Vijesti i zbivanja

Četvrtak, 07.12.2017.

Potpisan TKU za javne službe

(HRT) Vlada je na sjednici prihvatila prijedlog Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama, kojim je utvrđena osnovica plaće u visini od 5421,54 kune s primjenom od 1. studenoga, a nakon sjednice TKU je i potpisan.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je kako je predviđeno trajanje TKU-a četiri godine s početkom primjene od 1. prosinca, a Vlada će osigurati primjenu dosadašnje razine prava za studeni.

Među najvažnijim elementima TKU-a Pavić je označio povećanje naknade za prijevoz na posao zaposlenika - ako ne postoji organizirani javni prijevoz, pa će se tako onima koji putuju osobnim automobilom umjesto naknade od 0,75 kuna po kilometru isplaćivati naknada od 1 kune po kilometru. Zaposlenicima starijima od 61 godine koji stanuju udaljeni manje od 2 kilometra od mjesta rada omogućit će se kupnja karte za javni prijevoz.

Utvrđeno je kako će se božićnica i regres redovito isplaćivati, o konkretnom iznosu će se pregovarati svake godine s početkom u svibnju kako bi pregovori bili dovršeni do donošenja proračunskih smjernica u srpnju. Želimo se ponašati fiskalno odgovorno i u skladu s maastriškim kriterijima, naglasio je Pavić.

Vijest i video prilog s potpisivanja TKU...

Ispis 


Četvrtak, 30.11.2017.

Vlada donijela Odluku o isplati materijalnih prava i drugih naknada i o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama

(SSZSSH) Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela Odluku o isplati materijalnih prava i drugih naknada i o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama i time premostila pravnu prazninu nastalu po završetku produljene primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, koji je prestao važiti 1. studenoga 2018. godine, zbog čega je dostignuta razina prava iz TKU koji je istekao, u studenom dovedena u pitanje.

Nakon što se zaključi novi TKU, koji će se primjenjivati od 1. prosinca 2017. godine, sva prava koja su predmet Odluke Vlade, ponovno će se uređivati i primjenjivati kolektivnim ugovorom.

Odluka o isplati materijalnih prava i drugih naknada i o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama 

Ispis 


Utorak, 28.11.2017.

Pročitajte parafirani TKU i prikaz razlika u odnosu na prethodni

Parafirani tekst Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama

Prikaz razlika u odnosu na prethodni TKU

 

Ispis 


Ponedjeljak, 27.11.2017.

Parafiran Temeljni kolektivni ugovor za javne službe

(HRT) Parafiran je konačni prijedlog Temeljnoga kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe i njegova primjena počinje od 1. prosinca ove godine, istaknuo je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić nakon višesatnih završnih pregovora Vladinog i sindikalnog izaslanstva.

Potvrdio je kako je dogovoreno da će se naknada prijevoza za povećati sa 0,75 na kunu po kilometru i osnovica plaće podići za dva posto te dalje pregovarati idućih godina o osnovici, božićnici i regresu prije donošenja smjernica fiskalne politike. Riješili smo, rekao je ministar, prijevoz još nekoliko ključnih stvari, sporazum je parafiran na četiri godine s time da počinje vrijediti od 1. prosinca, a dogovoreno je i da će Vlada donijeti zaključak da se u studenome primjene odredbe na prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora. Svaki ugovor je kompromis dviju strana i vjerujem da smo kvalitetno završili pregovore na zadovoljstvo djelatnika u javnim službama i na zadovoljstvo svih nas koji smo odgovorno postupali prema proračunu, istaknuo je Marko Pavić.

Koordinator sindikalne pregovarače skupine Branimir Mihalinec izrazio je zadovoljstvo što su pregovori dovršeni, iako, kako je rekao, ni jedna strana ne postigne uvijek sve što je željela, uvijek je ugovor i dogovor kompromisno rješenje. Najavio je da će sindikalno članstvo objektivno izvijestiti o postignutome i kako očekuje s obzirom da nema pada prava, nego i određenih povećanja i očekivanja povećanja, da će se takav TKU i potpisati. Razgovarali smo i pregovarali o osnovici plaće i naravno da nismo zadovoljni, jer smo očekivali veće povećanje osnovice, međutim otvorena je mogućnost za daljnje pregovore tijekom svibnja i lipnja iduće godine i za to ćemo se dobro pripremiti, najavio je.

Napomenuo je da su također razgovarali i o ostalim pravima zaposlenika kao što su regres, božićnica i dar za djecu te kako je dogovoreno da će za vrijeme trajanja TKU iznosi božićnice i regresa biti predmet pregovora svake godine, ali da je u slučaju neuspjelih pregovora osigurana visina zadnje isplate, a to je 1250 kuna. Bude li gospodarska situacija bolja, vjerujemo da će i ti iznosi biti viši, dodao je Mihalinec. Što se tiče naknade za prijevoz, postignuto je kompromisno rješenje, jer smo očekivali ipak nešto viši iznos po kilometru, ali ako uzmemo sve u paketu, vjerujemo da će biti u redu. Uspjeli smo također dogovoriti da ćemo naknadu za prijevoz pratiti godinu dana i nakon toga će radna skupina ustanoviti je li naknada primjerena i uskladiti. Ništa u TKU nije zatvoreno od važnih prava za zaposlenike, ustvrdio je.

Ispis 


Subota, 25.11.2017.

Porazno izvješće: Hrvatska s 1.241 eurom za zdravstvo po stanovniku na dnu ljestvice EU

Autor: Lider/Hina

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo, no unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga.

U izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto.

Istodobno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, navodi se u izvješću.

Komisije navodi kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje sustava i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu bile sustavne, a neke su odbačene, pa je izražena i zabrinutost jer se čini da fiskalnoj održivosti prijete veliki rizici u srednjoročnom razdoblju.

Komisija navodi kako se odustalo od povećanja iznosa osnovnog osiguranja koje plaća HZZO, povećanja najvećeg iznosa participacije pacijenata te reforme dopunskog osiguranja, te da ne napreduje dugo očekivana reorganizacija bolničkog sustava te drži kako Ministarstvo zdravstva treba preuzeti ulogu upravljanja kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju zdravstvene zaštite.

EK je upozorila i na nedostatak liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, zbog njihova iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU te malih plaća, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinih skupinama stanovnika. Broj liječnika i medicinskih sestara mali je u usporedbi s EU, pa dodatni izazov predstavlja strateško planiranje ljudskih resursa u zdravstvu.

 

Životni vijek u Hrvatskoj kraći od EU prosjeka

U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Pritom žene u Hrvatskoj prosječno dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina.

Hrvati najviše boluju i umiru od bolesti krvožilnog sustava i raka koji su uzrok 76 posto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU.

Jedan od važnih pokazatelja jest i stopa dojenačke smrtnosti koja je 2015. iznosila 4,6 djece na tisuću živorođene te bila je među najvišima u EU, gdje je taj prosjek 3,6 smrti.

U posljednjih je 14 godina zabilježeno i znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti dišnog sustava, dijabetesa itd.

Više do trećine bolesti može se pripisati čimbenicima rizika - pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti.

Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj više su nego u brojnim drugim državama članicama EU.

U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.

Hrvatska je pri vrhu EU po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara), a u porastu su i stope pretilosti, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 posto, navodi se u izvješću EK.

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Četvrtak, 09.11.2017.

NOVA OSNOVICA, OSIGURANA BOŽIĆNICA: Potpisan Kolektivni ugovor za državne službe!

BOLJA VREMENA?

Pavić je naglasio kako je sporazum rezultat kompromisa i zajedničkog vrlo intenzivnog rada

(Dnevno.hr) Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić potpisao je u četvrtak s predstavnicima sindikata državnih službi Kolektivni ugovor (KU) za državne službenike i namještenike, kojim se određuje osnovica plaće od 5421,54 kune i zadržavaju stečena prava, a primjenjuje se od 1. studenoga.

Opširnije

Četvrtak, 19.10.2017.

Sindikati pozvali Plenkovića da smanji razliku u plaćama u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi: Radnici hitno trebaju povišice, o tome ovisi gospodarski rast!

...I OD RADA ŽIVJETI

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel poručio je u srijedu da hrvatski radnici hitno trebaju veće plaće, te pozvao premijera Andreja Plenkovića da učini sve kako bi smanjio jaz između plaća u Hrvatskoj i na zapadu Europske unije.

SSSH traži povećanje i redefiniranje minimalne plaće, te promoviranje i jačanje kolektivnog pregovaranja u svrhu porasta plaća i jačanja sigurnosti zaposlenja, navodi se u priopćenju SSSH u povodu današnjeg socijalnog summita EU na temu smanjivanja razlika u plaćama između istoka i zapada EU.

Opširnije

Utorak, 05.09.2017.

SINDIKAT UPOZORIO Blokirano pet posto državnih službenika

OVRHA JE SVUDA

Podaci pokazuju da zaposleni u državnoj upravi, usprkos sigurnim i redovitim plaćama, nisu imuni na pojavu "ograničenja financijskog suvereniteta"

(Direktno.hr) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u utorak da je trenutno blokirano gotovo pet posto državnih službenika i namještenika.
Po podacima Fine i Ministarstva uprave, ovrha na novčanoj tražbini po računu provodi se nad 2765 državnih službenika i 187 namještenika, priopćio je sindikat.

Opširnije

Srijeda, 10.05.2017.

Prvi put od 1990. RH ima manje od 200 tisuća nezaposlenih

(N1) U Hrvatskoj je krajem travnja bilo registrirano 204.316 nezaposlenih osoba, što je 8,8 posto manje na mjesečnoj, a 19,7 posto na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) čiji dnevni podaci pokazuju da je nezaposlenih prvi put od 1990. godine manji od 200 tisuća.

Travanj je bio treći uzastopni mjesec s padom broja zaposlenih na mjesečnoj razini, ponajviše pod utjecajem sezonskih kretanja odnosno zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu.

Opširnije

Petak, 23.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi potpisali sporazum

(HRT) Predstavnici Vlade potpisali su sporazum sa sindikatima državnih namještenika.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša izjavio je za HRT da pregovori s Vladom, koji su trajali 15 dana, u četiri kruga, nisu bili laki. Još je teže bilo stati pred sindikalna tijela i iznijeti prijedlog Vlade, dodao je.

Opširnije















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)