Vijesti i zbivanja

Tuesday, 23.11.2021.

Sin­di­kati traže 13. plaću za 230 tisuća rad­nika u jav­nom sek­toru

(POSLOVNI DNEVNIK) Kon­kretno, traže da svaki od pri­bližno 230 tisuća zapos­le­nih u jav­nom sek­toru iduće godine umjesto božić­nice od 1500 kuna dobije jednu plaću koja bi se vodila kao tri­na­esta plaća.

Vlada i sin­di­kati jav­nog sek­tora zapo­čeli su pre­go­vore o novom kolek­tiv­nom ugo­voru. Sin­di­kati odus­taju od božić­nice, ali ne i od regresa i pove­ća­nja osno­vice, piše u utorak Večernji list, navodeći da sin­di­kati traže i 13. plaću za 230 tisuća rad­nika u jav­nom sek­toru.

Vlada je zapo­čela pre­go­vore sa sin­di­ka­tima jav­nog sek­tora o novom temelj­nom kolek­tiv­nom ugo­voru jer pos­to­jeći istječe ove godine. To je ključni doku­ment koji, nakon Zakona o radu, regu­lira mate­ri­jalna prava zapos­le­nih u jav­nom sek­toru i na njega se osla­njaju ostali sek­tor­ski ugo­vori.

Kon­kretni raz­go­vori o pla­ćama za iduću godinu još nisu počeli, ali kako Večernji list doz­na­je iz sin­di­kal­nih izvora, oni će na njih stići s usu­gla­še­nim zah­tje­vom da im se iduće godine isplati tri­na­esta plaća!

Kon­kretno, traže da svaki od pri­bližno 230 tisuća zapos­le­nih u jav­nom sek­toru iduće godine umjesto božić­nice od 1500 kuna dobije jednu plaću koja bi se vodila kao tri­na­esta plaća. Taj zah­tjev prav­daju slič­nom prak­som u mno­gim europ­skim zem­ljama gdje je 13. plaća, a ne neo­po­re­ziva božić­nica kao kod nas, uobi­ča­jena. U Aus­triji se, na pri­mjer, ispla­ćuje i 14. plaća.

Zapos­leni u jav­nom sek­toru ove su godine dobili 1500 kuna regresa, a u pro­sincu ih oče­kuje isti iznos božić­nice. Prema zah­tje­vima sin­di­kata, spo­me­nuti iznos regresa zadr­žao bi se i dalje, ali bi se božić­nica tre­bala pre­tvo­riti u 13. plaću, iden­tičnu osta­lim pri­ma­njima zapos­le­nih u jav­nim i držav­nim služ­bama.

Pro­sječne plaće u osnov­nim ško­lama iznose oko 7800 kuna i ove su godine porasle gotovo devet posto u odnosu na prošlu, u sred­njim ško­lama plaće su oko 8000 kuna, a na fakul­te­tima oko 11 tisuća kuna i u godini dana pove­ćane su 8 do 9 posto.

To je gotovo dva puta brži rast plaća u odnosu na pro­sječne plaće u zem­lji i na razini su rasta plaća u naj­di­na­mič­ni­jem IT sek­toru.

Sin­di­kati se još usu­gla­ša­vaju oko osno­vice, zasad se ne spo­mi­nje neki pos­to­tak, te bi pred Vladu i minis­tra Marića mogli izići sa zah­tje­vom da pri­ma­nja u jav­nom sek­toru tre­baju pra­titi kre­ta­nje plaća u real­nom sek­toru. Ukupno su bruto plaće u državi u prvih devet mje­seci ove godine pove­ćane 3,9 posto, no glav­ninu tog rasta povu­kao je javni sek­tor. Naj­brži rast plaća u nedr­žav­nom sek­toru imao je IT sek­tor te ugos­ti­telj­stvo i turi­zam, donosi Večernji list.

 

Pročitajte još...

VEČERNJI LIST: Hoće li uspjeti: Sindikati traže isplatu 13. plaće za 230 tisuća radnika u javnom sektoru

RTL.HR: Sindikati odustaju od božićnice, ali traže 13. plaću za 230 tisuća rad­nika u jav­nom sek­toru

TELEGRAM: Sindikati javnog sektora pregovaraju oko novog Kolektivnog ugovora. Odustaju od božićnice, ali traže 13. plaću

Ispis 


Saturday, 20.11.2021.

Topolnjak i Jagić na HTV-u o COVID potvrdama i kolektivnim pregovorima

(HRT) Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske u emisiji Studio 4, rekao je kako situacija s primjenom COVID potvrda u policijskim postajama dobra, ali da se pojavljuju problemi.

- Mi nemamo dovoljno mjesta za testiranja pogotovo za službenike u ruralnim krajevima. Moram reći da je procijepljenost ili preboljenje od COVID-a, policijskih službenika od 72-74 posto, rekao je.

Na pitanje za slučaj u Trilju, kada su djelatnici došli na posao i nisu imali COVID potvrde ni testove, kako se na to reagiralo, Jagić je rekao kako se njima vodi evidencija da taj dan nisu došli na posao.

- Četiri dana ne dolaska na posao, vodi se kao teža povreda radne discipline, a 5. dan je po sili zakona otkaz, ali ne vjerujem da će se to događati, zato što svi radnici imaju svijest i razum, govori Jagić.

Naglašava kako se sustav nije pripremio u mjeri kojoj je trebao pripremiti.

Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnih sindikata zdravstva i socijalne skrbi rekao je kako su COVID potvrde z a djelatnike kod njih normalne rutina. Ono na čemu su oni inzistirali je to da testiranja ide na teret države, odnosno da ih radnici ne plaćaju.

- Na žalost dogodilo se i u zdravstvu i u socijalnoj skrbi da su radnici koji se nisu htjeli testirati dobili otkaz, govori.

Na pitanje koliko je tih ljudi, Topolnjak je rekao kako ih je u socijalnoj skrbi četvero, a u zdravstvenom sustavu šestero.

- Zatražili smo od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti odluka Stožera vezanih uz testiranje i rečeno nam je da će odluka Ustavnog suda biti za dva tjedna, rekao je.

Na pitanje, može li doći do organizacijskih problema stoga što se djelatnici policije ne žele testirati, Jagić je rekao kako ne misli da se to može dogoditi.

- Građani se ne moraju osjećati ugroženima zato što mi i dalje radimo svoj posao kako treba, naglasio je Jagić.

Što se tiče pregovora oko temeljnog kolektivnog ugovora Jagić smatra kako nije prošlo sve „glatko". Bio je štrajk prosvjetara i ljudi iz zdravstvenog sustava.

- Uspjelo se dogovoriti o povećanju od 6,12 posto gdje je povećana plaća za državne službenike. To nije jednostavno prošlo, naglašava Jagić.

- Zbog socijalnog mira, tražili smo da kolektivni ugovori traju 4 godine kao do sada, a ne dvije, rekao je.

Na pitanje što će javne službe tražiti u pregovorima, Topolnjak govori kako se pre dugo čekalo da se ministarstvo rada odredi, a to je 5 mjeseci, tko će biti reprezentativni sindikat.

- Imali smo sastanak na kojem smo odlučili da ćemo se naći jednom tjedno on line, a prema potrebi i češće. Ono što je sigurno, tražit ćemo povećanje osnovice i materijalnih troškova, naglašava Topolnjak i dodaje kako bi Vlada trebala iznaći sredstva za javne i državne službe, zato što su one koje nose najveći teret u svemu ovome što nas je zadesilo.

Naglašava kako u Sloveniji ovih dana rastu plaće zdravstvenim radnicima od 16-28 posto te ne vidi razlog zašto to ne bi učinila i Vlada RH.

Jagić je rekao kako su ove službe one koje podnose najveći teret, a najlošije su plaćene. Kako kaže u pregovorima će se truditi da javne i državne službe budu bolje plaćene.

- U 3 mjeseca trebamo se dogovoriti i mislim da će u pregovorima Vlada i sindikati biti dovoljno razumni, zaključio je Jagić.

 

Pročitajte još...

JUTARNJI LIST: STJEPAN TOPOLNJAK Sindikalac otkrio važan detalj o covid potvrdama: ‘Doznao sam kada će Ustavni sud donijeti odluku o njima‘

Ispis 


Wednesday, 17.11.2021.

(SSZSSH) U utorak 16.11.2022. održan je prvi (on line) sastanak Pregovaračkih odbora Vlade RH i Pregovaračkog odbora Sindikata javnih službi putem aplikacije Zoom.

Na sastanku je dogovoreno da će Vlada u toku dana ili sutradan sindikatima dostaviti prijedlog Protokola te je također dogovorena dinamika samih pregovora odnosno sastanci će se održavati jedanput tjedno a prema potrebi i više puta.

Vlada je izašla sa prijedlogom da se TKU potpiše na dvije godine što je za SSZSSH neprihvatljivo.

Smatramo da se Kolektivni ugovor treba potpisati na 4 godine, a ukoliko će biti potrebe uvijek se može pristupiti Izmjenama i dopunama.

Slijedeći sastanak održati će se u utorak 23. 11. 2021. godine uživo, a postoji i mogućnost on line pristupa. (hibridno)

Na sastanku će nam od strane Ministarstva financija biti predočeni makroekonomski pokazatelji za 2022.godinu, a i raspravljati će se o prijedlogu Vlade o vremenskom trajanju TKU.

Podsjećamo da nam TKU ističe 30. studenog te da nakon toga ulazimo u produženu primjenu koja traje naredna tri mjeseca.

 

Pročitajte još...

NOVILIST.HR: Dogovor sa sindikatima vrijedit će dvije umjesto četiri godine? U Vladi tvrde da će do 1. siječnja donijeti novi Zakon o plaćama

Ispis 


Saturday, 06.11.2021.

Vlada donijela odluku o pokretanju pregovora za TKU i imenovanju pregovaračkog odbora

(SSZSSH) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. studenoga 2021. donijela Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.

U pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske za pregovore o sklapanju temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama imenovani su Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao predsjednik i dr. sc. Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija, dr. sc. Vili Beroš, dr. med., ministar zdravstva, dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja, dr. sc. Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, kao članovi.

Također, imenovani su i njihovi zamjenici.

Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske (NN 119/21)

Ispis 


Saturday, 06.11.2021.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021.

(SSZSSH) Državni zavod za statistiku objavio je prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću i bruto plaću po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2021. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2021. iznosila je 7 086 kuna.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2021. iznosila je 9 537 kuna.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2021. (NN 118/21)

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Friday, 12.11.2021.

U Narodnim novinama objavljen Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći (NN 120/2021)

Saturday, 06.11.2021.

Odluka Stožera civilne zaštite RH o nužnim epidemiološkim mjerama u svezi s okupljanjem

Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja (NN 119/21)

Wednesday, 29.09.2021.

Odluke Stožera civilne zaštite RH za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom koje se odnose na prijem pacijenata i obvezno testiranje zaposlenika u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere koju su zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni djelatnici obvezni provoditi prilikom prijema pacijenta (28. rujna 2021.)

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi na virus SARS-CoV-2 (28. rujna 2021.)

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2 (28. rujna 2021.)

Monday, 30.08.2021.

SSSH: Kolektivni ugovori donose najveći broj dodatnih dana godišnjeg odmora

HRT

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) priopćio je u ponedjeljak kako je analiza Europske konfederacije sindikata (ETUC) pokazala da hrvatski radnici, kao i njemački, najviše profitiraju od sindikalnog kolektivnog pregovaranja po pitanju godišnjih odmora.

- Analiza ETUC-a pokazala je kako hrvatski i njemački radnici najviše profitiraju od kolektivnog pregovaranja kada je u pitanju trajanje godišnjeg odmora, odnosno broj dodatnih dana plaćenog odmora. U radnim sredinama u kojima se primjenjuju nacionalni ili granski kolektivni ugovori, hrvatski i njemački radnici u prosjeku imaju deset dana plaćenog odmora više od zakonskog minimuma, navodi se u priopćenju.

Opširnije

Thursday, 26.08.2021.

KBC Osijek poslao upozorenje necijepljenim radnicima, Ministarstvo ga podržava

(INDEX.HR) MINISTARSTVO zdravstva pozdravilo je potez Ravnateljstva KBC-a Osijek koje je dopisom upozorilo svoje necijepljene djelatnike na mogućnost plaćanja odštete zaraženim pacijentima.

U dopisu se djelatnike KBC-a Osijek upozorava na mogućnost plaćanja odštete ako se pacijent zarazi u bolnici i tuži ustanovu. U dopisu Ravnateljstvo navodi da će, ako se to dogodi, bolnica moći od svog necijepljenog radnika tražiti odštetu.

Opširnije