Subota, 04.09.2010.

SINDIKALNE SREDIŠNJICE PORUČUJU: "Referendum ili prijevremeni izbori!"

Pet sindikalnih središnjica - SSSH, NHS, MHS, HUS i URSH, zajedničkim su priopćenjem reagirali na izjave predstavnika Vlade RH u svezi s navodnim nepravilnostima prigodom akcije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu.

Priopćenje prenosimo u cijelosti...

Jučerašnje izjave članova Vlade o nepravilnostima uočenim pri provjeri potpisa građana za referendum pokušaj su trivijalizacije volje građana, Ustavnih prava i demokratske procedure po kojoj državni organi moraju postupati. Vlada formirana temeljem potpore približno jednakog broja birača onome koji se potvrdno očitovao o potrebi raspisivanja referenduma grčevito se trudi birokratskim pretjerivanjem ogoliti formu od sadržaja. Tim činom svima jasno daje do znanja da je za njih volja birača formalna pretpostavka četverogodišnje samovolje. Referendum kao instrument neposredne demokracije spada među Ustavna prava koja podsjećaju da sva vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu koji tu vlast ostvaruje izborima i neposrednim odlučivanjem. Ustroj i dioba vlasti, nadležnosti i procedure propisani su upravo zbog zaštite naroda od samovolje politike kao poluge naroda u upravljanju zemljom. Vlada svojim spinom pokušava obrnuti uloge nastojeći svoju volju pretpostaviti narodnoj uz pomoć formalističkog cjepidlačenja. Konačno, Zakon o referendumu ne predviđa nigdje ulogu i nadležnost Vlade u proceduri raspisivanja referenduma pa se pitamo temeljem čega se ministri osjećaju pozvanima na davanje izjava kakve smo jučer čuli.
Nadamo se da će Hrvatski sabor koji je ovlašten raspisati referendum daljnju proceduru lišiti tabloidskih rasprava i da će uvažiti volju hrvatskih birača, jer u protivnom ćemo biti prisiljeni u budućim akcijama uz pomoć neupitne potpore građana natjerati vlast na poštivanje volje naroda makar to vodilo i do prijevremenih izbora. 

• Zajedničko priopćenje sindikalnih središnjica u PDF formatu

Ispis 

---

Petak, 03.09.2010.

VLADA I SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI NASTAVLJAJU PREGOVORE

(NOVI LIST) ZAGREB Vlada i sindikati zaposlenih u javnom sektoru nastavit će idući tjedan pregovore o temeljnom kolektivnom ugovoru za oko 180 tisuća zaposlenih u zdravstvu, školstvu, socijali, kulturi...

Rezultat je to jučerašnjeg sastanka na koji su, prema tvrdnjama nekih sudionika, i Vlada i sindikati došli nepripremljeni nakon godišnjih odmora. Vlada je tek predložila da se sindikati odreknu cipelarine, odnosno naknade za odlazak na posao onima koji žive kilometar do radnog mjesta, a sindikati su po svemu sudeći spremni odustati od božićnice, ali ne i ostalih prava poput regresa i dara za djecu. (J. Ma.)

Ispis 

---

Utorak, 31.08.2010.

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE: Zaposleni u javnom sektoru - međunarodne usporedbe

• Za čitanje cijelog članka kliknite na sliku

Ispis 

---

Srijeda, 25.08.2010.

Vlada: rebalansom deficit sa 2,6 na 4,2 posto BDP-a

ZAGREB, 24. kolovoza 2010.(www.vlada.hr) - Hrvatska vlada s današnje sjednice Saboru je uputila prijedlog rebalansa proračuna kojim se proračunski prihodi smanjuju za 4,5 milijardi kuna, na 108,3 milijarde kuna, dok se proračunski rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna, na 122,3 milijarde kuna.
Deficit proračuna tako se s originalno planiranih 8,6 milijardi kuna povećava za 5,4 milijarde kuna, na 14 milijardi kuna. Deficit opće konsolidirane države tako se povećava sa 2,6 posto BDP-a na 4,2 posto BDP, ali i većina europskih zemalja ima veće deficite od Hrvatske.
Rebalans ovogodišnjeg proračuna rađen je na projekciji realnog pada BDP-a u ovoj godini za 1,6 posto, a premijerka Jadranka Kosor ističe kako predloženi rebalans nije predizborni.
"Rebalans nije predizborni i nije mu svrha održavanje na vlasti, već zaštita životnog standarda i snaženje gospodarstva", istaknula je premijerka.
Vlada je od Sabora zatražila i izvanredno zasjedanje kako bi parlament u četvrtak, 26. kolovoza raspravio predloženi rebalans, a Vlada mu predlaže i da donese odluku da proračunski rashodi u 2011. i 2012. ostanu na razini ovogodišnjeg rebalansiranog proračuna.
Zamrzavanjem rashodne strane proračuna u sljedeće dvije godine pokazujemo da vodimo brigu što se tiče rashoda proračuna, ističe i potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.
Premijerka je naglasila da se "češljanjem proračunskih stavki" u ministarstvima uštedjelo 1,5 milijardi kuna, ali za neke se rashode morao odvojiti dodatni novac, što je dovelo do povećanja rashoda za 898,2 milijuna kuna.

Izjavu ministra Šukera o plaćama javnih službenika u Dnevniku 3 HRT-a moižete pogledati klikom na sliku

Rebalansom se, istaknula je, osigurava dodatnih 356 milijuna kuna za mirovine, 386 milijuna kuna za nezaposlene i 50 milijuna kuna za aktivnu politiku zapošljavanja, potom dodatnih 600 milijuna kuna za subvencije poljoprivredi, 300 milijuna kuna za štete zbog elementarnih nepogoda, 100 milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.
Premijerka je ponovila kako je odlučeno da se u ovom trenutku ne smanjuju plaće korisnicima proračuna, ne smanjuju rodiljne naknade ni doplatak na djecu, kao i da se ne smanjuju mirovine.
Iznijela je i projekcije o tome koliko bi se uštedjelo smanjenjem plaća ili mirovina - smanjenjem plaća za 10 posto uštedjelo bi se 490 milijuna kuna, a smanjenjem mirovina iznad 3.000 kuna dobilo bi se 260 milijuna kuna.
Da smo išli na smanjenje plaća i mirovina, smatram da bi smo iznimno negativno utjecali na prihodovnu stranu proračuna, na gospodarstvo, kazala je Kosor.
Napomenula je da se predloženim rebalansom povećava deficit, ali i da većina europskih zemalja ima veće deficite od Hrvatske.
"To naravno ne znači da nismo svjesni situacije u kojoj jesmo", naglasila je premijerka poručujući kako će se mjere iz Programa gospodarskog oporavka i dalje zdušno provoditi i tu se neće odustati.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako se vezano za prihode i deficit u Hrvatskoj ne događa ništa što se ne događa i u ostalim zemljama.
Uzimajući za usporedbu 2008. godinu, Šuker je kazao kako su proračunski rashodi porasli za četiri milijarde kuna, a na to su ponajviše utjecale mirovine, plaće i kamate.
Prihodi su pak u odnosu na 2008. godinu smanjeni za 7,8 milijardi kuna, pri čemu su najviše smanjeni prihodi od poreza na dobit, za 4 milijarde kuna, od PDV-a za 3,8 milijardi, od doprinosa za oko 2 milijarde kuna.
Potpredsjednik Vlade u dodatnim je objašnjenjima novinarima kazao kako se s obzirom na trenutnu situaciju na burzi ne očekuju veće privatizacije.
U ovoj se godini, kazao je, umjesto ranije planiranih nešto više od 28 milijardi kuna, država planira zadužiti za ukupno 34,6 milijardi kuna za otplatu dospjelih obveza i financiranje deficita, a do sada se zadužila za oko 25,1 milijardu kuna.
Uz prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu Vlada je prihvatila uredbu kojom se trošarine na cigarete od 1. listopada povećavaju u proporcionalnom dijelu s 30 na 33 posto maloprodajne cijene, što bi proračunu u ovoj godini donijelo 60 milijuna kuna.
Uredbom je Vlada od 1. rujna povećala i trošarinu na bezolovni benzin sa 1,65 kuna na 1,90 kuna po litri (kada se tomu doda i naknada za ceste i autoceste od 1,20 kuna, povećanje sa 2,85 kuna na 3,10 kuna), a to bi do kraja godine proračunu trebalo donijeti 70 milijuna kuna.
Povećanje tih dviju trošarina na godišnjoj bi razini proračunu pak trebalo donijeti oko 500 milijuna kuna.
Vlada je danas zaključkom Ministarstvo financija zadužila da nastavi razgovore s predstavnicima financijskog sektora oko uvjeta kreditiranja i investicijskih aktivnosti države, gospodarstva i građana.
Ne možemo očekivati jači gospodarski ciklus ako ne dođe kapital, a ako ga banke imaju, neka daju novac i investiraju, kazao je Šuker.(Hina)

Ispis 

---

Četvrtak, 19.08.2010.

SLOBODNA DALMACIJA o smanjenju plaća

Ako Vlada u predstojećem rebalansu proračuna odluči "pod nož" staviti plaće zaposlenika u javnim službama te ih smanjiti za deset posto, školska godina zbog štrajka možda neće početi 6. rujna, kako je planirano, a potencijalnom štrajku pridružit će se i medicinske sestre i socijalni radnici.

Naime, predstavnici Vertikale sindikata obrazovanja usprotivili su se mogućnosti smanjenja njihovih plaća, a ako Vlada predloži takav potez, sindikati će, kažu, odgovoriti svim raspoloživim sredstvima, ako bude potrebno, i štrajkom.

Smanjenje bez osnove

Prema riječima predsjednika Vertikale i predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja, za smanjenje plaća nema pravne osnove, a ovisno o tome što će Vlada predložiti Saboru u rebalansu proračuna, ovisit će i potezi sindikata kojima, tvrdi, ne treba puno vremena da se organiziraju te da, nakon zakonskog roka za mirenje, pokrenu štrajk početkom školske godine.

Predstavnici Vertikale smatraju da je obrazovanje svoj obol dalo smanjenjem osnovice za šest posto, da su im plaće ionako niske te da su prosvjetni radnici potplaćeni.- Ako se plaće smanje, a za to nema pravne osnove, moguće su tužbe, a bude li i najmanjih dvojbi, odgovorit ćemo i štrajkom - kaže, pak, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić.

Prosvjetarima će se u sindikalnim akcijama pridružiti i zdravstveni djelatnici i djelatnici u socijalnoj skrbi.- Sigurna sam da se nećemo lako pomiriti s odlukom Vlade da nam smanji plaće za 10 posto. Zaposlenici u zdravstvu će se pridružiti ostalim kolegama u javnim službama, ako bude potrebno, i štrajku - kaže predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.Također je demantirala izjave o tome kako su sindikati prekinuli pregovore s Vladom.- Pregovori nisu zakazani jer ih Vlada nije sazvala. Da se sami možemo pozvati, mi bismo otišli - kaže Avberšek.

Rebalans znači rezanje

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić smatra kako rebalans nije moguće provesti bez rezanja sredstava potrebnih za mirovine i plaće.- Budući da su porezi već dosta visoki, teško je očekivati povećanje prihoda, a značajnije uštede bez zadiranja u plaće i mirovine, ali i zdravstvenu i socijalnu zaštitu, mislim da nisu moguće - kaže Šantić, napominjući kako je, kada su u pitanju plaće zaposlenih u državi, skloniji reformama, odnosno smanjenju broja zaposlenih, nego linearnom rezanju plaća.

Također, kaže, mala sklonost prema reformama i činjenica da se do kraja godine očekuje puno veći proračunski deficit od očekivanog upućuju na to da bi bilo bolje da se rebalans proračuna proveo i ranije.- Visina javne potrošnje nije samo problem u Hrvatskoj. Ono što je naš problem jest struktura te potrošnje - kaže Šantić, ističući kako je, unatoč povučenim potezima, potrošnja države tijekom krize čak i povećana.

Čak 10 milijardi kuna, pa i više, smatra ekonomist Ante Babić, bilo bi moguće uštedjeti na smanjenju subvencija, prije svega onih poljoprivrednih i namijenjenih brodogradilištima, zatim smanjenju investicija, ukidanju tijela poput različitih agencija te odustajanju od neefikasnih programa.Iako plaće zaposlenih u državi ne smatra, kako kaže, "svetom kravom", u ovoj fazi Babić ih ipak ne bi smanjivao.

Kud i ostali, tu i HŽ-ovci

Ukoliko Vlada predloži smanjenje plaća u državnim i javnim službama te tvrtkama koje su u većinskom državnom vlasništvu štrajku će se pridružiti i Sindikat prometnika HŽ-a.- Ako Vlada donese takvu odluku sigurno ćemo se sindikalno koordinirati sa ostalim kolegama i oduprijeti tome. Više nećemo jednostrano sudjelovati u podupiranju gospodarskih mjera, ističe predsjednik tog sindikata Anto Iličić. 

I sindikati idu u političku bitku

U Hrvatskoj nema stranke koja štiti rad, smatra Ribić koji je u ponedjeljak na novinarsko pitanje razmišljaju li sindikati o osnivanju političke stranke kazao da se u dijelu sindikata razmišlja o traganju za političkim osloncem.- Moguće su razne alternative, možda se SDP promijeni, možda se promijeni HDZ, možda se pojavi neka osoba na političkoj sceni, a možda se sindikati upute u političku bitku. I to je realna opcija, rekao je Ribić. 

Ispis 

Vezane vijesti