Vijesti i zbivanja

Thursday, 22.07.2021.

Završena sjednica GSV-a: "Iz zdravstvene i ekonomske krize možemo izaći samo cijepljenjem"

(NACIONAL) U srijedu je održana sjednica Gospodarskog socijalnog vijeća (GSV) na kojoj se aspravljalo se o ulozi socijalnih partnera u podizanju svijesti radnika i poslodavaca o utjecaju pandemije COVID-19 na javno zdravstvo i gospodarstvo.

Sjednica, koja je trajala više od tri sata, završila je zaključkom da Vlada neće uvoditi obvezno cijepljenje.

"Bitno je naglasiti da sve tri strane imaju isti ili vrlo sličan pristup rješenju problema. Oko samih modela do dolaska rješenja imamo poneke različite stavove. Da bismo izašli iz zdravstvene i ekonomske krize, moramo pristupiti cijepljenju. To je najbitnija poruka današnjeg sastanka GSV-a", kazao je nakon sjednice ministar Josip Aladrović.

Obvezno cijepljenje, dodo je, nije nešto što vlada planira kao model rješenja. "Pričali smo o sektoru zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja. Tu razmatramo potencijalne modele različitih vrsta pristupa, u vidu covid-potvrda ili nešto drugo", dodao je Aladrović.

"Vlada nije u fazi razmatranja uvođenja obveznog cijepljenja. Ide se na edukaciju i dizanje razine svijesti stanovništa. Svi se slažu da je cijepljenje imperativ i da ljud i o tome trebaju dobrovoljno odlučiti i da ljude treba temeljito informirati. Zaključili smo i da utjecaj znanstvene zajednice u svijetu nije dovoljno jak. Strategija je kako motivirati ljude, kako ih potaknuti da se cijepe i kako im objasniti da je možda pred nama novi val epidemije. Moramo se nadati da će on nastupiti nakon turističke sezone", rekao je nakon sastanka sindikalist Vilim Ribić novinarima.

Dodao je da žele poslati poruklu građanima da je važno izbjeći novih osam tisuća mrtvih i novi ekonomski kolaps koji će se reflektirati na pad standarda. "Važno je i prestati živjeti na ovaj način kako se živjelo u zadnjih godinu i pol, s maskama, s izoliranošću...toga bi trebalo biti dosta, ali to ne ovisi toliko o Vladi koliko o svijesti građana da se procijepe", poručio je Ribić.

Ribić je komentirao ljude koji oklijevaju s cijepljenjem. "Dio ljudi imaju racionalna pitanja oko cijepiva. Tražili smo odgovore na osam mrtvih ljudi, a koji su cijepljeni. Od Vlade smo tražili i odgovore na pitanje ako je bilo koje cjepivo štetno. Nitko nikada ozbiljan nije došao do zaključka da bi došlo do posljedica na zdravlje, dugoročno, nakon cjepiva", rekao je.

Damir Zorić, čelnik Hrvatske udruge poslodavaca, istaknuo je važnost odgovornog ponašanja. "Složili smo se da je cjepivo jedno od najboljih alata u suzbijanju pandemije, uz sve one ograde o slobodi pojedinca koji može sam odlučiti. I to je stvar svijesti svakoga od nas", rekao je.

Zorić je ponovio da se poduzetnici protive uvjetovanju potpora cijepljenjem. "Jasno je tko donosi zakone, a onda ih svi drugi moraju provoditi", rekao je. Na pitanje zašto su to prihvatili, kazao je da oni odluke ne donose.

Ispis 


Wednesday, 14.07.2021.

Reakcije na najavu premijera: "Ako se dogodi prisila i obvezno cijepljenje, mi ćemo sigurno poduzeti mjere za zaštitu zaposlenika"

O CIJEPLJENJU

Baš kao i jučer, i danas je premijer Andrej Plenković iz Čakovca ponovio da cijepljenje u načelu neće biti obvezno, ali da se razmišlja o tome za tri sektora.

(DNEVNIK.HR) No ima i onaj "ali" - to možda neće vrijediti za sve. Plenković je građane pozvao da se cijepe, ali i dodao kako Vlada razmišlja treba li ići u smjeru obveze u tri sektora. To su zdravstvo, socijalna skrb te školstvo i obrazovanje.

"Sektor zdravstva, koji je najbitniji, tu imam dojam da su brojevi, kada je riječ o procijepljenosti liječnika jako dobri, oko 80 posto po ovome što smo čuli od ministra zdravstva. Medicinske sestre i drugo osoblje su na malo nižim postocima, ali i tu vidimo napredak. Ta se dinamika ubrzava. Zatim imamo cijeli sustav socijalne skrbi, domove za starije, njega onih kojima je potrebna kontinuirana pomoć. U konačnici, imamo sektor važan osobito najesen, a to je školstvo i obrazovanje, gdje su djeca, gdje su stvarno ljudi međusobno u kontaktu", izjavio je premijer Andrej Plenković danas u Čakovcu.

Liječnika je, tvrde u komori cijepljeno oko 90 posto, pa ako cijepljenje i postane obveza, to neće biti problem. Sindikat učitelja i sindikat zdravstva i socijalne skrbi misle drugačije.

"Ako se dogodi prisila i obvezno cijepljenje, mi ćemo sigurno poduzeti mjere koje možemo za zaštitu zaposlenika jer je još uvijek u Hrvatskoj cijepljenje pravo, a ne obveza", rekla je Ana Tuškan, tajnica Sindikata učitelja.

"Protiv sam bilo kakve represije, mislim da će sindikati sigurno reagirati u slučaju da dođe do obveze ili prisile ljudi da se moraju cijepiti da bi mogli obavljati svoj posao", rekao je Stjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Ispis 


Sunday, 27.06.2021.

Konačno na sjednici Vlade RH donijeta Odluka o isplati razlike plaće za odrađene prekovremene sate

Poštovane kolegice i kolege,

Vlada RH je na prijedlog Ministarstva zdravstva donijela Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2021. godinu.

U Zakonu je za nas bitan članak 7a. i 7 b. te čl. 13 st. 1. koje Vam dostavljam u prilogu.

Naime čl. 7a. Vlada je donijela Odluku o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za
prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja
.

Konačno je Ministar zdravstva na naše Zahtjeve reagirao prema Vladi RH te održao obećanje o podmirenju troškova isplate razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad i to od prosinca 2013. godine.

Na Vama je sada da od ravnatelja/ica za naše članove zatražite obračun i isplatu navedene razlike Iz Ministarstva zdravstva u slijedećih desetak dana ravnatelji će dobiti naputak o načinu i dinamici isplate navedene razlike plaće.

Članovima sindikata za koje smo pokrenuli tužbu za isplatu razlike plaće za prekovremene sate predlažem da sklope nagodbu, naravno uz namirenje troškova podnošenja i povlačenja tužbe.


Predlažem da članovi u postupak ev. nagodbe uključe odvjetnika koji im vodi spor oko tužbe.

U prijelaznim i završnim odredbama u članku 13. Zakona jasno je izrečeno da se za vrijeme važenja ovoga Zakona neće primjenjivati Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama.

S poštovanjem,


Predsjednik SSZSSH:
Stjepan Topolnjak

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu (NN 69/2021)

Ispis 


Wednesday, 16.06.2021.

Od 180 profesionalnih bolesti uzrokovanih COVIDOM 19 u 2020. godini, 148 ili 82% slučajeva registrirano je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

(SSZSSH) Prema nedavno objavljenom Registru profesionalnih bolesti koji vodi Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji prati priznate profesionalne bolesti na razini države i tako daje temelj za preventivne akcije u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije, od 264 profesionalnih bolesti registriranih u 2020. godini njih čak 180 ili 68% otpada na COVID-19, dok drugu najveću skupinu čine profesionalne bolesti uzrokovane azbestom, kojih ima 41 ili 15,5%.

Pri tome od 180 slučajeva profesionalnih bolesti uzrokovanih COVIDOM-19, njih čak 148 ili 82% otpada na djelatnost zdravstva i socijalne zaštite, dok od preostalih 18% slučajeva otpada na 15 u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, 6 u prerađivačkoj industriji, 6 u obrazovanju, 3 u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja, 1 u trgovini na malo i veliko i 1 u ostalim uslužnim djelatnostima.

U ukupnom broju oboljelih od profesionalnih bolesti (bez azbesta) ima 157 (70,4%) žena i 66 (29,6%) muškaraca, što je posljedica činjenice kako je u radnoj populaciji veći udio žena u uslužnim djelatnostima, njegovateljica u domovima za starije, medicinskih sestara, liječnica i sličnih zanimanja u velikoj mjeri zaposleno upravo u onim djelatnostima gdje je povećan rizik za nastanak zaraznih profesionalnih bolesti u sklopu pandemije SARS-CoV-2 virusom.

Prema učestalosti u ukupnom broju profesionalnih bolesti na prvom mjestu su zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze, koje su najčešće u djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s obzirom da je to djelatnost opterećena visokim rizikom od izloženosti biološkim štetnostima. Konkretno ove godine budući da se radi o pandemiji virusa SARSCoV-2 za očekivati je bilo da će se i najveći broj profesionalnih bolesti COVID-19 generirati baš u ovoj djelatnosti.

COVID-19 bolest u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi je ujedno i najčešća profesionalna bolest u 2020. godini. Razloge za takvu dinamiku možemo pronaći u globalnoj pandemiji SARS-CoV-2 virusa koja se pojavila u 2020. godini i zauzela enormne razmjere. Kako je zdravstveni sektor taj koji je prvi na udaru zbog dijagnostike i liječenja oboljelih tako je i očekivano da će upravo u toj djelatnosti biti i najveći broj oboljelih. Značajno je to da se oboljeli nakon oporavka vraćaju u sustav rada no kako još ne poznajemo razmjere učinka te bolesti ne možemo znati hoće li biti naknadnih bolovanja zbog posljedica preboljele COVID19 bolesti, navodi se u ovom dokumentu.

Inače, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19) profesionalne bolesti definiraju se kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.

Zakon o Listi profesionalnih bolesti (NN 162/98) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Listi profesionalnih bolesti (NN 107/07) definiraju profesionalnu bolest kao onu bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

Vjerujemo da se ni nakon objave podataka za 2021. godinu, s obzirom na nastavak i tijek pandemije u tekućoj godini, sigurno neće bitno promijeniti slika profesionalnih bolesti, ali ono što je već sada razvidno jest visok stupanj ugroženosti radnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje stopa odnosno broj profesionalnih bolesti na 100 000 zaposlenih iznosi čak 128.00. Tako ne čudi da najveći broj profesionalnih bolesti, njih 160, nalazimo u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a i najveća stopa prisutna je upravo u toj djelatnosti (128.00), a zatim slijedi javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje s 24 slučajeva.

Registar profesionalnih bolesti za 2020. godinu

Ispis 


Thursday, 10.06.2021.

SSZSSH: Zdravstvo nije crna rupa nego prva crta obrane hrvatskih građana

(SSZSSH) Iako ugroza izazvana pandemijom još uvijek nije prevladana, sve veći broj procijepljenih i sve manji broj COVIDOM zaraženih građana kao da je iz svijesti iskusnih i novopečenih političara istisnuo zahvalnost i priznanje sustavu zdravstva zbog uspješne obrane stanovnika od dosad najveće prijetnje kojoj je bio izložen u ovom stoljeću.

Nakon jučerašnje rasprave o rebalansu proračuna u Saboru hrvatsko zdravstvo ponovno je postalo proračunski uteg i crna rupa kroz koju se isisavaju novci poreznih obveznika.

Za političare zdravstvo je opet samo problem i crna materija, iza koje se više ne vide samoprijegorni i nesebični ljudi koji svakoga dana, a ne samo u vrijeme pandemije, rade stručan, društveno odgovoran i za građane neprocjenjiv posao, ako zdravstvenu djelatnost uopće možemo nazvati poslom.

Ponovno se govori o dubiozama i generiranju javnog duga u zdravstvu u zemlji u kojoj građani ne vide svoju budućnost i odlaze u inozemstvo, u kojoj je sve više starih i bolesnih ljudi, koja svoje proračunske prihode gradi na porezu na supstance i djelatnosti poput kocke koje izravno ugrožavaju zdravlje građana i njihove obitelji i potiču rast troškova zdravstvenog sustava.

To je zemlja u kojoj se kupuju skupi rabljeni avioni, kako naše nebo ne bi morali braniti zrakoplovi drugih zemalja pa makar nam bili i vojni saveznici, kao da već sada ne brane sve one naše građane koji su otišli trbuhom za kruhom u Njemačku, Austriju, Švedsku, Irsku ili Italiju.

I nije samo zdravstvo ponovno problem. Problem su opet, kao i uvijek, plaće zaposlenih u javnom sektoru, kojima je u vrijeme krize (zamisli samo!) povećana osnovica za plaće.

Pri tome se troškovi bolnica i zdravstvenih ustanova doživljavaju kao prevelik i neopravdani trošak, iako su to „tvornice" u kojima se „peći" nikad ne gase i u kojima su deseci tisuća ljudi 24 sata na raspolaganju bolesnima i onima koji preventivno brinu o svome zdravlju.

Zdravstvom se ponosimo kad naši vrhunski liječnici izvedu pionirske ili složene operacije, ali im zamjeramo propisivanje skupih lijekova u količinama koje opterećuju državni proračun, jednako kao što naše društvo i umirovljenike doživljava kao proračunsku dubiozu, a ljudi nisu krivi što su živi, osim možda zdravstva koje im pomaže da žive dulje i kvalitetnije.

Zato pozivamo političare da se, kad o zdravstvu pričaju kao o crnoj materiji koja guta sve pred sobom, prisjete životnih situacija u kojima su njima ili članovima njihovih obitelji zdravstveni djelatnici i sustav zdravstva pomogli da prebrode zdravstvene ugroze i to na način koji ih nije financijski opteretio za cijeli život. Ili njima to nije bitno jer si mogu platiti zdravstvenu skrb u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Thursday, 10.06.2021.

Zajednički dopis sindikalnih središnjica predsjedniku Vlade i ministru rada, a u vezi donošenja Direktive o minimalnoj plaći

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani ministre,

budući da se 14. i 15. lipnja 2021. godine održava sjednica EPSCO-a na kojoj će se, između ostalog, održati rasprava o izvještaju o napretku o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama u EU, u nastavku iznosimo naša promišljanja i stavove.

2019. godine predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, obećala je svakom radniku u Europskoj uniji osigurati pravednu minimalnu plaću koja omogućuje dostojan život.

Opširnije

Monday, 31.05.2021.

Zajednički komentar sindikalnih središnjica na prethodnu procjenu učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o radu

Zagreb, 28. svibnja 2021. - Sindikalne središnjice Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) uputile su zajednički komentar na prethodnu procjenu učinaka propisa za Zakon o radu koje je trenutno u savjetovanju do 7. lipnja 2021. godine.

Cijeli komentar sindikalnih središnjica dostupan je na stranici e-savjetovanja, a u nastavku ga prenosimo u cijelosti.

Opširnije

Friday, 15.01.2021.

Beroš: "Isplata deset posto veće plaće na covid odjelima u domeni je ravnatelja bolnica"

(NACIONAL) Ministar zdravstva Vili Beroš u petak je poručio da je isplata 10 posto veće plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu koji rade s covid-19 pozitivnim pacijentima u domeni ravnatelja pojedinih zdravstvenih ustanova.

Beroš je nakon obilaska sisačke bolnice vezano za upozorenje Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi o neisplati 10 posto veće plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu koji rade s covid-19 pacijentima, kazao da je odluka Vlade jasna.

Opširnije

Friday, 11.12.2020.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA - UPLATA NA ZAŠTIĆENI RAČUN

Poštovane kolegice i kolege,

obavještavamo Vas da je u "Narodnim novinama" br.131/20 objavljen Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kojim se isplata božićnice, regresa, dara u prigodi Dana sv. Nikole, jubilarnih nagrada u visini neoporezivog iznosa, kao i sindikalne socijalne potpore, oslobađaju od ovrhe, a radnicima koji imaju blokirane redovne račune u bankama, iste treba uplaćivati na zaštićene račune.

Opširnije

Monday, 07.12.2020.

Vlada o nagradama za one koji sudjeluju u borbi protiv bolesti COVID-19

(HRT) Vlada bi na sjednici trebala donijeti odluku kojom će svima koji sudjeluju u borbi protiv bolesti COVID-19 osigurati dodatak na plaće.

To bi trebalo ispraviti i nepravdu onim liječnicima koji rade s oboljelima od koronavirusa, a ovih su dana dobili manje plaće. Nekima od njih to je smanjenje bilo i do 20 posto.

Opširnije