Vijesti i zbivanja

Wednesday, 17.04.2019.

Sretan Uskrs želi Vam SSZSSH!

Ispis 


Monday, 08.04.2019.

Zdravo radno mjesto ključ je duljeg ostanka u svijetu rada

Povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, inicijativa 67 je previše pridružuje se pozivu Svjetske zdravstvene organizacije za zdravljem za sve i upozorava kako je upravo zdravlje ključan čimbenik duljeg ostanka u svijetu rada.

Pravo na zdravlje je ljudsko pravo, a zdravlje i rad neodvojivo su povezani: zdravo radno okruženje ključno je za psihičko i fizičko zdravlje čovjeka.

To potvrđuje i statistika, koja demantira nedavne šokantne izjave ministra zdravstva kako se „od rada ne obolijeva"! Ne samo da se obolijeva, već se i umire: samo u siječnju 2019. na radu je smrtno stradalo pet radnika; prema službenim podacima HZZO-a, broj prijavljenih ozljeda na radu u 2018. u Hrvatskoj je 19.154, što je porast od gotovo 10 % u odnosu na 2017., dok je broj slučajeva profesionalnih bolesti u 2018. iznosio 158.

Hrvatske vlasti hvale se provedenom mirovinskom reformom, koja će veliku većinu radnika prisiliti da rade do 67. godine, a ostale kazniti nižim mirovinama zbog ranijeg umirovljenja, no istovremeno žmire pred vrlo jasnim činjenicama koje govore kako čak 20 % radnika odlazi u prijevremenu mirovinu upravo zbog lošeg zdravlja, što pokazuje Istraživanje zdravlja, starenja i umirovljenja u Europi (SHARE), šesti val 2015., autora M. Bađun i Š. Smolića. Provedena reforma u potpunosti je promašena i neće osigurati dulji ostanak u svijetu rada, kao ni povratak 350.000 ljudi koji su napustili Hrvatsku prvenstveno zbog nezadovoljstva uvjetima rada. Dulji ostanak u svijetu rada moguće je postići jedino očuvanjem zdravlja otvaranjem i stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, poboljšanjem socijalnih usluga te zdravstvene i socijalne politike općenito.

Hrvatske vlasti međutim svjesno ignoriraju utjecaj rada na zdravlje, dapače, mirovinskom reformom dodatno pogoršavaju ionako loše uvjete rada u zemlji, umjesto da se pozabave glavnim uzrocima kratkog ostanka u svijetu rada. Da Vladu nije briga za zdravlje građana, dokazali su i gotovo potpunim ukidanjem obveza poslodavaca na području zaštite na radu (tzv. administrativnim rasterećenjem), istovremeno ograničavajući dostupnost zdravstvenih usluga listama čekanja ili manjkom zdravstvenih radnika, te posebice privatizacijom primarne zdravstvene zaštite. Povećanom penalizacijom prijevremenog umirovljenja Vlada je pokazala i da je uopće ne zanima može li velika većina građana dočekati dob umirovljenja u zdravlju, ili uopće u životu.Car je zapravo gol: Vlada je time pokazala kako je zanima jedino isplaćivati što manje mirovine što većem broju ljudi!

Interes društva mora biti zdravlje svakog njegovog pojedinca, a podatci za Hrvatsku u tom smislu nisu optimistični.Očekivano trajanje zdravog života pri rođenjuu Hrvatskoj u 2016. godini iznosilo je 57,1 godina za muškarce i 58,7 godina za žene, u odnosu na prosjek EU 63,5 godina za muškarce i 64,2 godine za žene, dok je očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godineu Hrvatskoj u 2016. godini bilo dvostruko kraće od prosjeka EU, odnosno u Hrvatskoj za muškarce 5,2 godine, a za žene 4,9 godina, dok je prosjek EU za muškarce 9,8 godina, a za žene 10,1 godinu.

Sve navedeno jasno ukazuje na poražavajuće stanje zdravlja stanovnika Hrvatske.Građani Hrvatske nemaju osnovni preduvjet za kvalitetan i ispunjen život, a kamoli za rad do 67. godine života, odnosno do iznemoglosti, koji im političke elite nameću u cilju postizanja održivosti mirovinskog sustava.

Ključ održivosti mirovinskoga sustava leži u tržištu rada: u zapošljavanju na kvalitetnim radnim mjestima i uvjetima rada koji će osigurati zadržavanje zdravlja u starosti. Provedena mirovinska reforma nažalost samo će dovesti do više bolesnih te tako ugroziti, a ne osnažiti sustav socijalne sigurnosti.

Inicijativa 67 je previše

Ispis 


Friday, 05.04.2019.

Mirovinska reforma je promašena: problem treba rješavati na tržištu rada i u proračunu

(SSSH) Zagreb, 4. travnja 2019. - Reforma mirovinskog sustava suštinski je nepravedna, jer ćemo zbog djelomičnih interesa u dugom roku oštetiti veliku većinu građana, zaključak je konferencije o mirovinskom sustavu pod nazivom Zašto je 67 previše i koji su preduvjeti za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada.

Konferenciju, održanu u četvrtak, organizirale su Zaklada Friedricha Eberta i inicijativa 67 je previše koju su pokrenule tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata.

Kao uvod u prvu panel raspravu o međunarodnim iskustvima vezanim uz dobnu granicu zaumirovljenje te humanim i demografskim aspektima rada iza 65. godine života, Celine Vanmoerkerke iz sindikata FGTB je iznijela iskustva iz Belgije, koja se u mnogočemu podudaraju s hrvatskima: vlast je bez rasprave podigla dob umirovljenja na 67 godina te uvela niz drugih loših rješenja za radnike, zbog čega su sindikati prosvjedovali u nekoliko navrata, uz snažnu podršku građana. „Pokušavaju nas uvjeriti da nema druge opcije osim rada do 67. godine, ali to nije istina. 67 je definitivno previše, a ovdje se radi o pitanju redistribucije bogatstva i osiguranje novca za radnike koji su to bogatstvo i zaradili", poručila je Vanmoerkerke. „Belgija je sve bogatija, ali novac se ulaže u kompanije, a ne u ljude. Radnici stvaraju bogatstvo i sindikati traže da oni imaju korist o toga", poručila je belgijska sindikalistica.

Alexande de Brito iz Radničke komore Austrije naveo je suprotan primjer dugogodišnje cjelovite reforme, kojom je nađeno rješenje bez podizanja dobi umirovljenja na 67 godina. „Dob umirovljenja u Austriji je 65 i ostat će 65! Političari, recite istinu: vas ne zanima naš rad do 67 jer znate da velika većina to neće moći izdržati, vi želite umanjene mirovine".

U raspravi koja je uslijedila sugovornici su se složili da će povišenje dobi i povećanje penalizacija za prijevremene mirovine teško pogoditi radnike te da će jedino oni iznijeti teret reforme. „Imat ćemo sve više umirovljenika koji će imati umanjenu mirovinu jer neće moći dosegnuti dob umirovljenja", istaknuo je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te naglasio kako u Hrvatskoj nema nikakvih razloga da se dob za stjecanje prava na punu mirovinu dignes a 65 na 67 godina starosti. Sustav će biti relaksiraniji ako oni koji mogu i hoće ostanu raditi, dok bi, s druge strane, bolesni i izmoreni mogli sa 65 godina u punu mirovinu".

Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta upozorio je da mladi ljudi već pokazuju nezadovoljstvo i masovno iseljavaju te da ova, neodgovorna i nestručna reforma neće doprinijeti boljem ozračju. „Ogroman je problem što naše vlade imaju odmak od bilo koje vrste socijalne politike. Prevladavaju kruti elementi neoliberalne retorike: rast, rast, rast, a zaboravljaju čovjeka - osobito u zakonskim rješenjima. Koncept je problem. Naša socijalna država je mrtva", poručio je Strmota.

Na drugoj panel raspravi govorilo se o prijevremenom umirovljenju i nepovoljnim uvjetima na tržištu rada za osobe starije dobi. Marijana Bađun s Instituta za javne financije predstavila je nalaze istraživanja koja pokazuju da radnici češće razmišljaju o odlasku u prijevremenu mirovinu ako im je niska kvaliteta života, niža razina obrazovanja, lošije zdravlje, a posebno je značajno da o prijevremenoj mirovini dvostruko češće razmišljaju zaposlenici u privatnom sektoru. „Glavnina tranzicijskog troška prebačena je na mirovinski sustav kroz masovno umirovljenje. Rješenja za duži ostanak na tržištu rada treba tražiti u poboljšanju uvjeta na tržištu rada te poboljšanju zdravstvene i socijalne politike".

Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta poručio je da ljudi ne odlaze odande gdje im jedobro. „Teza o sretnom i produktivnom radniku je dokazana - ljude moramo smatrati ključnim strateškim potencijalom. Po elementima ekonomske sigurnosti, percepcije autonomije na poslu i zadovoljstva poslom Hrvatska zaostaje za zapadnom, ali i za istočno Europom uključenosti u donošenju odluka, a u najgorem su položaju upravo stariji radnici".

Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorila je da je ova reforma loše, parcijalno rješenje koje je doneseno bez multidisciplinarnog pristupa, bez dijaloga sa sindikatima, radnicima i drugim važnim akterima. „Svaka mirovinska reforma je politička odluka i nju ne bi smjeli definirati isključivo ekonomski faktori. Pojačana penalizacija je apsolutno pogrešna mjera jer se njome stvara kohorta siromašnih ljudi", poručila je.

Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta reformu je ocijenio parcijalnom i pogrešnom. „Problem je fiskalni i ne treba ga prebiti preko mirovinskog sustava. Ova reforma je suštinski nepravedna. Zato držim fige za akciju 67 je previše. Ovo je nešto što bi definitivno trebalo podržati", zaključio je Mačkić.


Snimku konferenciju u cijelosti možete pogledati na:

Konferencija o mirovinskom sustavu: Zašto je 67 je previše?, 4.4.2019.

Ispis 


Sunday, 31.03.2019.

Prosvjed socijalnih radnika

(HRT) Nekoliko stotina socijalnih radnika iz Splitsko-dalmatinske županije, uz potporu kolega iz cijele Hrvatske - prosvjedovalo je ispred sjedišta Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Upozorili su na neprimjerene uvjete u kojima rade te zatrpanost birokratskim procedurama, na štetu rada na terenu. Od Vlade traže da hitno riješi njihove probleme.

Želimo sigurnost na radnom mjestu, više vremena za rad s korisnicima, manje administrativnog posla i jasnije zakone, poručili su socijalni radnici.

- Više od pola vremena na poslu mi provodimo radeći s papirom i kompjutorima, umjesto da radimo sa živim ljudima. Jer, mi smo na svoje klijente navikli, mi smo se njima na neki načina stopili, mi živimo njihov život i znamo sve njihove probleme, rekao je Ivica Poljak, socijalni radnik u Centru za socijalnu skrb Split.

Prosječan broj korisnika u odnosu na broj socijalnih radnika u Hrvatskoj je višestruko veći nego u Europskoj uniji. Nema ni dovoljno domova.

- Na hitan i prioritetan smještaj u domovima socijalne skrbi naši korisnici čekaju po više godina. Osim toga tražimo da se uspostavi bolja komunikacija s našim Ministarstvom, naglašava Mirna Juras, Hrvatska udruga socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije.

Jer zakonska rješenja, kažu, ne odgovaraju stvarnosti.

- Mi na terenu vidimo neke nebuloznosti tih zakona, gdje vidimo da bi ih trebalo mijenjati i prilagoditi, a imamo osjećaj da nas se i ne čuje, ističe Tamara Strmac, socijalna radnica u Centru za socijalnu skrb Jastrebarsko.

Svoje zahtjeve predali su Ministarstvu i očekuju da se u pisanju zakona i propisa posluša i njihov glas.

Ispis 


Wednesday, 27.03.2019.

"67 JE PREVIŠE" - LETAK ZA SINDIKALNE POVJERENIKE

... za otvaranje dokumenta klikni na sliku

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Monday, 04.02.2019.

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

ZAGREB, 4. veljače 2019. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu.

Opširnije

Friday, 30.11.2018.

Sindikalni čelnici: Rast minimalne plaće dobrodošao, ali i dalje premalen


ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Hina) - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su ocijenili da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Opširnije

Thursday, 22.11.2018.

Sindikati nastavljaju s pripremama za referendum o mirovinskoj reformi


(HINA) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever poručio je u utorak s konferencije za novinare da sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv prijedloga mirovinske reforme, ali će procijeniti trenutak kada će s time krenuti.

‘Nismo odustali od prikupljanja potpisa, pripreme su intenzivne i do sada smo napravili puno toga. Ali, da budemo sigurni kako neće biti pogrešnih koraka, da na minimum smanjimo mogućnost vladajućima da to proglase nevažećim, te iz odgovornosti prema građanima u pripreme idemo polako i smireno', rekao je Sever.

Opširnije

Tuesday, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Wednesday, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije
















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)