Vijesti i zbivanja

Wednesday, 20.03.2019.

Apel socijalnih radnika: Dokle god smo iscrpljeni i malobrojni, ne možemo kvalitetno raditi



(HRT) Svjetski dan socijalnoga rada djelatnici šibenskoga Centra za socijalnu skrb obilježili su još jednim mirnim prosvjedom. U vrijeme zakonske stanke njih 30-ak izišlo je pred zgradu Centra kako bi izrazili nezadovoljstvo stanjem u sustavu i zatražili poboljšanje.

Slađana Dunđer 28 godina radnog staža u sustavu socijalne skrbi - a jedino što raste su, kaže, obveze. Zato na svjetski dan socijalnoga rada prosvjeduje. O kvaliteti rada ne može se, kaže, govoriti jer:

- Ako je recimo pravilnikom određeno da se u Odjelu za odrasle osobe godišnje primi 130 korisnika, ja sam ih u prošloj godini primila 273. Dakle ne možemo govoriti o kvaliteti rada - rekla je.

Premalo ih je, poručuju. Samo u Centru za socijalnu skrb u Šibeniku nedostaje 13 stručnih radnika. Ukazali su na to prvim prosvjedom prije 10 dana. No smatraju da ih u resornom ministarstvu nisu čuli jer problema u sustavu je mnogo.

- Najbitniji problemi su žurno zapošljavanje svih stručnih, kao i ostalih radnika u sustavu socijalne skrbi, i smanjivanje broja javnih ovlasti koje su nama nametnute da radimo. Sve ono što ne ide u druge službe stavlja se u naš resor - komentira Anka Maslač iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Zaslužuju, tvrde, više i bolje:

- Dokle god nas je tako malo, dokle god smo iscrpljeni i malobrojni, s tolikim korisnicima mi ne možemo kvalitetno obavljati ono za što smo educirani i osposobljeni, kaže Slađana Dunđer.

Ponovno su se okupili na poziv Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi kako bi uz čestitke za Dan socijalnoga rada još jednom zatražili uvjete za normalan rad.

Ispis 


Tuesday, 19.03.2019.

Ispis 


Monday, 18.03.2019.

"67 je previše" - sindikati pokreću inicijativu za raspisivanje referenduma o mirovinama

(FAKTOGRAF) Referendumska inicijativa „67 je previše" od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Referendumska inicijativa sastavljena je od tri sindikalne centrale - Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata. Sindikalne centrale oštro su se suprotstavile prošlogodišnjim izmjenama mirovinskog zakona te su najavile pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma protiv zakonskih odredbi kojima se, među ostalim, skraćuje prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, ali i oštrije kažnjava prijevremeno umirovljenje. Na pooštravanje uvjeta za umirovljenje Vlada se odlučila pod pritiskom Europske komisije koja godinama od Hrvatske traži izmjene u mirovinskom sustavu.

 

Referendumsko pitanje

Prema novom zakonu, u starosnu mirovinu odlazit će se sa 67 godina od 2028. godine, a sindikati traže da se dobna granica uopće ne podiže sa sadašnjih 65 godina života. Kako je pred kraj prošle godine bilo premalo vremena za organiziranje referendumske inicijative te je postojala mogućnost da između dva saborska čitanja Vlada donekle promijeni zakonske odredbe, sindikati su odlučili igrati na sigurno i pokrenuti referendumsku inicijativu kad izmjene zakona stupe na snagu.

S obzirom da je riječ o izmjenama koje u primjenu kreću s višegodišnjom odgodom, vremena imaju dovoljno.

... za uvećanje klikni na sliku

Oglas kojim inicijativa „67 je previše" kreće u kampanju za privlačenje objavljen je u današnjem tiskanom izdanju dnevnika Novi list. „Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju", glasi osnovno pitanje referendumske inicijative, nakon čega se taksativno navodi tekst osam zakonskih članaka, odnosno prijeloga izmjena postojećih zakonskih odrebi. Sindikati tako traže da se zakonom utvrdi pravo na odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža. Na prijevremenu mirovinu osiguranik bi ostvario pravo kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

 

Penalizacija 12, umjesto sadašnjih 18 posto

Osim zadržavanja aktualne dobne granice za starosnu mirovinu, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Od ove godine svi oni koji odlaze ranije u mirovinu linearno se kažnjavaju trajnim smanjenjem mirovine za 0,3 posto, odnosno maksimalnih 18 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Inicijativa „67 je previše", traži smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Dosta će truda sindikati trebati uložiti da biračima objasne zbog čega bi trebali potpisati njihovu referendumsku inicijativu. Naime, kompleksnost samog mirovinskog zakona i traženih izmjena teško je sažeti u jednostavno pitanje kojim se traži potpora najmanje 400 tisuća birača čije potpise na referendumsku inicijativu treba prikupiti u dva tjedna. Postaviti samo pitanje jesu li birači za to da se u Hrvatskoj do daljnjeg u mirovinu odlazi s napunjenih 65 godina života te da se smanji penalizacija prijevremenog umirovljenja ne bi bilo dovoljno jasno bez iznošenja konkretnih članaka zakona koje treba mijenjati, tim više jer žene još uvijek odlaze u punu mirovinu i prije napunjenih 65 godina života, za razliku od muškaraca.

 

Žene u mirovinu sa 65 godina od 2030. godine

Aktualnim zakonom Vlada je ubrzala period u kojem se žene izjednačavaju s muškarcima za odlazak u mirovinu, a potom i prijelazno razdoblje u kojem i muškarci i žene dosežu dob od 67 godina za starosnu mirovinu. Kako sindikati traže odustajanje od podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina, tako je potrebno izmijeniti i odredbe zakona kojima se regulira prijelazno razdoblje (i za punu starosnu i za prijevremenu starosnu mirovinu).

... za otvaranje poveznice klini na sliku

Prema aktualnom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine. Nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.

Prema sindikalnom prijedlogu, žene bi dob od 65 godina života za umirovljenje polako dosezale do 2029. godine te bi od 2030. godine bile izjednačene s muškarcima. Istodobno bi se izmijenili i uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu.

Inicijativa „67 je previše" traži i drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje pravo na punu mirovinu bez penalizacije. Sada to može ostvariti osoba koja navrši 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, a Vlada od 2027. godine starosnu dob dugogodišnjeg osiguranika diže za jednu godinu. Sindikalni zahtjev je zadržavanje sadašnjeg rješenja.

 

Hrvatska zaostaje za EU kada je riječ o očekivanom trajanju života

Sindikati su tijekom rasprava o izmjenama u mirovinskom sustavu tražili da se zakonska dob za umirovljenje vrati na 65 godina, a sada to zahtjevaju referendumskom inicijativom, jer Hrvatska za EU prosjekom zaostaje kada je riječ o očekivanom trajanju života, kao i očekivanom trajanju života u zdravlju. Tako je očekivano trajanje života u Hrvatskoj, prema zadnjim pokazateljima, za 2,8 godina niže od prosjeka EU, a prema projekcijama Hrvatska se neće ni 2070. značajnije približiti prosjeku Unije te će zaostajati 1,5 godina. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj nakon 65 godine, pak, dvostruko je kraće od prosjeka EU te za muškarce iznosi 5,2 godine, a za žene 4,9 godina. Istodobno, prosjek EU za muškarce iznosi 9,8, a za žene 10,1 godinu. Sindikati, pritom upozoravaju da niti jedna od novijih članica Unije, odnosno zemlje koje su s Hrvatskom usporedive po očekivanom trajanju života, nisu podigle dob za umirovljenje na 65 godine te da će se to u mnogim zemljama dogoditi tek 2030. godine.

Kada je riječ o penalizaciji, upozoravali su da radnici, najčešće, u prijevremenu mirovinu odlaze pod pritiskom poslodavaca. Stoga su tražili i da se, umjesto radnika, kažnjavaju poslodavci koji radnike tjeraju u prijevremenu mirovinu. Gabrijela Galić

Ispis 


Monday, 11.03.2019.

Parafiran Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

(ZAJEDNIČKA IZJAVA) Pregovarački odbori Vlade i Sindikata (Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske) nakon dva održana sastanka za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji ističe 26. ožujka 2019. godine, dogovorili su sadržaj Dodatka I. Kolektivnom ugovoru.

Iako Hrvatski liječnički sindikat nije potpisnik predmetnog Kolektivnog ugovora, po dogovoru Sindikata potpisnica, u pregovorima je sudjelovala predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata u svojstvu savjetnika na strani Pregovaračkog odbora Sindikata.

Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru, ugovoren je nastavak primjene Kolektivnog ugovora sve do zaključenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru, a najduže do 31. srpnja 2019. godine.

Također, Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru ugovorne stane obvezale su se da će bez odgode nastaviti pregovore o materijalnim i drugim pitanjima radi donošenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru.

Pregovarački odbori Vlade i Sindikata danas su parafirali nacrt Dodatka I. Kolektivnom ugovoru te se isti upućuje u proceduru Vlade radi njegova prihvaćanja te radi davanja ovlasti ministru za njegovo potpisivanje.

Ispis 


Friday, 08.03.2019.

Prosvjed zaposlenika ustanova socijalne skrbi

(HRT) Na poziv sindikata, zaposlenici socijalne skrbi u centrima diljem Hrvatske - okupili su se za vrijeme stanke na mirnom prosvjedu. Na taj su način dali potporu svojim kolegama u Zadru, koji su se našli u središtu pozornosti zbog traženja krivca za tragediju na Pagu. Socijalni radnici zahtijevaju reformu cijelog sustava, koji - svima je jasno - ne funkcionira!

Upitana je li prenaglila sa svojim zahtjevom za smjenu ravnateljice zadarskog Centra za socijalnu skrb Vesne Burčul, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić je izjavila da i dalje smatra kako je to ispravno.

- Nisam prenaglila, to je moje mišljenje i moj prijedlog, Upravno vijeće ima to u nadležnosti, oni vode računa o zakonitom postupku i poštivanju rokova, nisam htjela utjecati na mišljenje stručnog nadzora koji je još uvijek u tijeku. Odluku će donijeti Upravno vijeće.

Na pitanje hoće li sama dati ostavku ako ravnateljica ostane na dužnosti i zapravo nitko ne snosi odgovornost za sve što se je dogodilo, ministrica je rekla da je došla političkim putem i političkim putem će otići.

- Vrlo često ima proziva za smijene i ostavke, hoće li i koliko će to doprinijeti stabilizaciji za sve što radimo, to je drugo pitanje - rekla je Murganić.

- Ovim okupljanjem pružamo moralnu potporu ponajprije kolegicama i kolegama iz CZSS-a Zadar koji su se našli u središtu hajke traženja krivca za monstruozan zločin koji se dogodio na Pagu i podsjećamo na nezadovoljstvo načinom na koji se rješavaju problemi dugogodišnje zapuštenosti sustava socijalne skrbi. Srećom, sva djeca su preživjela i uspješno se oporavljaju od ozljeda. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi će svim našim članovima, kao i u svim sličnim slučajevima do sada, pružiti svu potrebnu pomoć - navodi sindikat.

- Ovaj slučaj kao i mnogi do sada pokazali su da se javnost tek nakon što se dogodi neka tragedija, upoznaje s radom socijalne službe. Ovoga puta, ponajprije zahvaljujući našem sindikatu, u prvi plan istaknuti su problemi zaposlenika u sustavu socijalne skrbi i odbačena mogućnost da se smjenom ili kažnjavanjem jedne osobe ti problemi sakriju od javnosti, poručuju.

- Mi zaposlenici u sustavu najbolje znamo s kakvim se problemima i zaprekama svakodnevno susrećemo u našem u radu. Ponajprije tu je nedovoljan broj stručnog kadra svih profila, normativi koji ne prate stvarne potrebe korisnika i daleko su od standarda zemalja članica EU-a, loši i neadekvatni radni prostori, nedostatak sredstava za rad samo su neki od naših svakodnevnih problema. Svjesni smo da ne postoji idealno rješenje, ali smo jednako tako svjesni da se sadašnje stanje može znatno popraviti. Međutim, to je nemoguće bez stvarne želje za promjenama i potpore ministarstva i Vlade - napominju iz sindikata te naglašavaju da nakon godina upozoravanja na probleme, nebrojenih dopisa, mailova, SMS-ova, telefonskih poziva Sindikata i, uglavnom, ignoriranja resornog ministarstva i Vlade, smatraju da je došao trenutak kada bi se trebali svi zaposlenici ujediniti u traženju poboljšanja uvjeta rada u sustavu, poručuju također.

- Ovo okupljanje neka bude prvi korak prema tom cilju. Sindikat poziva sve da se jave s konkretnim prijedlozima za poboljšanje sustava, a mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da se ti prijedlozi razmotre i implementiraju u buduće zakone, propise i akte - poručuju.

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Monday, 04.02.2019.

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

ZAGREB, 4. veljače 2019. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu.

Opširnije

Friday, 30.11.2018.

Sindikalni čelnici: Rast minimalne plaće dobrodošao, ali i dalje premalen


ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Hina) - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su ocijenili da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Opširnije

Thursday, 22.11.2018.

Sindikati nastavljaju s pripremama za referendum o mirovinskoj reformi


(HINA) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever poručio je u utorak s konferencije za novinare da sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv prijedloga mirovinske reforme, ali će procijeniti trenutak kada će s time krenuti.

‘Nismo odustali od prikupljanja potpisa, pripreme su intenzivne i do sada smo napravili puno toga. Ali, da budemo sigurni kako neće biti pogrešnih koraka, da na minimum smanjimo mogućnost vladajućima da to proglase nevažećim, te iz odgovornosti prema građanima u pripreme idemo polako i smireno', rekao je Sever.

Opširnije

Tuesday, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Wednesday, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije
















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)