Vijesti i zbivanja

Petak, 10.03.2017.

Potpisan privremeni TKU za javne službe

MINISTAR ĆORIĆ ZADOVOLJAN

(Novilist.hr) Članovi Vladinog i sindikalnog pregovaračkog odbora potpisali su u četvrtak privremeni Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za zaposlene u javnim službama na rok do 1. kolovoza, odnosno produžene primjene do 1. studenoga kojim se zadržavaju sva stečena prava zaposlenika prema dosadašnjem TKU koji istječe 12. ožujka.

Voditelj Vladinog pregovaračkog odbora i ministara rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić nakon potpisivanja izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom sa sindikatima javnih službi i potpisanim »kratkim« Temeljnim kolektivnim ugovorom s rokom važenja do 1. kolovoza ove godine, odnosno u produljenoj primjeni do 1. studenoga.

Razgovori o novom TKU mogli bi krenuti početkom svibnja, a prije toga će se ponovno utvrditi reprezentativnost sindikata javnih službi, što bi trebalo učiniti što prije jer o tome ovisi početak razgovora o novom TKU, rekao je Ćorić.

Upitan za komentar postupka školskog sindikata Preporoda, koji nije potpisao kratki TKU, Ćorić je rekao kako je zatečen time no da uvijek psotoje oni koji ne drže da je postignuti dogovor adekvatan. Rekao je da bi o razlozima trebalo pitati predsjednika toga sindikata Željka Stipića.

Čvrsto vjerujem da ćemo u idućoj fazi i pregovaranju o novom TKU postići puni koncenzus pregovaračkih odbora Vlade i sindikalne strane, istaknuo je Ćorić.

U ime sindikalnog pregovaračkog odbora Vilim Ribić izrazio je zadovoljstvo da su, kako je rekao, Vlada i ministar poslušali glas razuma i da nije zaživjela ideja o reguliranje prava pravilnicima u oko 2000 ustanova, jer su sindikati upozoravali da bi se time stvorio kaos u sustavima, koje sindikati dobro poznaju. Na to smo upozoravali s dobrom namjerom, no trebalo je malo više vremena da se to shvati i danas smo dobili privremeni, prijelazni TKU, kako bismo odmah nakon potpisivanja mogli pristupiti pregovorima o novom cjelovitom TKU, rekao je Ribić.

Smatra da »vjerojatno nitko osim ministra Ćorića« nije iznenađen što Stipić nije potpisao TKU. Iako se, kazao je, o meritumu KU uopće nije pregovaralo, nego kako premostiti »cajtnot« zbog isteka starog, Stipić tvrdi u medijima kako nismo ništa ispregovarali. »Postoje šarlatani i u sindikatu, a ne samo u politici i u medijima,« ustvrdio je Ribić, dodavši kako mu nije jasno da to dio medija ne razumije i da postoje oni koji su fascinirani takvim šarlatanskim radom.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Ivica Babić rekao je da je bitno da su zadržana prava do 1. kolovoza, posredno do 1. studenoga i da su stvoreni uvjeti za kvalitetne pregovore. Rekao je da se nada još kvalitenijem kolektivnom ugovoru.
Međusobni sukobi unutar sindikatu su sporedni, bitna su prava 180.000 zaposlenika u javnom sektoru, istaknuo je Babić. Svi su na početku govorili kako je bitno zadržati postojeću razinu prava, što smo i zadržali zahvaljujući međusobnom razumijevanju pregovaračkih odbora, istaknuo je i dodao da je Liječnički sindikat predlagao upravo takvo rješenje. Zaposlenici u javnom sektoru će konzumirati svoja prava do 1. studeunoga i osiguran im je regres, naglasio je Babić.

Babić vjeruje da će se izgladiti nesporazum unutar sindikata. Dodao je kako bi bilo bolje da je i Stipić potpisao, ali ne osporava njegovo pravo na nepotpisivanje.

Ispis 


Srijeda, 08.03.2017.

Čestitamo Vam Međunarodni dan žena

Ispis 


Četvrtak, 02.03.2017.

Prenosimo iz JUTARNJEG LISTA

Ispis 


Srijeda, 01.03.2017.

Vlada i sindikati javnih službi će potpisati kratki kolektivni ugovor

JOŠ JEDAN KRUG PREGOVORA

(JUTARNJI LIST) Vlada i sindikati javnih službi dogovorili su se da će prava zaposlenika u javnim službama regulirati kroz kratki Temeljni kolektivni ugovor (TKU) koji će vrijediti do 1. kolovoza ove godine, s produljenom primjenom do 1. studenoga kako je to zakonski regulirano, i njime će se zadržati postojeća prava, izvijestio je u srijedu nakon održanog još jednog kruga pregovora ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.

Argumenti koji su se razmjenjivali na proteklim sastancima danas su se u dobroj vjeri sveli na takve zaključke kojima se daje vremena da pregovorima o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU), koji će uslijediti u sljedećim mjesecima, obje strane pristupe spremne u dobroj vjeri i da kroz TKU, koji će regulirati prava nakon 1. kolovoza, postignemo bolje uvjete rada za zaposlenike u javnim službama i da to sve odradimo u okviru fiskalnih kapaciteta RH, kazao je Ćorić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Sanja Šprem rekla je kako je Vlada prihvatila prijedlog sindikalne strane da se sklapa TKU na kraće razdoblje kako bi mogli pregovarati o novom i to je ocijenila kao pozitivan pomak.

Pregovori su bili teški, jer je Vlada RH inzistirala da se pitanje regresa regulira na način kako je to regulirano za državne službenike, što nam nije bilo prihvatljivo pa se od te ideje odustalo. Stoga se sklapa privremeni Temeljni kolektivni ugovor (TKU) s postojećim pravima koja se zadržavaju i očekujemo potpisivanje TKU-a i Granske kolektivne ugovore (GKU) koji će biti na korist svih zaposlenika javnog sektora, rekla je Šprem.

Sadržajno prava ostaju ista, no iščistit će se tekst TKU i uskladiti sa Zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu, pojasnila je Šrem i dodala kako je također postignuta suglasnost da se mogu brisati pojedine stavke koje nisu više vrijedeće, sporne ni upitne.

Na novinarski upit o pregovaračkom protokolu, ministar Ćorić je rekao kako se on odnosi prvenstveno na pregovore o novom TKU-u kojim bi se ušlo u materijalna prava, pregovore o osnovici u kojima bi se značajnije zahvatilo u sadržaj samog TKU-a.

Budući se u kratkom TKU prava zaposlenika u javnim službama ne mijenjaju, nije bilo potrebno potpisivanje pregovaračkog protokola. Protokol je u takvoj fazi dovršenosti da ćemo, kada budemo pregovarali o duljem TKU što slijedi krajem proljeća, odnosno o ljetnim mjesecima, tada uz određene izmjene potpisati protokol i imat ćemo gotov taj prvi korak, kazao je Ćorić.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak rekao je kako su dobili obećanje ministra da će Vlada na sljedećoj sjednici donijeti odluku o pregovorima za granske kolektivne ugovore koji također ističu 12. ožujka ove godine.

Ispis 


Ponedjeljak, 27.02.2017.

Naknada za drugi dio roditeljskog dopusta raste s 2.660 na 3.991 kunu

VEĆE NAKNADE

Autor: Bojana Mrvoš Pavić


Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku daje prijedlog

(Novilist.hr) ZAGREB Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u javnu je raspravu do 24. ožujka pustilo prijedlog da se, pretpostavka je od 1. srpnja ove godine, povećaju maksimalni iznosi naknada za drugi dio roditeljskog dopusta koji traje od djetetovog navršenog šestog do kraja 12. mjeseca života, odnosno do kraja 14. mjeseca ako roditeljski dopust koristi i otac.

Po tom bi prijedlogu naknada za zaposlene i samozaposlene roditelje rasla sa sada maksimalnih 2.660 na najviše 3.991 kunu, što znači da bi, primjerice, majka ili otac čija je plaća u radnom odnosu iznosila 2.500 kuna na roditeljsom dopustu i dalje primali toliko, ali bi zato oni koji imaju plaću, primjerice, pet tisuća kuna, sada primali gotovo četiri, umjesto 2.660 kuna. Naknada za prvi dio rodiljnog dopusta, kroz prvih šest mjeseci djetetovog života, u potpunosti je delimitirana 2008. godine, otkad majke ili očevi primaju puni iznos svoje plaće.

Zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, a koji pravo na roditeljski dopust mogu koristiti u trajanju od 30 mjeseci, ubuduće bi od navršene godine dana djeteta, odnosno blizanaca, pa do isteka 30 mjeseci, umjesto sadašnjih 1.660 kuna primali 2.328 kuna, na koliko bi rasla i naknada kroz čitav rodiljni odnosno roditeljski dopust za nezaposlene roditelje.

Oni sada također imaju pravo na 1.660 kuna mjesečno, što bi bilo povećano za gotovo 670 kuna. Isto je povećanje predviđeno i za roditelje koji su zaposleni na pola radnog vremena.

Ukupno, u proračunu će trebati dodatnih 300 milijuna kuna da bi se pokrilo novi, veći trošak rodiljnih i roditeljskih naknada, a veće bi iznose naknada od 1. srpnja primali svi koji u tom trenutku budu koristili rodiljni odnosno roditeljski dopust.

Veće će naknade, vjeruju u Ministarstvu, poboljšati hrvatsku demografsku sliku, dok zasad malobrojni komentari građana u javnoj raspravi kažu kako je za rađanje više djece potrebno i puno više, prenstveno stalan posao i bolja plaća. Ipak, ranije analize pokazuju da životni standard tijekom roditeljskog dopusta najviše pada u obiteljima u kojima su primanja roditelja između tri i pol i četiri tisuće kuna.

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Petak, 23.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi potpisali sporazum

(HRT) Predstavnici Vlade potpisali su sporazum sa sindikatima državnih namještenika.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša izjavio je za HRT da pregovori s Vladom, koji su trajali 15 dana, u četiri kruga, nisu bili laki. Još je teže bilo stati pred sindikalna tijela i iznijeti prijedlog Vlade, dodao je.

Opširnije

Srijeda, 21.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi postigli dogovor

(HRT, 21. prosinca 2016.) U Ministarstvu rada nakon više od tri sata završeni su pregovori Vlade i sindikata državnih službi o mogućnostima realizacije sporazuma iz 2009. o rastu osnovica plaća za 6 posto - slijedom rasta BDP-a. Konačno je postignut dogovor.

U ovom trenutku ne mogu vam parafrazirati sve članke tog ugovora, rekao je Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša i otkrio da ugovor podrazumijeva povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine.

Opširnije

Četvrtak, 03.11.2016.

Javni dug na godišnjoj razini pao 1,6 posto

(HRT, 3. studenoga 2016.) Javni dug opće države u srpnju je iznosio 288,9 milijardi kuna, što je pad za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto prema srpnju lani, pa je pad javnog duga na godišnjoj razini nastavljen četvrti mjesec zaredom, izvijestili su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

I dok je na godišnjoj razini javni dug pao, na mjesečnoj je razini povećan za 3,2 milijarde kuna, navodi se u osvrtu analitičara HGK na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

Opširnije

Subota, 29.10.2016.

Je li batina Zdravka Marića deblja od mrkve za radnike?

Većina građana neće značajno osjetiti porezne izmjene i podizanje neoporezivog dohotka. Razlog je što više od 60 posto ljudi prima plaću ispod prosjeka...

Autor: Ivan Pandžić

(24 sata, 29. listopada 2016.) Većina građana neće značajno osjetiti porezne izmjene i podizanje neoporezivog dohotka. Razlog je što više od 60 posto ljudi prima plaću ispod prosjeka, a oni su uglavnom i dosad bili izuzeti od poreza ili ga plaćali u manjem iznosu.
Drugi razlog je što je izbačena najniža stopa poreza od 12 posto, pa sve plaće odmah idu pod 24 posto poreza.

Opširnije

Srijeda, 14.09.2016.

Marić predstavio brojke: 'Ovakav deficit odavno nismo vidjeli'

Dnevni red otvorenog dijela sjednice započeo je nacrtom prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2016. godine.

(Dnevnik.hr) U uvodnom obraćanju Vladi, tehnički premijer Tihomir Orešković čestitao je partnerima na rezultatima izbora.

'Nadam se da će se nova Vlada što prije formirati i krenuti s reformama koje su ključ budućnosti. Ova Vlada je postavila temelje i nadam se da će ih sljedeća Vlada znati iskoriti u budućnosti', poručio je Orešković.

Opširnije















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)