Vijesti i zbivanja

Friday, 07.05.2021.

Pravobraniteljica: U zdravstvu i socijali nedostaje radnika, a mladi jedva dolaze do pripravništva

(srednja.hr) Višegodišnje čekanje mladih na posao, i to u zanimanjima koja su deficitarna, pokazuje da mjere poticanja zapošljavanja treba značajno doraditi, smatra pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Iz Ureda pravobraniteljice stoga od nadležnih institucija traže preispitivanje svih učinaka mjera za zapošljavanje na mlade, posebice u sektorima zdravstva i socijalne skrbi; redefiniranje mjera poticanja zapošljavanja mladih i unaprjeđenje međuresorne suradnje.

- Manjak djelatnika dobro je poznat problem u zdravstvu i socijalnoj skrbi, što može utjecati na kvalitetu zdravstvenih i socijalnih usluga građanima, a time i na razinu ostvarenja ljudskih prava. To je vidljivo i za vrijeme epidemije koronavirusa i nakon više tragičnih slučajeva u sustavu socijalne skrbi posljednjih godina, upozoravaju iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Iz Ureda nedavno izabrane pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter ističu kako o manjku zdravstvenih radnika svjedoči i apel nadležnog ministra da se i oni umirovljeni ponovo uključe u procese rada dok, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u sustavu socijalne skrbi trenutno nedostaje 629 stručnih djelatnika. Zato je, kako stoji u nedavno predstavljenom Akcijskom planu unaprjeđenja sustava socijalne skrbi, jedan od kratkoročnih ciljeva i zapošljavanje 200 novih stručnih radnika.

- Zato je gotovo nevjerojatno da, unatoč manjku zaposlenih, mnogi mladi koji su obrazovani za rad u ovim resorima godinama čekaju na pripravništvo, koje je preduvjet za polaganje državnog ispita i uključivanje u tržište rada, a u istoj su situaciji i učitelji i nastavnici bez radnog iskustva, smatraju u Uredu pravobraniteljice.

‘Lakše je prevesti diplomu na njemački, nego dočekati natječaj'


Navode kako tome svjedoče i pritužbe koje su primili, a koje pokazuju utjecaj takvog stanja i na demografske tokove u zemlji jer, kako se u jednoj od pritužbi navodi, dio magistara socijalnog rada je odavno u Njemačkoj jer je „lakše prevesti diplomu i naučiti jezik, nego godinama čekati i ne znati hoće li ikada dočekati" priliku za posao u struci u Hrvatskoj.

- Situaciju opisuje i nezaposlena mlada osoba koja nam se anonimno obratila u ime više stotina mladih raznih zanimanja: „Dok čekamo natječaje, ne bismo smjeli raditi nikakav drugi posao jer je to jedan od uvjeta za prijavu na natječaje. U tom periodu čekanja ovisimo o pomoći roditelja, bliskih članova obitelji i ne možemo nikako samostalno ostvariti prihod s kojim bi se mogli uzdržavati. Želimo raditi, a ne možemo.„ Ovaj problem može dovesti i do diskriminacije temeljem imovnog stanja, u situaciji kada si neki mogu priuštiti čekanje na posao u struci, dok su drugi primorani raditi druge poslove kako bi podmirili osnovne životne troškove, prepričavaju iz Ureda pravobraniteljice.

Nabrojali su i razloge zbog kojih mladi ne mogu dobiti pripravništvo:
- iznimno formalizirane procedure zapošljavanja u sektoru obrazovanja, zdravstva i socijalne politike: prethode im odobrenja resornih i Ministarstva financija, u skladu s ranije utvrđenim kvotama zapošljavanja
- zastoj u provedbi mjera poticanja zapošljavanja, među kojima je i Pripravništvo: broj mladih koji su u njih bili uključeni bio je 38,71% manji nego 2019., jer su zbog epidemije i njenog utjecaja na gospodarski život i tržište rada, mjere poticanja zapošljavanja određeno vrijeme bile zamijenjene provedbom mjera za očuvanje radnih mjesta
- kvote za zapošljavanje pripravnika nisu usklađene sa brojem učenika i studenata koji su završili školovanje za ove djelatnosti i koji bi, po završetku pripravništva i nakon položenog stručnog ispita, trebali ući na tržište rada
- uvjet prema kojem kandidati moraju biti najmanje 6 mjeseci u evidenciji nezaposlenih, ako se kroz navedenu mjeru žele zaposliti kao pripravnici u realnom sektoru pa, zbog neizvjesnosti oko mogućeg uključivanja u mjeru, moraju birati između egzistencije i zapošljavanja u struci

Konkretni prijedlozi: Redefiniranje mjera ili njihova zamjena drugim mjerama


Postupajući po pritužbama mladih, iz Ureda pravobraniteljice su dali više prijedloga koji bi olakšali zapošljavanje mladih u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju, a time i osnažili navedene sektore, opterećene višegodišnjim manjkom radnika.

Tako su Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dali više prijedloga, a o tome su informirali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Središnji državni ured za demografiju i mlade i Mrežu mladih Hrvatske.

Konkretno, predložili su sljedeće:
- preispitivanje svih učinaka mjera za zapošljavanje na mlade, kako pozitivnih tako i negativnih- redefiniranje mjera poticanja zapošljavanja mladih i njihovu doradu ili zamjenu drugim, učinkovitijim mjerama- unaprjeđenje međuresorne suradnje i uključivanje svih nadležnih državnih tijela kojima smo ove prijedloge dostavili na znanje, obrazovnih institucija i zainteresirane javnosti u osmišljavanje adekvatnih mjera za poticanje zapošljavanja mladih.

- Posebno smo istaknuli potrebu da u osmišljavanje rješenja uključe i udruge mladih, koje i u pritužbama daju i ideje za unapređenje sustava, ali i Središnji državni ured za demografiju i mlade. On je, između ostalog, nadležan za poslove koji se odnose na motiviranje mladih na ostanak u Hrvatskoj, usklađivanje rada državnih i ostalih tijela u poboljšanju i unapređenju kvalitete života mladih i izgradnji cjelovite, sveobuhvatne i međuresorne politike za mlade, zaključuju iz Ureda pučke pravobrnaiteljice Tene Šimonović Einwalter.

Ispis 


Thursday, 06.05.2021.

Nije riječ o sindikalnom porezu, već o ispravljanju nepravde prema članovima sindikata koji financiraju kolektivno pregovaranje

MATICA HRVATSKIH SINDIKATA

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE

Zagreb, 6. svibnja 2021.

Priopćenje za javnost

 

Članovi sindikata, kroz organizirano djelovanje, ključni su akteri borbe za povoljniji radno-pravni status i veća prava svih radnika. Oni u toj borbi sudjeluju vlastitom aktivnošću i financiranjem stručnog aparata u sindikatima bez čega ne bi bilo ni ekonomske ni pravne podloge za kolektivno pregovaranje niti kontrole provedbe i zaštite prava radnika. Nečlanovi sindikata, s druge strane, ohrabreni činjenicom da će u svakom slučaju konzumirati podjednako sva prava i povlastice ugovorene kolektivnim ugovorima, ne participiraju u toj istoj borbi pa niti plaćanjem neke vrste naknade za korištenje izborenih prava. Članovi i nečlanovi sindikata Zakonom o radu izjednačeni su samo po pitanju opsega prava, ali ne i po pitanju njihovih obveza. Naš zakonski sustav stavlja u neravnopravan i diskriminatoran položaj članove sindikata u odnosu na nečlanove. To je nepravedan sustav. Takav sustav potkopava društvenu solidarnost i potiče prisvajanje plodova tuđih napora.

 

 

Rješavanje ovog problema nije trivijalno, jer stanovita prava radnika ne proizlaze samo iz sindikalne aktivnosti već velikim dijelom i iz rada pojedinca. Stoga plaća i osnovna prava iz domene socijalne sigurnosti ne mogu biti predmet različite regulacije na temelju članstva i nečlanstva u sindikatima. Ali jedan dio prava, razmjeran razlici u naporima i troškovima kolektivnog pregovaranja, koje ima član u odnosu na nečlana, trebao bi biti prepoznat kao dodatno pravo članova sindikata, kako je to regulirano u većini civiliziranih zemalja.

Obveza plaćanja naknade za korištenje povoljnosti iz kolektivnih ugovora ili ugovaranje prava koja vrijede samo za članove sindikata nisu nepoznati modeli reguliranja navedenih odnosa. Različita rješenja koja za cilj imaju uspostavljanje pravednih odnosa, jačanje sindikata i poticanje kolektivnog pregovaranja već dugo postoje u nizu zemalja Europe i svijeta, od Njemačke, Slovenije, Kanade, Turske, Švicarske, Bugarske, Belgije, Danske, Švedske, Finske, Islanda pa do Izraela, SAD-a, ...

Uvođenje obveze plaćanja određene naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za nečlanove sindikata nije „sindikalni porez". To je pitanje uspostavljanja ravnoteže koja će spriječiti iskorištavanje onog dijela radnika koji svojim odricanjima osiguravaju postojanje kolektivnih ugovora i njima zajamčenih prava. Kolektivni ugovori, božićnice, regresi i veće plaće ne padaju s neba.

Nije ova nepravda stvar samo javnog i državnog sektora, kako opet tvrde oni koji sustavno pokušavaju unijeti razdor između radnih ljudi u javnom i privatnom sektoru da bi prikrili pravi rascjep hrvatskog društva između onih koji imaju previše i one građanske većine koja nema dovoljno. I u privatnom sektoru nečlanovi sindikata jednako uživaju u plodovima sindikalnih napora i odricanju svojih kolega, članova sindikata. Štoviše, u privatnom sektoru još je izraženije sprječavanje i opstrukcija sindikalnog organiziranja, što sve više dovodi do opadanja broja članova sindikata i može imati veoma opasne posljedice po sve radne ljude jer su sindikati najvažniji i uglavnom i jedini branitelji društvene kohezije, socijalne pravde i dostojanstva radnika.

Sindikati ne traže nikakav novac za sebe. Žele uspostavljanje pravednih odnosa u društvu i promjenu okvira koji potiče iskrivljene društvene vrijednosti i nesolidarnost. Nikada svi radnici neće i ne moraju biti članovi sindikata, ali bi svi radnici trebali na neki način participirati za zajednička prava koja koriste, a koja sindikati i njihovi članovi izbore. Tu nije riječ niti o uvođenju obvezne sindikalne članarine ili „sindikalnog poreza", već o tome da bi se jedan od spominjanih modela (kako u javnom, tako i u privatnom sektoru) koristio samo i isključivo u situaciji potpisanog kolektivnog ugovora kojim su sindikati materijalna prava ugovorili na višoj razini od zakonom uređene.

Božićnice, regresi, uskrsnice, darovi za djecu, jubilarne nagrade, pravo na plaćeni prijevoz na posao i s posla tek su neka od prava na koja poslodavce ne obvezuje nikakav zakon, nego se za njih izbore sindikati kolektivnim pregovaranjem. Stoga upravo članovi sindikata, a ne čelnici, traže da se ta prava u punom ili povećanom obimu odnose samo na njih jer isključivo oni dobrovoljno financiraju sindikalnu borbu i na njihovim leđima i aktivnostima postižu se bolji uvjeti za sve radnike, dok za to vrijeme nečlanovi drže „ figu u džepu" i sva povećanja plaća nonšalantno trpaju u taj isti džep.

Sindikati ne traže ništa što nemaju druge civilizirane zemlje. Štoviše, traže i manje, jer neke zemlje poput Kanade i Bugarske imaju model po kojem nečlanovi plaćaju tzv. doprinos solidarnosti izravno sindikatima. Hrvatski sindikati to ne žele. Cilj sindikata u Hrvatskoj je uspostavljanje pravednog i poticajnog okruženja za zaštitu i unapređenje prava radnika i građana. Na to svi zajedno imamo bezuvjetno pravo. Tu nema mjesta trgovanju s radničkim pravima, svim onim što su sindikati svojim akcijama izborili i sigurno ga neće biti. Stoga nema logike da se reguliranje prava članova i nečlanova u javnosti povezuje s produljenjem radnog vijeka do 67 godina jer je upravo sindikalnom inicijativom „67 je previše", u suradnji sindikata i građana, dokinuta namjera Vlade za obveznim radom nakon 65-e godine.

 

Sanja Šprem, zamjenica predsjednika Matice hrvatskih sindikata, v.r.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, v.r.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, v.r.

Ispis 


Monday, 03.05.2021.

Izborena prava samo za članove sindikata

NOVO RJEŠENJE



(JUTARNJI LIST) Ministarstvo rada ima namjeru izmijeniti način konzumiranja prava radnika iz kolektivnih ugovora, odnosno napraviti razliku između članova i onih koji nisu članovi sindikata, a koji sada uživaju ista prava.

Predložena su tri modela: uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata, model vremenskog ograničenja primjene prava iz kolektivnog ugovora na radnike koji nisu učlanjeni u sindikat te model ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata.

- Sindikati pregovaraju i troše resurse iz članarine, a onda i oni koji nisu članovi uživaju ta prava, i mi podržavamo da se to mijenja. Ista plaća za sve, ali nema razloga da pravo na dodatke u istoj visini imaju svi, bez obzira jesu li članovi - smatra Sever.

Ispis 


Saturday, 01.05.2021.

Čestitka SSZSSH povodom 1. svibnja - Međunarodnog praznika rada

U Zagrebu, 1. svibnja 2021. godine

 

ČLANOVIMA SAMOSTALNOG SINDIKATA
ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE I
SVIM RADNICIMA


Poštovani članovi sindikata i svi radnici u sustavu zdravstva i socijalne skrbi,

i ove godine 1. svibnja obilježavamo međunarodni praznik rada, dan kojim se prisjećamo velikog radničkog prosvjeda održanog u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine. Dan kada je 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja prosvjedovalo protiv iskorištavanja radnika, niskih nadnica i višesatnog dnevnog rada od 12 i 18 sati, a zahtijevajući dostojnije uvjete rada i života. Tom prilikom policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. U spomen na taj dan od 1889. godine na taj dan organiziraju se radnički prosvjedi, a od 1890. godine taj se dan slavi kao međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

Ove godine zbog epidemioloških razloga neće biti prosvjednih aktivnosti niti okupljanja u Maksimiru ili na skupovima diljem Hrvatske, no to ne znači da se nećemo prisjetiti ovog važnog dana za sve radnike i uzeti si trenutak za preispitivanje svoje uloge i doprinosa u borbi za prava radnika.

Stoga ove godine pozivamo sve Vas, i članove i nečlanove sindikata, da se upitate kakva je vaša uloga danas u borbi za bolje uvjete rada radnika, da utvrdite kakav je vaš doprinos, i vidite možete li svojim djelovanjem utjecati na bolji položaj radnika sutra.

Naši članovi su se svojom voljom učlanili u sindikat i svojim članstvom i djelovanjem doprinijeli da budemo reprezentativni sindikat, koji mjerama pritiska, štrajkovima ali i pregovorima može pomoći u borbi za radnička prava, za bolje sutra i zato svima vama veliko hvala. Neki radnici ne žele biti članovi sindikata i to je njihovo pravo izbora, jer lakše je sjediti skrštenih ruku i čekati da sindikat sa svojim članovima izbori neka prava jer će ista prava ionako silom zakona i oni ostvariti.

Međutim, na današnji dan ne želimo slati poruke nečlanovima da se učlane u sindikat iako bi na taj način pomogli reprezentativnim sindikatima da i dalje ostvaruju prava koja godinama uživamo svi zajedno. Danas želimo poslati poruku zajedništva malim sindikatima kojih je previše zbog čega se snaga sindikata i mogućnost pritiska raspršuje, a oni sami nisu u poziciji ostvariti svoje interese. Danas pozivamo njih da nam se pridruže jer samo reprezentativni i jaki sindikati mogu unaprjeđivati prava radnika.

SVIMA SRETAN PRAZNIK RADA I ŽELJE ZA BOLJE SUTRA S NOVIM MOGUĆNOSTIMA!

Ispis 


Friday, 30.04.2021.

Javni poziv sindikatima javnih službi - utvrđivanje pregovaračkog odbora za TKU

Za otvaranje dokumenta klikni na sliku gore...

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Friday, 15.01.2021.

Beroš: "Isplata deset posto veće plaće na covid odjelima u domeni je ravnatelja bolnica"

(NACIONAL) Ministar zdravstva Vili Beroš u petak je poručio da je isplata 10 posto veće plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu koji rade s covid-19 pozitivnim pacijentima u domeni ravnatelja pojedinih zdravstvenih ustanova.

Beroš je nakon obilaska sisačke bolnice vezano za upozorenje Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi o neisplati 10 posto veće plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu koji rade s covid-19 pacijentima, kazao da je odluka Vlade jasna.

Opširnije

Friday, 11.12.2020.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA - UPLATA NA ZAŠTIĆENI RAČUN

Poštovane kolegice i kolege,

obavještavamo Vas da je u "Narodnim novinama" br.131/20 objavljen Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kojim se isplata božićnice, regresa, dara u prigodi Dana sv. Nikole, jubilarnih nagrada u visini neoporezivog iznosa, kao i sindikalne socijalne potpore, oslobađaju od ovrhe, a radnicima koji imaju blokirane redovne račune u bankama, iste treba uplaćivati na zaštićene račune.

Opširnije

Monday, 07.12.2020.

Vlada o nagradama za one koji sudjeluju u borbi protiv bolesti COVID-19

(HRT) Vlada bi na sjednici trebala donijeti odluku kojom će svima koji sudjeluju u borbi protiv bolesti COVID-19 osigurati dodatak na plaće.

To bi trebalo ispraviti i nepravdu onim liječnicima koji rade s oboljelima od koronavirusa, a ovih su dana dobili manje plaće. Nekima od njih to je smanjenje bilo i do 20 posto.

Opširnije

Saturday, 10.10.2020.

Međunarodna organizacija rada upozorava: Radnici u pandemiji mentalno stradavaju

(N1) Direktor Svjetske organizacije rada (ILO) Guy Ryder upozorio je na važnost mentalnog zdravlja radnika u vrijeme povećanog stresa zbog pandemije covida-19 u subotu na Svjetski dan mentalnog zdravlja.

"Pandemija je promijenila naše živote na nezamislive načine. Svi ljudi oko nas pate. I ne znamo što će donijeti budućnost.

Opširnije

Wednesday, 26.08.2020.

Usporedba u posljednjih 15 godina: Plaće u javnom sektoru ipak niže nego u privatnom

OSOBNI DOHODAK

Ni na kojoj razini obrazovanja javni sektor u Hrvatskoj ne stoji bolje od privatnog.

AUTOR Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) Ove jeseni Vlada će ponovno sjesti za stol sa sindikatima javnog sektora kako bi dogovorili što će biti s njihovim plaćama u idućoj godini. Sindikati su pristali na zamrzavanje ugovorenog povećanja plaća za 2 posto u lipnju i listopadu u ovoj godini, no očekuju da se ta povišica ugradi u plaće za 2021.

Opširnije