Vijesti i zbivanja

Četvrtak, 21.09.2017.

MLADEN NOVOSEL: Ministar zdravstva nudi rješenja za koja ne postoje pravne osnove

(Politikaplus.com) Ključ sudjelovanja Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) u skorim pregovorima za novi kolektivni ugovor (KU) u zdravstvu nije u rukama Vlade RH odnosno Ministarstva zdravstva, kao poslodavca, niti u rukama saborskih zastupnika, posebice liječnika među njima, a zasigurno nije ni u rukama Hrvatske liječničke komore (HLK) i Hrvatske udruge bolničnih liječnika (HUBOL) koji bi se, kao profesionalne udruge a ne sindikati, trebali suzdržavati od miješanja u slobode sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja.

Ključ uključivanja HLS-a nalazi se u rukama ostalih sindikata u sustavu zdravstva s kojima bi HLS morao surađivati i postići dogovor sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.

Međutim, ministar zdravstva u najavi rješavanja problema zastupljenosti liječnika u kolektivnim pregovorima nudi tri rješenja, od kojih niti jedno nije utemeljeno na važećim pravnim propisima. Kao prvo, nudi strukovni kolektivni ugovor, za koji ne postoji pravna osnova. Kao drugo, nudi rješavanje materijalno-pravnog položaja liječnika uredbom Vlade, iako je poznato da se uredbom može regulirati samo dio plaće, ali ne i cijeli materijalno-pravni status zaposlenih u javnom zdravstvu. I kao treće, spominje izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, iako se zakonom ne mogu uređivati plaće, već on služi reguliranju obavljanja pojedine djelatnosti.

Slijedom toga, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ponovo podsjeća vladajuće i širu javnost kako bi sklapanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, o čemu se svako toliko govori, bilo ne samo protivno pozitivnim propisima RH, već bi značilo i urušavanje sustava industrijskih odnosa koji je Hrvatska od neovisnosti razvila. Naime, hrvatski je sustav tzv. vertikalan, KU se sklapa na razini grane (djelatnosti), uz mogućnost proširenja u privatnom sektoru na sve poslodavce u grani, te uz mogućnost sklapanja KU na razini poslodavca. Poznati su i tzv. horizontalni sustavi kakav, primjerice, ima Danska, u kojoj postoji nekoliko stotina strukovnih KU. No to znači imati KU za svaku pojedinu struku (primjerice za čistačice), a prava radnika tih struka moraju se poštovati neovisno o tome kod kojeg poslodavca ili u kojem sustavu radnik radi. Ali nije moguće imati malo jedno, a malo drugo, kako kome odgovara, jer onda nema jedinstvenog sustava vrednovanja rada za sve ostale radnike i struke unutar djelatnosti.

„Pozivam vladajuće da ne pribjegavaju načinu rada niza prethodnih vlada koje su, što zakonskom regulativom što ponašanjem u praksi, učinile sve što su mogle na usitnjavanju i slabljenju sindikalnog pokreta u Hrvatskoj. SSSH traži jačanje javnog zdravstva i njegovo cjelovito i održivo uređenje. Strukovni KU neće riješiti problem iseljavanja liječnika, ali obnova bolnica i njihova kategorizacija, modernizacija tehnologije, dobra organizacija radnog vremena, pošten sustav stažiranja, te mogućnosti odabira željene specijalizacije i napredovanja u karijeri, ciljana stambena politika i niz drugih pogodnosti - bi mogli!", rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Pročitajte još...

Priopćenje SSSH

Ispis 


Četvrtak, 21.09.2017.

Ministrica Murganić odgovorila pregovaračkom odboru sindikata - uskoro pregovori za djelatnost socijalne skrbi

... za uvećanje klikni na sliku

Pročitajte još...

Dopis SZDSSH i SSZSSH upućen ministrici Murganić

Ispis 


Ponedjeljak, 18.09.2017.

Uskoro kolektivni pregovori za 73.000 zaposlenih u zdravstvu, no upitno je sudjelovanje Liječničkog sindikata

KUJUNDŽIĆ TRAŽI HITNO RJEŠENJE

AUTOR: Hina

(JUTARNJI LIST) Za oko 73.000 zaposlenih u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju početkom prosinca ističe Granski kolektivni ugovor (GKU), a uoči novih pregovora, koji trebaju početi u listopadu, ne zna se hoće li u pregovorima sudjelovati Hrvatski liječnički sindikat (HLS) jer nema dovoljan broj članova da bi bio reprezentativan, premda jedini predstavlja liječnike u pregovorima o plaćama i drugim materijalnim pravima.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić treba do početka pregovora pronaći rješenje kako uključiti HLS u pregovore o GKU-u, kako bi liječnici mogli ravnopravno s ostalim zaposlenima u zdravstvenom sustavu sudjelovati u reguliranju svojih prava, a da se pritom ne prekrši zakon.

HLS i liječničke udruge, poput Hrvatske liječničke komore i Hrvatske udruge bolničkih liječnika već duže vrijeme, upozoravajući na specifičnosti liječničke profesije i sve veći njihov odlazak iz Hrvatske, traže Strukovni kolektivni ugovor (SKU), kojim bi zasebno od drugih zaposlenika u zdravstvenom sustavu uredili svoja prava. No, taj je zahtjev protivan Zakonu o radu, a protive mu se i neki drugi sindikati u zdravstvu.

Po rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, u kolektivnih pregovorima o GKU-u mogu sudjelovati Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara te Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, ali ne i Hrvatski liječnički sindikat, jer ne ispunjava kriterij da okuplja najmanje 20 posto članstva od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika u nekoj djelatnosti.

To su ujedno tri najveća sindikata od njih 19, koja okupljaju većinu od oko 40.000 članova sindikata u zdravstvenom sektoru.

Kujundžić najavljuje da će se idućeg tjedna sastati sa sindikatima i vidjeti kako riješiti taj problem, jer smatra da se bez liječnika, kao nositelja zdravstvene djelatnosti, ne može donositi GKU. "Tu nemamo čarobnog štapića, no liječnici su nositelji djelatnosti i bez njih ne možemo donositi GKU", rekao je Kujundžić Hini.

Za rješenje postojeće situacije ima tri modela, a jedan je dogovor sa svim sindikatima da liječnici budu dio sindikalnog pregovaračkog tima iako nemaju reprezentativnost. Druga mogućnost je promjena Zakona o reprezentativnosti u kojem, a treća da se pitanje sudjelovanja u kolektivnim pregovorima riješi u sklopu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je u izradi.

S obzirom na postojeću situaciju i zahtjeve liječnika za SKU-om, Vlada može pitanje materijalnih prava liječnika riješiti i posebnom uredbom. Kujundžić kaže da takva mogućnost teorijski postoji, smatra da je SKU za liječnike dobra opcija i u većini zemalja EU-a uvriježena praksa, ali u tome treba "naći zlatnu sredinu".

Predsjednik HLS-a Ivica Babić ističe kako njegov sindikat ima nešto manje od 4000 članova pa ne može ispuniti kriterije iz Zakona o reprezentativnosti. No, budući da u javnom sektoru radi oko 9000 doktora, i u slučaju da su svi članovi sindikata bili bi tek na granici da ispune zakonski kriterij.

"Od poslodavca tražimo svoje mjesto za pregovaračkim stolom, jer se o pravima liječnika ne može raspravljati bez nas. Svaki dogovor o materijalnim pravima liječnika bez HLS-a za nas je neprihvatljiv i nelegitiman", kaže Babić.

Poručuje kako su spremni na dogovor, a u slučaju izostavljanja iz pregovaračkog procesa organizirat će sindikalne akcije koje su usuglašene na Glavnom odboru HLS-a.

Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, koji okuplja dio zdravstvenog i nezdravstveno osoblje, zatražio je od ministra da se zbog ravnopravne zastupljenosti svih u sustavu liječnicima omogući sudjelovanje u kolektivnom pregovorima.

U tom su sindikatu izričito protiv "davanja bilo kakvog ekskluziviteta" liječnicima kroz SKU, ali kažu kako ne žele da se ponovi situacija od prošlog puta, kada je HLS odbio potpisati GKU smatrajući ga nepovoljnim za liječnike i tvrdeći da su prava liječnika dogovorili "sindikati spremačica i medicinskih sestara".

Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Ankica Prašnjak kažu kako je u redu u pregovore uključiti HLS jer su liječnici nositelji djelatnosti. U slučaju da liječnici dobiju SKU isto će, kaže, tražiti i medicinske sestre, kojih je također u sustavu sve manje zbog odlaska u inozemstvo.

Upozorava na slučajeve kada se na natječaje za zapošljavanje u manjim bolnicama ne javi ni jedna medicinska sestra, te tvrdi da, po njezinoj procjeni, u bolničkom sustavu nedostaje između 8000 i 12.000 sestara. Iz rješenja Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti vidljivo je kako se, u odnosu na prošle pregovore, promijenio odnos snaga kod dva reprezentativna sindikata.

Najveći broj članova, što mu omogućava da samostalno potpiše GKU s poslodavcem, sada ima sestrinski sindikat s 12.429 članova, dok je Samostalni sindikat zdravstva, koji je tu mogućnost iskoristio prilikom potpisivanja sadašnjeg GKU-a, u međuvremenu izgubio oko 8000 članova pa danas broji 10.390 članova.

Piše: Tamara Marinković

Ispis 


Srijeda, 13.09.2017.

Sindikat zdravstva pita Kujundžića kad će početi kolektivni pregovori

'FIGA V ŽEPU?'



Ministar bi trebao pokrenuti izmjene zakona ili inicirati sastanak svih sindikata u djelatnosti zdravstva radi sklapanja pisanog sporazuma o reprezentativnosti sindikata za pregovore

(Dnevno.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je u srijedu od ministra zdravstva Milana Kujundžića žurno očitovanje o početku kolektivnih pregovora u djelatnosti zdravstva, s obzirom da 2. prosinca ističe važenje sadašnjeg kolektivnog ugovora (KU).

Sindikat u priopćenju ističe kako su upozorili ministra da Hrvatski liječnički sindikat (HLS), koji je do sada bio treći reprezentativni sindikat i pregovarač u djelatnosti zdravstva, neće biti reprezentativan za ove pregovore, pa bi ministar trebao pokrenuti izmjene zakona ili inicirati sastanak svih sindikata u djelatnosti zdravstva radi sklapanja pisanog sporazuma o reprezentativnosti sindikata za pregovore.

"Tražili smo od ministra da napravi sve kako bi za djelatnost zdravstva pregovarali stvarno legitimni predstavnici radnika i kako bi omogućio HLS-u, kao legitimnom predstavniku liječnika, da pregovara o granskom kolektivnom ugovoru", navodi u priopćenju predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak.

Ističe, međutim, kako je na tome i ostalo, pa su za pregovore samo dva reprezentativna sindikata - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestra-medicinskih tehničara, s obzirom da se HLS nije ni javio na javni poziv za utvrđivanje reprezentativnosti, jer nema dovoljan broj članova.

"Nadamo se da je nedvojbeno jasno da im barem za to nisu spremačice krive. Međutim, cijelo ljeto hrvatska javnost sluša ‘kuknjavu' o strašnom položaju i diskriminaciji liječnika u Hrvatskoj, upozorava se da za doktore ne mogu pregovarati sindikati spremačica i sestara, zaziva se ekskluzivitet u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju tražeći strukovni kolektivni ugovor, jer samo će on spasiti i zadržati liječnike u Hrvatskoj. Udruge liječnika svih vrsta, razina i djelatnosti oglašavaju se na dnevnoj razini, a od ministra i sindikata liječnika niti glasa čuti nije. Mudro se šuti", ističe se u priopćenju.

Sindikat stoga pita "drži li ministar ‘figu v žepu' ili je nešto ispod stola već spremno", za što drži da će se ubrzo saznati.

"Mi zasigurno predstavljamo spremačice i ponosimo se time jer o njima ni ministar niti sustav ionako ne brinu, ali u svom članstvu imamo i druge zaposlene u djelatnosti zdravstva, od medicinskih sestra, primalja, fizioterapeuta, laboranata, psihologa, logopeda, portira, pravnika, socijalnih radnika i liječnika te brojnih drugih zanimanja. Nama je stalo do svih naših članova jer svi oni predstavljaju sustav zdravstva u svom djelokrugu rada, a bez njih sustav ne bi funkcionirao kako treba", kaže se u priopćenju.

Ispis 


Srijeda, 13.09.2017.

Sindikat zdravstva zanima početak kolektivnih pregovora

APEL KUJUNDŽIĆU



Sindikat u priopćenju ističe kako su upozorili ministra da Hrvatski liječnički sindikat neće biti reprezentativan za ove pregovore, jer oni brinu o spremačicama i sestrama, a ne o liječnicima

(Direktno.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je u srijedu od ministra zdravstva Milana Kujundžića žurno očitovanje o početku kolektivnih pregovora u djelatnosti zdravstva, s obzirom da 2. prosinca ističe važenje sadašnjeg kolektivnog ugovora (KU).

Sindikat u priopćenju ističe kako su upozorili ministra da Hrvatski liječnički sindikat (HLS), koji je do sada bio treći reprezentativni sindikat i pregovarač u djelatnosti zdravstva, neće biti reprezentativan za ove pregovore, pa bi ministar trebao pokrenuti izmjene zakona ili inicirati sastanak svih sindikata u djelatnosti zdravstva radi sklapanja pisanog sporazuma o reprezentativnosti sindikata za pregovore.

"Tražili smo od ministra da napravi sve kako bi za djelatnost zdravstva pregovarali stvarno legitimni predstavnici radnika i kako bi omogućio HLS-u, kao legitimnom predstavniku liječnika, da pregovara o granskom kolektivnom ugovoru", navodi u priopćenju predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak.

Ističe, međutim, kako je na tome i ostalo, pa su za pregovore samo dva reprezentativna sindikata - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestra-medicinskih tehničara, s obzirom da se HLS nije ni javio na javni poziv za utvrđivanje reprezentativnosti, jer nema dovoljan broj članova.

"Nadamo se da je nedvojbeno jasno da im barem za to nisu spremačice krive. Međutim, cijelo ljeto hrvatska javnost sluša 'kuknjavu' o strašnom položaju i diskriminaciji liječnika u Hrvatskoj, upozorava se da za doktore ne mogu pregovarati sindikati spremačica i sestara, zaziva se ekskluzivitet u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju tražeći strukovni kolektivni ugovor, jer samo će on spasiti i zadržati liječnike u Hrvatskoj. Udruge liječnika svih vrsta, razina i djelatnosti oglašavaju se na dnevnoj razini, a od ministra i sindikata liječnika niti glasa čuti nije. Mudro se šuti", ističe se u priopćenju.

Sindikat stoga pita "drži li ministar 'figu v žepu' ili je nešto ispod stola već spremno", za što drži da će se ubrzo saznati.

"Mi zasigurno predstavljamo spremačice i ponosimo se time jer o njima ni ministar niti sustav ionako ne brinu, ali u svom članstvu imamo i druge zaposlene u djelatnosti zdravstva, od medicinskih sestra, primalja, fizioterapeuta, laboranata, psihologa, logopeda, portira, pravnika, socijalnih radnika i liječnika te brojnih drugih zanimanja. Nama je stalo do svih naših članova jer svi oni predstavljaju sustav zdravstva u svom djelokrugu rada, a bez njih sustav ne bi funkcionirao kako treba", kaže se u priopćenju.

Priopćenje SSZSSH 

Požurnica SSZSSH upućena ministru zdravstva

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Utorak, 05.09.2017.

SINDIKAT UPOZORIO Blokirano pet posto državnih službenika

OVRHA JE SVUDA

Podaci pokazuju da zaposleni u državnoj upravi, usprkos sigurnim i redovitim plaćama, nisu imuni na pojavu "ograničenja financijskog suvereniteta"

(Direktno.hr) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u utorak da je trenutno blokirano gotovo pet posto državnih službenika i namještenika.
Po podacima Fine i Ministarstva uprave, ovrha na novčanoj tražbini po računu provodi se nad 2765 državnih službenika i 187 namještenika, priopćio je sindikat.

Opširnije

Srijeda, 10.05.2017.

Prvi put od 1990. RH ima manje od 200 tisuća nezaposlenih

(N1) U Hrvatskoj je krajem travnja bilo registrirano 204.316 nezaposlenih osoba, što je 8,8 posto manje na mjesečnoj, a 19,7 posto na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) čiji dnevni podaci pokazuju da je nezaposlenih prvi put od 1990. godine manji od 200 tisuća.

Travanj je bio treći uzastopni mjesec s padom broja zaposlenih na mjesečnoj razini, ponajviše pod utjecajem sezonskih kretanja odnosno zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu.

Opširnije

Petak, 23.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi potpisali sporazum

(HRT) Predstavnici Vlade potpisali su sporazum sa sindikatima državnih namještenika.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša izjavio je za HRT da pregovori s Vladom, koji su trajali 15 dana, u četiri kruga, nisu bili laki. Još je teže bilo stati pred sindikalna tijela i iznijeti prijedlog Vlade, dodao je.

Opširnije

Srijeda, 21.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi postigli dogovor

(HRT, 21. prosinca 2016.) U Ministarstvu rada nakon više od tri sata završeni su pregovori Vlade i sindikata državnih službi o mogućnostima realizacije sporazuma iz 2009. o rastu osnovica plaća za 6 posto - slijedom rasta BDP-a. Konačno je postignut dogovor.

U ovom trenutku ne mogu vam parafrazirati sve članke tog ugovora, rekao je Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša i otkrio da ugovor podrazumijeva povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine.

Opširnije

Četvrtak, 03.11.2016.

Javni dug na godišnjoj razini pao 1,6 posto

(HRT, 3. studenoga 2016.) Javni dug opće države u srpnju je iznosio 288,9 milijardi kuna, što je pad za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto prema srpnju lani, pa je pad javnog duga na godišnjoj razini nastavljen četvrti mjesec zaredom, izvijestili su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

I dok je na godišnjoj razini javni dug pao, na mjesečnoj je razini povećan za 3,2 milijarde kuna, navodi se u osvrtu analitičara HGK na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

Opširnije















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)