Vijesti i zbivanja

Thursday, 28.10.2021.

VLADA Minimalna plaća za 2022. godinu 3.750 kuna

(GLAS ISTRE) Minimalna neto plaća za 2022. godinu iznosit će 3.750 kuna, što je povećanje za 10,3 posto, a čime će ujedno minimalna plaća po prvi put biti iznad 50 posto prosječne neto plaće, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj je usvojena i Uredba o minimalnoj plaći.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodnom dijelu sjednice Vlade rekao da su oko povećanja minimalne plaće temeljito raspravljene sve opcije koje su bile na stolu, a Ministarstvo rada je provelo konzultacije sa socijalnim partnerima.

"Procijenili smo u ovim ekonomskim okolnostima da se minimalna plaća poveća s postojeće neto minimalne plaće od 3.400 kuna na 3.750 kuna", izjavio je Plenković, dodajući da će time ona biti i jednostavno pamtljiva, s obzirom da je riječ o 500 eura.

Plenković je apostrofirao da je riječ o povećanju od čak 10,3 posto, a odnosi se na oko 51 tisuću zaposlenih koji imaju minimalnu plaću.

"Time po prvi put podižemo minimalnu plaću iznad 50 posto od prosječne neto plaće. To se još nije dogodilo u Hrvatskoj", istaknuo je premijer.

Napomenuo je da je prosječna isplaćena neto plaća u kolovozu iznosila 7.118 kuna, a medijalna plaća 6.014 kuna. Prema tim podacima, nova minimalna plaća bi iznosila 52,7 posto prosječne plaće, a 60 posto medijalne plaće.

"To je jedan veliki korak naprijed", ocijenio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je prije pet godina minimalna plaća iznosila 38 posto prosječne plaće. U razdoblju od pet godina tako je povećana za 1.254 kune, što je četiri puta više no u prethodne tri Vlade, apostrofirao je Plenković.

 

Bruto plaća 4.687,50 kuna

 

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić izvijestio je da će od 2022. godine bruto minimalna plaća iznositi 4.687,50 kuna.

Pri predlaganju visine minimalne plaće za 2022. godinu, naveo je Jelić, u obzir je uzeto više parametara, pa tako i da je mjerama za očuvanje radnih mjesta minimiziran utjecaj pandemije bolesti covid-19 na tržite rada, ali i da se globalni utjecaj pandemije odrazio na cijene dobara i usluga.

Također, uzeto je u obzir i da je prosječna bruto plaća u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci rasla u odnosu na prethodnu godinu, kao i da je cilj Vlade do kraja mandata postići udio minimalne plaće u prosječnoj plaći od 50 posto, što je u neto iznosu već i postignuto, dok je u bruto iznosu nadomak ostvarenja.

 

Uredba o visini minimalne plaće za 2022. godinu (NN 117/2021)

Ispis 


Thursday, 28.10.2021.

OČITOVANJE SINDIKALNIH SREDIŠNJICA: "Sindikati ne podržavaju ovakvu reformu zdravstvenog sustava"

... za otvaranje dokumenta klikni na sliku gore

Ispis 


Wednesday, 27.10.2021.

Pravni stručnjaci kritiziraju ukidanje pravne osobnosti centara za socijalnu skrb

(HRT) Stručnjaci sa zagrebačkog Pravnog fakulteta: Predstojnica Studijskog centra socijalnog rada Gordana Berc, predstojnik Katedre za radno i socijalno pravo Željko Potočnjak i predstojnica Katedre za upravnu znanost Gordana Marčetić kritiziraju jednu od ključnih promjena u sustavu socijale - ukidanje pravne osobnosti centara za socijalnu skrb jer smatraju kako prijedlog, kojem se protive stručne udruge, neće pridonijeti učinkovitijem ustroju i radu sustava.


- Ukidanjem pravne osobnosti dovedeno je u pitanje demokratsko načelo supsidijarnosti i pozicija centara kao ključnih institucija ne samo socijalne skrbi, već i socijalne države, priopćili su stručnjaci. Za svoje kritike navode nekoliko razloga za svoje kritike.

 

Ministarstvo nametnulo ukidanje pravne osobnosti

 

Upozoravaju da ukidanje pravne osobnosti nisu predložili predstavnici djelatnika, odnosno stručnjaka koji rade u centrima i drugim ustanovama, niti od radnih skupina na prijedlogu novog Zakona o socijalnoj skrbi, već ga je Ministarstvo nametnulo, a o prijedlogu se nije niti raspravljalo na sjednicama radnih skupina.

Pravni stručnjaci ističu kako se time sustav socijalne skrbi hipercentralizira, iako već postojeći sustav spada među visoko centralizirane. Njime se lokalnim vlastima oduzima mogućnost utjecaja na sustav iako imaju zakonske obveze financiranja određenih prava, poput pomoći za stanovanje, pučke kuhinje, smještaja beskućnika i dijela troškova centara za socijalnu skrb.

 

Centralizacija nije u skladu s Ustavom

 

Također smatraju kako daljnja centralizacija sustava nije u skladu s Ustavom, dok novim prijedlogom Zavod za socijalnu skrb nema nikakvih obveza o podnošenju izvješća jedinicama lokalne samouprave, niti su lokalne vlasti zastupljene u upravnom vijeću novog zavoda.

Navode kako se evidentno radi o promjeni ustroja po uzoru na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koji također ima područne službe, urede i ispostave. No, ističu, sustavi socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja djeluju na različitim načelima.

Slažu se kako sustav socijalne skrbi mora imati određenu razinu standardiziranosti na cijelom području zemlje, ali centri za socijalnu skrb trebaju odgovoriti i specifičnim potrebama građana lokalnih zajednica u kojima djeluju.

 

Dodatno će se pogoršati percepcija javnosti

 

Promjena ustroja i ukidanje pravne osobnosti obrazlaže se neučinkovitim upravljanjem i neujednačenim postupanjima, ali nigdje nije jasno navedeno o kakvim se konkretnim postupanjima radi. Stručnjaci ističu kako je i u dosadašnjem ustroju Ministarstvo imalo dovoljno ovlasti da ujednači postupanja.

U sadašnjoj mreži centara i podružnica trebalo bi napraviti promjene ovisno o uočenim nedostacima, poput transformiranja manjih centara u podružnice, te mrežu ojačati zapošljavanjima i obrazovanjem djelatnika, ulaganjem u infrastrukturu i EU-ovim sredstvima.

- Ukidanjem pravne osobnosti centara socijalne skrbi samo će se dodatno pogoršati javna percepcija socijalne skrbi, rast će nepovjerenje građana i usporit će se procesi unaprjeđenja djelatnosti", upozoravaju pravnici. Berc, Potočnjak i Marčetić slažu se da je reforma sustava potrebna, ali ne smije biti ishitrena i nametnuta te protivna mišljenjima djelatnika, stručnjaka i istraživača.

Ispis 


Tuesday, 26.10.2021.

Topolnjak o dugu veledrogerijama: Ne poštuje se dogovor, dug će biti i veći

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, Stjepan Topolnjak, komentirao je u Novom danu ponovni rast duga države prema veledrogerijama.

(N1) Naime, ukupni dugovi bolnica i ljekarni veledrogerijama na dan 30.09. ponovno su narasli na 4,5 milijardi kuna.

"Više nas na sastancima sa veledrogerijama nećete vidjeti do kraja godine", rekao je to ministar financija Zdravko Marić nakon kriznog sastanka u travnju ove godine i najavio kako će u naredna tri mjeseca prema zdravstvu otići proračunski transferi u mjesečnim iznosima od 600 milijuna kuna za bolnice i 300 milijuna za ljekarne. Najavio je ministar Marić kako će kroz rebalans proračuna osigurati dodatna jednokratna isplata od 135 milijuna kuna prema ljekarnama i 760 milijuna kuna prema bolnicama.

To će, rekao je Marić nakon zajedničkog sastanka s ministrom zdravstva Vilijem Berošem i predstavnicima veledrogerija koje su u travnju zaprijetile prestankom isporuka lijekova, svesti rokove plaćanja na 120 dana koju Vlada namjerava održati do kraja godine.

 

Topolnjak: Do kraja godine dug će biti još veći

 

"Sigurno će do kraja godine taj dug biti i veći. Veliki dio tog duga je posljedica pandemije, ali i činjenica da Vlada nije uložila sredstva koja je rekla uložiti do današnjeg dana", kaže Topolnjak.

"Bolnice tih 600 milijuna kuna nemaju i ne poštuje se taj dogovor Beroša i Marića", govori.

Na pitanje zašto se stvaraju novi dugovi kad je ministar rekao da se želi zadržati rok plaćanja od 120 dana kaže: "Sigurno da je epidemija donijela puno ljudi na bolovanju. Jedan dio sigurno odlazi na povećanje isplata za osobne dohotke. Sve je veći broj prekovremenih sati zbog tih bolovanja. Tome se sad ne može stati na kraj."

O prijedlogu nove reforme zdravstva kaže da je "takav prijedlog neprihvatljiv".

"On ne prikazuje nikakve materijalne učinke i stječe se dojam da je reforma samo radi reforme. Tri četrvtine duga o kojem smo govorili je u ustanovama kojima je vlasnik Vlada. Postavlja se pitanje zašto se sad želi centralizirati cijeli sustav, je li to samo u interesu HDZ-a, da ima svoje ravnatelje", pita se. "Javna nabava se može provesti i sada, a da se ne napravi centralizacija ustanova", kaže.

 

Ukidanje primarne zdravstvene zaštite


"Primarna zdravstvena zaštita se praktično ukida. Ostaju samo patronaža i eventualno radiologija, a jednim potezom pera se briše članak koji kaže da u DZ-ima mora postojati 25 posto ordinacija. Mi nismo protiv privatnog sustava, ali neka bude odvojeno o javnog. Neka se izdvoji od onog koje plaćamo svi u RH", govori Topolnjak.

Tko će plaćati bolovanja ako ne HZZO? "Malo mi je čudno da Vlada malo ishitreno daje taj prijedlog, a nije odlučila otkud će se ta bolovanja plaćati", govori i dodaje kako postoji i velik dio duga koji Vlada nije podmirivala u ime onih koji su na socijalnoj pomoć te da se taj dug svakim danom gomila.

"Ona sredstva koja se uplaćuju u HZZO bi trebala biti dostupna u slučaju da Vlada poštuje mjere koje treba poštivati", govori.

"Ako vidimo da se plaća 16,5 posto doprinosa, povećanja je sada neprihvatljivo. Vlada bi konačno trebala progledati i vidjeti da se u puno rada ne plaća onaj ukupni dohodak u plaći", govori dodajući da se sigurno radi 2 milijarde kuna.

 

Zašto centralizacija?


"Sigurno se razmišljalo da će financijska isplativost biti veća. Na lokalnoj razini svi se lakše prilagode zahtjevima kako bi se trebali prilagoditi, a država to ne može. Ne može ministar u Zagrebu sagledati što treba ljudima u Pakracu ili Čakovcu, sigurno je tu bolje da se nastavi decentralizacija koja je uvedena 2011. godine", kaže.

"Kriza je sigurno velika. Iz ove tzv. reforme nije vidljivo što će se događati sa zdravstvenim radnicima, samo je rečeno da će zadržati plaću i radni status. Pitanje je što će biti kad država preuzme, hoće li se ti ugovori mijenjati. I dalje smatram da je premali broj radnika u sustavu da bi se mogla pružiti adekvatna zaštita stanovništvu. Premalo je liječnika. Mladi liječnici idu van, a počele su odlaziti i sestre i drugi zdravstveni radnici. Tu su i nezdravstveni, ne možete više dobiti kuhara jer on više zaradi u sezoni nego za godinu dana u bolnici", govori.

"Bojim se da se građanima neće moći pružiti adekvatna zdravstvena zaštita ako se ovakva politika nastavi dalje", govori.

Na pitanje koliko je dugo izdrživo da liječnici rade preduge smjene i da i dalje ostaje problem neplaćenih prekovremenih kaže da su u travnju prošle godine riješili pitanje plaćanja prekovremenog rada i da se on sada plaća kako treba. Dodaje i da je zbog prekovremenog rada pokrenuto mnogo tužbi i da se radi o ukupnom iznosu od 800 milijuna kuna.

 

Koronavirus


Govoreći o izazovima s kojima se zdravstveni sustav susreće zbog pandemije kaže: "Nažalost, sve je veći broj novozaraženih, to su teški pacijenti, znam kako se sve to ispoljava i na financijskom dijelu u zdravstvenom sustavu. Ne očekujemo da se kompletno iskorijeni. Još ima puno necijepljenih ljudi, i onih koji se ne žele cijepiti, pa se testiraju. To je dodatni trošak za Ministarstvo, potrebno je testirati se, s time se slažemo."

"Cijepljenje nije uspjelo jer Vlada i Stožer nisu bili dosljedni u svojim zahtjevima. Za jedne su jedne mjere, za druge su druge. Ljudi nisu shvatili pravu ozbiljnost ove bolesti. Preslaba je kampanja i tu vidimo nesrazmjer između članova Stožera i savjetnika u Vladi, to ljude budi i oni jednostavno kažu ‘Pa ako se oni ne mogu dogovoriti, kako ćemo mi'", govori.

"Mislim da ćemo imati i online nastavu i veći broj novozaraženih, nadam se da neće biti veći broj na respiratoru, ali i to je neizbježno u ovoj krizi koja je", zaključuje.

 

Pročitajte još...

DIREKTNO.HR: DUG VELEDROGERIJAMA Topolnjak: Do kraja godine dug će biti veći, ne poštuje se Berošev i Marićev dogovor

TELEGRAM: Propada dogovor Vlade i veledrogerija? Dug narastao na 4,5 milijarde kuna, rutinski se probijaju svi rokovi za plaćanje

Ispis 


Tuesday, 12.10.2021.

COVID potvrde na Ustavnom sudu: "Radi se o diskriminaciji. Mi nismo protiv cijepljenja, ali..." Oglasio se i predsjednik Suda

SLOBODA IZBORA

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Stožera civilne zaštite o obvezi COVID potvrda za zaposlenike zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi.

(DIREKTNO.HR) Predsjednik Sindikata Stjepan Topolnjak potvrdio je kako su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Stožera civilne zaštite o obvezi COVID potvrda za zaposlenike zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi.

"Postavili smo upit jer želimo znati što u slučaju da netko od radnika dobije otkaz i hoćemo li ići u tužbe ako netko bude udaljen s radnoga mjesta jer se nije testirao", rekao je Topolnjak.

Kaže kako je njihov Sindikat protiv prisile radnika na cijepljenje, a da su odluke Stožera o COVID potvrdama diskriminacija jer "svi mogu biti prenosioci bolesti". Smatra i da je ranije bila nepovoljnija epidemiološka situacija, pa Stožer nije donosio ovakve odluke.

"Mi nismo protiv cjepljenja, ali ne smijemo ograničavati slobodu izbora. Za naše radnike je neprihvatljivo da zdravstveni radnici plaćaju testiranje, što bi se moglo dogoditi u budućnosti, kako je najavljeno. Ukoliko Ustavni sud donese suprotnu odluku, mi ćemo je poštivati", rekao nam je Topolnjak.

 

Šeparović: Još nismo primili očitovanje


Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović za Dnevnik Nove TV kaže kako zahtjev sindikata još nisu zaprimili. No, svjestan je interesa javnosti o ovom pitanju.

''Nakon što Ustavni sud zaprimi zatraženo očitovanje te eventualno pribavi druge potrebne podatke ili mišljenja, predmet će se iznijeti na sjednicu Suda radi odlučivanja. Napominjemo da se radi o redovnoj proceduri, a u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kad se može očekivati donošenje ustavnosudske odluke. S obzirom na interes javnosti to će biti u razumnom roku'', rekao je.

 

Plenković: Normalno je da se propitkuje


Sve je komentirao i premijer Plenković. "Mislim da je tu načelo razmjernosti u potpunosti poštovano. Ne znam što će donijeti Ustavni sud, normalno je da se sve propitkuje", rekao je premijer.

Nacionalni stožer civilne zaštite donio je krajem rujna odluke kojima se od 4. listopada uvodi obveza COVID potvrda ili testiranja na koronavirus za zaposlene u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi koji se nisu cijepili ili nisu preboljeli koronu, a ta se obveza uvodi i za dio pacijenata.

 

Prilog Nove TV možete pogledati OVDJE


Pročitajte još...

DALMATINSKI PORTAL: COVID-POTVRDE Stigao zahtjev sindikata za ocjene ustavnosti

NET.HR: 'ŠTO AKO NETKO DOBIJE OTKAZ?' / Ustavni sud će odlučivati o Covid potvrdama: 'To je diskriminacija. Mi nismo protiv cijepljenja, ali...'

HRVATSKA DANAS: COVID potvrde na Ustavnom sudu: Radi se o diskriminaciji. Mi nismo protiv cijepljenja, ali...

Ispis 


Vezane vijesti

Friday, 12.11.2021.

U Narodnim novinama objavljen Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći (NN 120/2021)

Saturday, 06.11.2021.

Odluka Stožera civilne zaštite RH o nužnim epidemiološkim mjerama u svezi s okupljanjem

Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja (NN 119/21)

Wednesday, 29.09.2021.

Odluke Stožera civilne zaštite RH za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom koje se odnose na prijem pacijenata i obvezno testiranje zaposlenika u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere koju su zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni djelatnici obvezni provoditi prilikom prijema pacijenta (28. rujna 2021.)

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi na virus SARS-CoV-2 (28. rujna 2021.)

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2 (28. rujna 2021.)

Monday, 30.08.2021.

SSSH: Kolektivni ugovori donose najveći broj dodatnih dana godišnjeg odmora

HRT

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) priopćio je u ponedjeljak kako je analiza Europske konfederacije sindikata (ETUC) pokazala da hrvatski radnici, kao i njemački, najviše profitiraju od sindikalnog kolektivnog pregovaranja po pitanju godišnjih odmora.

- Analiza ETUC-a pokazala je kako hrvatski i njemački radnici najviše profitiraju od kolektivnog pregovaranja kada je u pitanju trajanje godišnjeg odmora, odnosno broj dodatnih dana plaćenog odmora. U radnim sredinama u kojima se primjenjuju nacionalni ili granski kolektivni ugovori, hrvatski i njemački radnici u prosjeku imaju deset dana plaćenog odmora više od zakonskog minimuma, navodi se u priopćenju.

Opširnije

Thursday, 26.08.2021.

KBC Osijek poslao upozorenje necijepljenim radnicima, Ministarstvo ga podržava

(INDEX.HR) MINISTARSTVO zdravstva pozdravilo je potez Ravnateljstva KBC-a Osijek koje je dopisom upozorilo svoje necijepljene djelatnike na mogućnost plaćanja odštete zaraženim pacijentima.

U dopisu se djelatnike KBC-a Osijek upozorava na mogućnost plaćanja odštete ako se pacijent zarazi u bolnici i tuži ustanovu. U dopisu Ravnateljstvo navodi da će, ako se to dogodi, bolnica moći od svog necijepljenog radnika tražiti odštetu.

Opširnije