Vijesti i zbivanja

Srijeda, 16.08.2017.

NOVI LIST o plaćama u javnim službama

... za čitanje klikni na sliku

Ispis 


Utorak, 15.08.2017.

Bit će to vruća jesen: Sindikatima je voda došla do grla

ZAMRZNUTE PLAĆE


Autor: Gabrijela Galić

Zaposleni u socijalnoj skrbi već imaju pripremljen akcijski plan, iz obrazovanja poručuju da će mobilizirati ljude, a ni ostali neće stajati sa strane. Uzme li se 2020. kao zaključna godina, Vladin je plan plaće držati punih 12 godina na istoj razini

(Novilist.hr) Javni sektor - kultura, socijala, učitelji, profesori, znanstvenici, zdravstveni radnici - praktično od 2006. godine sa svojim poslodavcem Vladom nisu ugovorili rast plaća, a ista je situacija i u državnom sektoru koji u osnovama uvijek slijedi javni.

Rast plaća ugovoren 2006. godine pod pritiskom snažnog štrajka sindikata, pao je u vodu tri godine kasnije kada je za 250 tisuća zaposlenih u državnom i javnom sektoru oduzeto šet posto osnovice plaće. Tako je zadnji rast plaća u tom sektoru ostvaren 2008. godine, a od tada su one praktično zamrznute. Sindikati javnih službi štrajkom su izborili Sporazum o povratu oduzetog u 2009. godini, no ono što im je oduzeto početkom krize i što im je trebalo biti vraćeno kada kriza prođe, za sada nisu realizirali. Sudeći prema Vladinim projekcijama, odnosno Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, ni do 2020. godine za radnike koji se financiraju direktno iz proračuna ruže neće procvasti.

Lagana vatrica

Naime, proračunskim projekcijama predviđa se blagi rast izdvajanja za plaće, tek toliko da se ispoštuje obavezno povećanje od 0,5 posto po godini staža. Istodobno, korisnicima povlaštenih mirovina većih od pet tisuća kuna vratit će se 10 posto primanja umanjenih u krizi, braniteljima se šire prava, osiguravaju se dodatna sredstva za modernizaciju vojske....

No, javnom sektoru voda je došla do grla i jesen bi se, ostvare li se najave, nakon dugo godina mogla pretovriti u vruću sindikalnu jesen. Zaposleni u socijalnoj skrbi već imaju pripremljen akcijski plan, obrazovanje također poručuje da će mobilizirati ljude, a ni ostali neće stajati sa strane i promatrati što se događa. Naime, uzme li se 2020. kao zaključna godina, Vladin je plan plaće držati punih 12 godina na istoj razini, računamo li da je zadnji rast osnovice ostvaren u 2008. godinu na temelju sporazuma potpisanog dvije godine ranije.

- Ova zaleđenost plaća koju će Vlada provesti i ove godine, dovest će do toga da će tko god može otići raditi u gospodarstvo - veli Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Podsjeća kako je Sporazum iz 2009. godine trebao riješiti s jedne strane povrat oduzetih šest posto osnovice, a s druge strane osigurati paritete kako bi se VSS početnik u javnom sektoru plaćom približio VSS početniku u gospodarstvu, čime bi se osigurao pomak na bolje u javnim službama. Međutim, Vlada o tome sa sindikatima ne želi razgovarati, jednako kao što ne želi priznati dug prema 170 tisuća zaposlenih u javnim službama iz prošle godine, što sindikati sudskim putem potražuju.

Naime, šest posto osnovice javnim službama trebalo je biti vraćeno s prvim danom 2016. godine, ali tu je obavezu vlada Tihomira Oreškovića ignorirala, dok ova Andreja Plenkovića pokušava Sporazum proglasiti pravno ništetnim, a sindikate ucjenjuje. Državnim službama (koje su imale jednostavniji dogovor), naime, u tri će navrata ove godine plaće rasti za dva posto, čime će im biti vraćeno oduzetih šest posto. Javnim službama, pak, Vlada taj povrat uvjetuje odricanjem od duga za prošlu godinu. I iako im je u siječnju, svjesna da postoje dva zakona na temelju kojih osnovice u državnim i javnim službama trebaju biti iste, odlukom uvećala osnovnu plaću za dva psoto, sada ih drži na laganoj vatrici. Tako se kolovoški rast osnovice za oko 65 tisuća zaposlenih u državnim službama, što će osjetiti na rujanskoj isplati, za sada ne prelijeva i na javne službe. Vlada o tome nije donijela nikakvu odluku i za očekivati je da će to učiniti u zadnji tren, jer bi sve ostalo bio do sada neviđeni presedan. Dakle, osnovica za izračun plaća u javnim službama u rukama je Vlade. Odluči li se ona na presedan, i ne vrati javnim službama ono što im duguje na osnovnoj plaći, rujan će biti u znaku prosvjeda i štrajkova.

No, neće samo realizacija Sporazuma iz 2009. sindikate natjerati na moguće buntove. Činjenica je, naime, da svi pregovori vođeni u zadnjim godinama (bilo da je riječ o Kolektivnom ugovoru za državne službe, Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne ili granskim kolektivnim ugovorima) nisu vodili na principu ugovaranja boljih prava, već na principu zadržavanja, odnosno borbe da im se ne odzme još nešto.

Gore nego 2006.

Obilježilo je to mandat SDP-ove koalicijske Vlade u kojoj su sindikati natjerani da se bore za očuvanje dosegnutih prava. Taj obrambeni stav zasigurno neće proći u pregovorima za Temeljni kolektivni ugovor (TKU) u javnim službama koji se očekuju u rujnu, ako sindikatima do tada bude utvrđena reprezentativnost, ali ni u granskim pregovorima koji također uskoro kreću.

- Takvo što je moglo funkcionirati u krizi, sada više ne - veli Mihalinec. Naglašava kako je sada situacija gora nego 2006. godine, kada su nakon sedam godina stagnacije sindikati štrajkom izborili veća prava. Stoga ne čudi da Mihalinec poručuje kako bismo na jesen ponovo mogli imati 2006. godinu, odnosno štrajkove i prosvjede.

Hrvatski liječnički sindikat ovih dana zatražio je sastanak s predsjednikom Vlade kako bi progovorili o svim gorućim problemima koji ih muče. Odgovora iz Banskih dvora još nema, a liječnici poručuju kako će sudjelovati u svim aktivnostima sindikata javnih službi koji zajedno pregovaraju za TKU. No, paralelno će se boriti i za svoja čisto strukovna pitanja. »Kada bi se poštovale direktive o radnom vremenu i naš Zakon o radu, nedostaje nam negdje četiri tisuće liječnika«, veli Ivica Babić, predsjednik liječničkog sindikata, ističući kako se u zdravstvu ne poštuje zakon o zdravstvenoj zaštiti i ZOR. Ističe i kako zdravstvu kronično nedostaje i liječnika i medicinskih sestara.

- Samo, liječnika nema, a medicinskih sestara ima ali ih ne žele zapošljavati - veli Babić, ističući kako će »jesen biti vrlo interesantna«.

Devastiran sektor

I zdravstvo, i socijala, i obrazovanje jedinstveni su u ocjeni kako se javni sektor godinama devastira i izražavaju bojazan da je to smišljeno i da će rezultirati privatizacijom i gubitkom socijalne države. A ona se, kaže Babić, konzumira kroz javni sektor koji se, reći će nam sugovornici svaki iz svog kuta, sistematiski urušava.

»Dvije njegovateljice rade na 60 nepokretnih staraca, pomoćne kuharice odrađuju njegu, premataju, daju inzulin, normativi se stalno smanjuju«, sličica je kojom stanje u socijali opisuje Jadranka Ivezić, predsjednica Sindikata socijalne skrbi, navodeći kako njihovi koeficijenti zaostaju 19,2 posto za istim poslovima u drugim javnim službama, a kada pitaju zbog čega je tako, u resornom ministarstvu im odgovaraju - zbog konkurentnosti.

Najgore u centrima za socijalnu skrb

»Ne znam jesu li svjesni da će na jesen svi u javnom sektoru krenuti u akcije i 99 posto je sigurno da ćemo imati vruću jesen«, veli Jadranka Ivezić, dodajući kako njen sindikat neće potpisati kolektivni ugovor ako se zaposleni u socijali ne izjednače koeficijentima s istim radnim mjestima u drugim službama. »Socijalni radnik u zdravstvu ima koeficijent 1,42 dok u socijali ima 1,21«, dodaje Ivezić navodeći kako u toj djelatnosti, od ustanove do ustanove, nedostaje od 20 do 35 posto stručnog kadra, a najgora je situacija u centrima za socijalnu skrb.

... za čitanje klikni na sliku

Ispis 


Utorak, 01.08.2017.

Doktor za bolnice: Ne želi ih obnavljati, on bi gradio propalu

Bolnice se raspadaju. Primjerice, u Vinogradsku bolnicu zadnji puta je uloženo prije 20 godina, no ministar Kujundžić kaže da ih ne vrijedi obnavljati. Ali, on bi poskupio dopunsko osiguranje na 150 kuna...

Autori: Jasmina Sarić Čedić , Ivan Pavić , Paula Osojnik

(24sata) Od povećanja dopunskog zdravstvenog osiguranja neće se skupiti dovoljno novca za spas hrvatskog zdravstva i bolnica koje se raspadaju.

To će biti još samo jedan udar na džepove hrvatskih građana. Tako u Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske komentiraju najave ministra zdravstva Milana Kujundžića o poskupljenju dopunskog zdravstvenog.

Sa 70 na 150 kuna

- Ne možemo imati kvalitetnu uslugu ako izdvajamo 750 eura mjesečno po stanovniku, dok razvijene zemlje izdvajaju tisuće eura - izjavio je to jučer ministar zdravstva Milan Kujundžić koji ne odustaje od poskupljenja. Prema nekim ranijim najavama, do kraja godine dopunsko zdravstveno trebalo bi sa 70 poskupjeti na 150 kuna. Ministar povećanje pravda velikim dugovima u zdravstvu koji premašuju osam milijardi kuna.

- Hrvatski građani dovoljno plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Treba se uvesti objedinjena nabava i pripaziti na to koji se lijekovi troše u sustavu jer upravo na to odlazi najviše novca - ispričao nam je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Drugačije viđenje o povećanju dopunskog imaju u Udruzi poslodavaca u zdravstvu Hrvatske pri HUP-u. Oni smatraju da se zdravstveni proračun svakako mora povećati za milijardu kuna likvidnih sredstava godišnje. To se može postići samo ako država ispunjava svoje zakonske obveze ili se pak moraju pronaći dodatni izvori financiranja.

- Jedna mogućnost uistinu jest i povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali se prethodno mora promijeniti sustav participacije. Prije svega, moraju se delimitirati participacije, a sve djelatnosti se moraju uključiti u sustav participacije, uključujući i onkologiju - smatra Dražen Jurković, direktor udruge poslodavaca u zdravstvu. Istaknuo je i kako situacija gdje dugovi premašuju osam milijardi kuna nije normalna te da bi zdravstveni sustav trebalo što prije financijski stabilizirati.

Osim povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja, ministar Kujundžić kao jednu od mogućih mjera smanjenja dugova u zdravstvu vidi u spajanju bolnica.

"To je velika rupa bez dna"

Kujundžić je još u siječnju najavio kako bi država spajanjem trebala uštedjeti i do 30 milijuna kuna mjesečno. Jučer je potpisan ugovor o spajanju Opće bolnice Šibensko-kninske županije i Veteranske bolnice Hrvatski ponos Knin. Zasad je najavljeno i spajanje Županijske bolnice Čakovec i Opće bolnice Varaždin, Opće županijske bolnice Vukovar i Opće županijske bolnice Vinkovci, Opće bolnica "Dr. Josip Benčević" Slavonski Brod i Opće bolnica Nova Gradiška te Opće županijske bolnice Požega i Gradske bolnice Pakrac.

Kad su u pitanju zagrebačke bolnice, ministar bi i njih spojio te ih preselio u Blato, gdje se nalazi veliko zdanje nedovršene Sveučilišne bolnice koja propada desetljećima. Nedavno je izjavio da je većina zagrebačkih bolnica toliko stara i derutna da u njih više nema smisla ulagati jer je to, kako tvrdi, krpanje rupa i bacanje novca.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak rekao nam je kako on i kolege načelno podržavaju preseljenje i spajanje, ali ne znaju hoće li se to uskoro dogoditi jer su to i Kujundžićevi prethodnici obećavali, ali ništa nisu realizirali.

- Svaki ministar obećava obnovu Blata, svaki ministar obećava preseljenje, ali nitko ne objašnjava što to znači za nas i kad bi se to moglo dogoditi. Nitko ne govori što će biti s ovom zgradom u Vinogradskoj dok se ne preseli u Blato. Treba ovo održavati dok se ne preselimo. No, kažem, nema rješenja na vidiku - rekao je Zovak i istaknuo da je u bolnicu zadnji put uloženo prije gotovo dvadeset godina.

- Trenutačno čekamo samo nešto manju obnovu zgrade za hitnu medicinsku pomoć, ali većih ulaganja nema na vidiku - zaključio je Zovak.

Bivši ministar zdravstva i ravnatelj HZZO-a Siniša Varga kaže da podržava projekt revitalizacije Sveučilišne bolnice u Blatu, ali pod uvjetom da se napokon nešto pokrene i da sve to radi tim ljudi koji ima znanja provesti takav projekt. Varga ističe da je još vlada Ivice Račana 2003. godine donijela odluku o završetku Sveučilišne bolnice u Blatu, uz procjenu da se u postojeće zdravstvene ustanove ne isplati ulagati.

Nadogradnja i sanacija

- No sljedeća, HDZ-ova vlada sve je to stopirala i odlučila se na golema, neplanirana ulaganja u postojeće zdravstvene ustanove te im je taj trošak bio obrazloženje za stopiranje projekta bolnice u Blatu. Tad, 2007. godine, novac je otišao u nadogradnju i modernizaciju KB-a Merkur, Dječje bolnice Srebrnjak, Klinike za tumore, Opće bolnice Sveti Duh, KBC-a Rebro i Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj. Ukupno je potrošeno 1,15 milijardi kuna - objašnjava Varga.

Dodaje da je kao ministar nastavio raditi na ideji dovršetka Sveučilišne bolnice te da je na tom projektu surađivao s Ministarstvom graditeljstva i tadašnjom ministricom Ankom Mrak Taritaš.

- Njihova je procjena bila da je postojeća infrastruktura bolnice u Blatu u dobrom stanju. Istodobno smo radili procjene koliko bi se novca moglo dobiti prodajom postojećih zdravstvenih ustanova, poput KB-a Merkur ili Klaićeve. Financijske projekcije ministra Kujundžića, koji tvrdi da je za projekt Sveučilišne bolnice potrebno i do 700 milijuna eura, su prenapuhane - kaže Varga dodajući kako je potom došlo do smjene vlasti i da zbog toga nisu uspjeli realizirati projekt.

Novac iz fondova

I dok bivše i sadašnje vlade prebacuju krivnju jedna na drugu, zbog katastrofalnog stanja u zdravstvu pacijenti trpe. Toga su svjesni i u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata.

- Hrvatskoj ključno nedostaju ljudi koji znaju upravljati europskim fondovima koji bi mogli za zdravstvo napraviti puno te je možda čak taj novac jedini mogući izvor prihoda za sanaciju i trenutačno stanje Sveučilišne bolnice - smatra mr. Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Projekt Sveučilišne bolnice u Blatu, kaže Karačić, trebao je biti medicinski kompleks koji bi se svrstao među najveće svjetske zdravstvene ustanove te je trebao biti ponos Hrvatske i primjer Europi.

- Ono što se desilo je to da, osim nedostatka novca, nije bilo krajnje vizije i cilja projekta koji bi funkcionirao pa je sagrađena otprilike polovina bolnice, za koju sad možemo reci da se na nju bacilo oko 150 milijuna eura. S obzirom na to da godinama cijeli kompleks stoji i ne održava se, logično je da se za njegovu obnovu i dovršetak ponovno cifre broje u milijunima, dok naši pacijenti ostaju bez osnovnih lijekova - ističe mr. Jasna Karačić.

Cjelokupne obnove nije bilo 20 godina


Sa zgrade KBC-a Sestre milosrdnice opada žbuka, stolarija je stara, a pločice na hodnicima hrđave. Zadnja velika obnova zgrade bila je prije 20 godina. Prošle godine bolnica je dobila novu operacijsku dvoranu za 3,9 milijuna kuna.

Prozori se raspadaju, a dugovi rastu

Bolnica Sveti Duh uglavnom je u derutnom stanju. Stolarija je stara i dugo je nitko nije promijenio. Na nekim prozorima nema roleta, nego su postavljene samo improvizirane zavjese. Ipak, bolnica Sveti Duh je u posljednjih dvanaest godina gotovo potpuno obnovljena. Iz Grada Zagreba je za restauraciju izdvojeno čak 56 milijuna kuna. Bolnica je od kapitalnih ulaganja dobila još 65 milijuna kuna. Uz to, Grad je za sanaciju dugova za Sveti Duh dao čak 100 milijuna kuna.

Najderutnija bolnica 48 godina bez adaptacije

Nažalost, Jordanovac je najderutnija zgrada KBC-a. Izgleda potpuno devastirano. Mnogi su segmenti toliko propali da dovode u pitanje sigurnost i osoblja i zaposlenika koji rade u toj zgradi, rekao je još prošle godine predstojnik Jordanovca, akademik Miroslav Samaržija. Dizalo bolnice staro je čak šest desetljeća.

Klinika za traumatologiju je potpuno derutna i zapuštena

Klinika za traumatologiju, koja spada u KBC Sestre milosrdnice, obnovljena je prije petnaest godina novcem iz proračuna i donacija. Točni podaci o troškovima ne postoje, ali zgrada je danas u raspadnom stanju.

- Ne znamo što će biti sa zgradama KBC-a do preseljenja u Blato niti hoće li ih se uopće obnavljati - rekao je ravnatelj Zovak.

Za obnovu bolnice Rebro potrošeno 160 milijuna kuna

Drugačije stanje ne vlada ni u bolnici Rebro. Prije osam godina započela je obnova Rebra u dvije faze. Ukupna investicija stajala je čak 160 milijuna eura. Na Rebru su se tad povećali operacijski i poliklinički dio, dnevna bolnica, intenzivna i hitna, sagrađene su ukupno i četiri nove zgrade te je preuređeno čak 80 posto starog dijela bolnice.

Ispis 


Petak, 28.07.2017.

Prenosimo iz GLASA SLAVONIJE

Ispis 


Srijeda, 26.07.2017.

NOVI LIST o odvojenim sastancima sindikata javnih i državnih službi s ministrom Pavićem

...za čitanje klikni na sliku

Ispis 


Vezane vijesti

Utorak, 05.09.2017.

SINDIKAT UPOZORIO Blokirano pet posto državnih službenika

OVRHA JE SVUDA

Podaci pokazuju da zaposleni u državnoj upravi, usprkos sigurnim i redovitim plaćama, nisu imuni na pojavu "ograničenja financijskog suvereniteta"

(Direktno.hr) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u utorak da je trenutno blokirano gotovo pet posto državnih službenika i namještenika.
Po podacima Fine i Ministarstva uprave, ovrha na novčanoj tražbini po računu provodi se nad 2765 državnih službenika i 187 namještenika, priopćio je sindikat.

Opširnije

Srijeda, 10.05.2017.

Prvi put od 1990. RH ima manje od 200 tisuća nezaposlenih

(N1) U Hrvatskoj je krajem travnja bilo registrirano 204.316 nezaposlenih osoba, što je 8,8 posto manje na mjesečnoj, a 19,7 posto na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) čiji dnevni podaci pokazuju da je nezaposlenih prvi put od 1990. godine manji od 200 tisuća.

Travanj je bio treći uzastopni mjesec s padom broja zaposlenih na mjesečnoj razini, ponajviše pod utjecajem sezonskih kretanja odnosno zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu.

Opširnije

Petak, 23.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi potpisali sporazum

(HRT) Predstavnici Vlade potpisali su sporazum sa sindikatima državnih namještenika.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša izjavio je za HRT da pregovori s Vladom, koji su trajali 15 dana, u četiri kruga, nisu bili laki. Još je teže bilo stati pred sindikalna tijela i iznijeti prijedlog Vlade, dodao je.

Opširnije

Srijeda, 21.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi postigli dogovor

(HRT, 21. prosinca 2016.) U Ministarstvu rada nakon više od tri sata završeni su pregovori Vlade i sindikata državnih službi o mogućnostima realizacije sporazuma iz 2009. o rastu osnovica plaća za 6 posto - slijedom rasta BDP-a. Konačno je postignut dogovor.

U ovom trenutku ne mogu vam parafrazirati sve članke tog ugovora, rekao je Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša i otkrio da ugovor podrazumijeva povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine.

Opširnije

Četvrtak, 03.11.2016.

Javni dug na godišnjoj razini pao 1,6 posto

(HRT, 3. studenoga 2016.) Javni dug opće države u srpnju je iznosio 288,9 milijardi kuna, što je pad za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto prema srpnju lani, pa je pad javnog duga na godišnjoj razini nastavljen četvrti mjesec zaredom, izvijestili su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

I dok je na godišnjoj razini javni dug pao, na mjesečnoj je razini povećan za 3,2 milijarde kuna, navodi se u osvrtu analitičara HGK na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

Opširnije















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)