Vijesti i zbivanja

Tuesday, 27.04.2021.

Ministar socijalne politike Josip Aladrović predstavio plan unaprjeđenja sustava socijalne skrbi

(Dnevnik.hr) Evo što je sve rečeno o reformi sustava socijalne skrbi: "Moramo pogledati kontekst situacije, kada govorimo o cijelom sustavu. Imali smo česte izmjene zakona koji su doveli do različitih postupanja u samom sustavu. Svjedoci smo nedostatka kapaciteta, a i nalazimo se u visokom riziku od siromaštva i to su sve izazovi sustava", kazao je ministar Aladrović na početku predstavljanja plana. "Želimo riješiti problem fragmentiranosti sustava, nedostatak stručnog kadra i nedostatak supervizije", pojasnio je i detektirao glavne probleme sustava:

"Neujednačeno postupanje, nejednakost naknade i neravnomjerna dostupnost mogućnosti dobivanja usluga sustava. 260.000 građana koristi naknade u sustavu socijalne skrbi, a trenutačna organizacija centara za socijalnu skrb je takva da postoje 82 centra i 56 podružnica tih centara", kazao je ministar i dodao:

"Želimo osnažen sustav, dostupnije i kvalitetnije naknade, a krajnji cilj je bolja zaštita korisnika. Prvi cilj je osnažen sustav socijalne skrbi, a prva aktivnost je zapošljavanje novih stručnjaka. Odlučili smo se za 200 novih zapošljavanja, nakon toga nastavit ćemo s popunjavanjem stručnjaka, a ovo je kratkoročan korak koji ćemo realizirati u iduća tri mjeseca. Mijenjat ćemo i Zakon o socijalnoj skrbi. Treća aktivnost je osnivanje Akademije. Na taj način ćemo osnažiti cjeloživotno obrazovanje", kazao je.

Za otvaranje dokumenta klikni na sliku

Najavio je monitoring cijelog sustava od ljudi koji nisu iz samog sustava. "Očekujem stručni nadzor i stručnih Komora. Taj monitoring treba biti kontinuiran, a ne samo kada se nešto dogodi. Inspekcijski nadzor će također biti uključen", dodao je Aladrović.

"Želimo provesti i aktivnosti u vezi s novim Zakonom o socijalnoj skrbi, a želimo i osnivanje obiteljskih centara. Obiteljske centre izdvajamo iz Centra za socijalnu skrb i to će biti mjesto gdje se osnažuju roditeljske kompetencije," naglasio je i najavio izmjene Zakona o udomiteljstvu te povećanje naknada iz sustava socijalne skrbi.

O pristupačnosti usluga kaže: "Želimo regionalnu ravnomjernost i da u bilo kojem dijelu Hrvatske usluge budu jednako dostupne. Imali smo određene tragične slučajeve, pa ćemo povećati za tri puta inspekcijske nadzore", istaknuo je ministar vezano za skrb starijih osoba u domovima za starije.

Najavio je i novi cjenik socijalnih usluga koji bi na snagu trebao stupiti od 2023. godine. "Imamo 15 aktivnosti koje smo naveli, a prvi efekt je osnivanje Vijeća za praćenje socijalnih politika. U četvrtak će se naći na sjednici Vlade", najavio je i otkrio tko bi sve trebao biti u tom Vijeću. "U Vijeću će biti sva tijela koja su uključena u sustav socijalne skrbi. Želimo inkluzivno tijelo koje će raspravljati o razvoju socijalnih politika." Najavio je i povećanje naknada za udomitelje.

HRT: Akcijski plan za sustav socijalne skrbi: zapošljavanje 200 novih stručnjaka

Ispis 


Saturday, 17.04.2021.

‘NE MOŽEMO BITI GROMOBRAN ZA FRUSTRACIJE GRAĐANA': Sindikat zdravstva i socijalne skrbi traži registar napadača na službene osobe

SIGURNOSNA UGROZA

Sindikat od Vlade traži uspostavu registra napadača na službene osobe, kako bi takve osobe lakše mogle identificirati javne službe i državna tijela za čije zaposlenike predstavljaju potencijalnu sigurnosnu ugrozu, ali i javnosti poslala poruka da Vlada zastupa politiku nulte tolerancije prema ugrožavanju nesmetanog djelovanja institucija pravne države

(net.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je u subotu od Vlade uspostavu registra napadača na službene osobe kako bi takve osobe lakše mogle identificirati javne službe i državna tijela za čije zaposlenike predstavljaju sigurnosnu ugrozu.

Sindikat u priopćenju izražava iznenađenje razinom agresije u posljednje vrijeme prema djelatnicima sustava socijalne skrbi, koji ne mogu preuzeti ulogu krivca ni gromobrana za nagomilane frustracije i nedaće kojima su izloženi građani u uvjetima pandemije i porasta obiteljskog nasilja, koje se nakon tragične smrti dvoipolgodišnje djevojčice pretvara u nasilje prema djelatnicima socijalnih službi.

Uspostava registra napadača na službene osobe

Sindikat stoga od Vlade traži uspostavu registra napadača na službene osobe, kako bi takve osobe lakše mogle identificirati javne službe i državna tijela za čije zaposlenike predstavljaju potencijalnu sigurnosnu ugrozu, ali i javnosti poslala poruka da Vlada zastupa politiku nulte tolerancije prema ugrožavanju nesmetanog djelovanja institucija pravne države.

Tko je u stanju nasrnuti na policajca, sigurno neće oklijevati podići ruku na socijalnog i zdravstvenog radnika, nastavnika ili sudskog službenika, a što takve osobe rade u privatnosti svoga doma također nije teško zamisliti, kaže sindikat.

Osim toga, Vlada bi paralelno s registrom napadača na službene osobe trebala zajedno s resornim ministarstvima i službama, nevladinim organizacijama i socijalnim partnerima pokrenuti akciju senzibiliziranja javnosti i građana za prepoznavanje oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji, kao i razvijanja svijesti o građanskoj odgovornosti u takvim situacijama s posebnom pozornošću na modalitete prijavljivanja takvih djela, stoji u priopćenju.

 

Pročitajte još...

HRT.hr: Sindikat traži registar napadača na službene osobe

INDEX.HR: Sindikat zdravstva i socijalne skrbi traži registar napadača na službene osobe

Tportal.hr: Sindikat o nasilju prema socijalnim radnicima, traže registar napadača na službene osobe

Nacional.hr: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi traži registar napadača na službene osobe

GLAS ISTRE: Sindikat traži registar napadača na službene osobe

Ispis 


Friday, 02.04.2021.

Očitovanje SSZSSH na Prijedlog uredbe o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatečen je zadnjim tekstom Prijedloga uredbe o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama kojim se mijenjaju koeficijenti složenosti poslova u zdravstvenim ustanovama, a koji je dostavljen članovima radne skupine na sastanku 30. ožujka 2021. godine u Ministarstvu zdravstva.

Nastavno na prethodno vođene razgovore Sindikata i Ministarstva zdravstva kao socijalnih partnera, o nužnosti izmjena važeće Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, očekivali smo od Ministarstva da provede određene mjere. Međutim, analizom dostavljenog Prijedloga uredbe uočili smo da u Prijedlogu uredbe nisu uvaženi argumenti sindikata kao socijalnog partnera, osim djelomično onih koji se odnose na medicinske sestre i vozače saniteta. Dapače, sve ostalo je kao i do sada vrlo selektivno provedeno i pogodujući interesnim skupinama za koje do sada nije bilo ni naznake da su svojim trenutnim položajem dovedeni u bilo kakvu nekorektnu poziciju u sustavu zdravstva i javnih službi kao cjelini.

Ministarstvo zdravstva je još Sporazumom potpisanim 27. rujna 2013. godine sa Samostalnim sindikatom zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske preuzelo obvezu riješiti pitanje statusa radnika za čije koeficijente se cijelo ovo vrijeme zalažemo kroz izmjenu važeće Uredbe, stoga i danas tražimo da se novim Prijedlogom uredbe utvrde traženi koeficijenti za sve zdravstvene i nezdravstvene radnike I vrste zvanja koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju, kao i onim radnicima koji su krajnje neprimjerenim položajem unutar sustava javnih službi (da ne uspoređujemo njihov položaj sa radnicima u javnim poduzećima, ugostiteljstvu ili turizmu) dovedeni u krajnje diskriminirajući i nedopustiv položaj.

Naglašavamo da je Ministarstvo zdravstva, od 2015. godine do danas sindikatima u više navrata obećavalo korekciju postojećih koeficijenata, međutim ponovno su iz teksta Uredbe izostavljene gotovo sve kategorije radnika visoke stručne spreme koji nisu doktori (osim sada medicinskih sestara), a uvode se nova položajna radna mjesta i podižu koeficijenti složenosti poslova doktora. Pa tako i dalje zbog nebrige Ministarstva zdravstva u sustavu nemamo diplomirane fizioterapeute, diplomirane inženjere medicinske radiologije / magistre radiološke tehnologije, diplomirane sanitarne inženjere / magistre sanitarnog inženjerstva i inženjere medicinsko laboratorijske dijagnostike / magistre medicinsko - laboratorijske dijagnostike kao ni diplomirane socijalne radnike.

Ovakav propust ili namjera predstavlja veliku štetu radno-pravnom statusu navedenih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju, a njihovo izdvajanje predstavlja izravnu diskriminaciju s osnove iste razine obrazovanja.

Argument ministarstva da neke djelatnosti nema u Uredbi zato jer nisu promijenjeni I usklađeni zakonski propisi nije nešto čime bi se trebalo argumentirati izostanak njihovog statusa, već je potvrda da ministarstvo ne radi svoj posao. Svi ti radnici koji su se školovali da bi unaprijedili svoja znanja i doprinijeli kvaliteti usluga sustava zdravstva svakodnevno rade svoj posao, samo propustom i nebrigom ministarstva se njihov rad ne valorizira.

Također naglašavamo da iako u sustavu zdravstva značaj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju nema konkurenciju, uloga ostalih nezdravstvenih radnika zbog kojih cijeli sustav redovito funkcionira ne može se zanemariti. U sustavu zdravstva zbog višegodišnje zabrane zapošljavanja i minoriziranog položaja nema dovoljan broj niti kuhara niti pomoćnog i tehničkog osoblja. Nedopustivo je da naši kuhari i naše pomoćno i tehničko osoblje za svoj rad ne može ostvariti niti minimalnu plaću, a da njihove poslove zbog manjka kadrova obavljaju totalno nekvalificirani i neprovjereni radnici, kao i počinitelji kaznenih djela na izdržavanju zatvorskih kazni.

I na kraju kao izraz krajnjeg nezadovoljstva Sindikat zaista postavlja pitanje koji će ministar i koja administracija znati jasno reći da u sustavu zdravstva svatko mora dobiti pravednu plaću za odrađeni rad i tko će podvući crtu kod plaćanja za nerad, jer nikada se kao danas nije toliko plaćao nerad i nikada kao sada nisu ljudi koji rade nezdravstvene poslove i poslove niže složenosti bili manje plaćeni nego danas. Za sindikat je to neprihvatljivo, a za ministarstvo zdravstva s ministrom na čelu sramotno.

S poštovanjem,


Predsjednik SSZSSH
Stjepan Topolnjak,vr.

Očitovanje SSZSSH u PDF formatu

Ispis 


Friday, 02.04.2021.

Zavod nezakonito poslao djelatnicu na prisilni godišnji - ona ih tužila i dobila!

KARLO EISENBEISSER

Županijski Zavod za javno zdravstvo na čelu s dr. Draženkom Vadla nezakonito je tijekom prošlogodišnjeg prvog vala pandemije koronavirusa poslao svoje djelatnike na prisilni godišnji odmor. Tako je, zasad nepravomoćno, presudio koprivnički Općinski sud.

Tužila poslodavca

Tužbu je protiv županijskog Zavoda za javno zdravstvo podnijela je Nevenka Drljanovčan, zaposlenica te ustanove i sindikalna povjerenica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Osim toga što su odluke Zavoda za javno zdravstvo o upućivanju na godišnji odmor od 25. ožujka, 6. i 27. svibnja te 16. lipnja prošle godine proglašene nedopuštenim i nezakonitim, sudac Darko Magdić presudio je kako tužiteljica Nevenka Drljanovčan nije koristila godišnji odmor, a Zavod za javno zdravstvo mora joj isplatiti i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, zatim 1250 kuna troškova zahtjeva za zaštitu prava radnika kao i 2500 kuna parničnog troška nastalog ovom parnicom.

Tužiteljica Nevenka Drljanovčan u tužbi je navela kako je 9. travnja prošle godine primila odluku poslodavca kojom je upućena na godišnji odmor protiv koje je putem odvjetnika podnijela zahtjev za zaštitu svojih prava.


Dr. Draženka Vadla, ravnateljica Zavoda

Kako navodi, Zavod za javno zdravstvo nije odlučivao o zaštiti njezinih prava, stoga je bila primorana pokrenuti ovaj postupak na sudu. Kazala je da je upućena na godišnji odmor bez da je to htjela na 16 dana, s tim da je bila dužna prekinuti godišnji odmor na prvi poziv svog poslodavca. Nakon te odluke bila je upućena da iskoristi svojih ‘starih' dva tjedna godišnjeg odmora iz 2019. godine.

Upućena na godišnji

Dodala je kako za tu odluku nije tražila zaštitu svojih prava te je prihvatila korištenje starog godišnjeg odmora uvažavajući epidemijsku situaciju u državi. No, zatim ju je Zavod poslao na 16 dana godišnjeg odmora. U tužbi je navela kako se njezin poslodavac nije pridržavao načina i rokova za donošenje plana, rasporeda i korištenja godišnjeg odmora, niti je proveo postupak savjetovanja s predstavnicima radnika, niti ju je obavijestio o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije korištenja.

- Svrha godišnjeg odmora je opuštanje i odmaranje radnika, radi zaštite i očuvanja njegova zdravlja. Da bi se radnik mogao odmoriti i zaštititi na taj način svoje fizičko i psihičko zdravlje, on mora imati objektivnu mogućnost da svoj odmor organizira, što meni nije bilo omogućeno odlukom u kojoj Zavod za javno zdravstvo navodi kako je spornu odluku donio zbog provođenja mjera opreza u uvjetima od opasnosti od epidemije koronavirusa. Godišnji odmor ne služi prevencijama od epidemije, on ima zakonom određenu svrhu, a to je odmor radnika - kazala je na sudu Nevenka Drljanovčan.

Zloupotrijebljen godišnji

Dodala je kako je iz odluke Zavoda za javno zdravstvo vidljivo kako je zloupotrijebljen i iskorištavan godišnji odmor, a ona tako dovedena u neravnopravni odnos prema ostalim radnicima u javnoj službi u sustavu zdravstva koji su za vrijeme epidemije ostajali kod kuće sukladno naredbama nadležnih tijela i za to su dobivali plaću, a godišnji odmor će koristiti za ono što je namijenjen, a ne za borbu protiv pandemije.

Zavod za javno zdravstvo osporio je tužbu. Naveli su kako su izradili obavijesti i tužiteljici pokušali dostaviti obavijest o upućivanju na korištenje godišnjeg odmora te kako nije točno da nije na vrijeme obaviještena o korištenju godišnjeg. Pozivali su se pritom na brojne odredbe i stavke Zakona o radu prema kojima smatraju da su u pravu u ovom slučaju, no sud je, zasad nepravomoćno, potvrdio kako ipak to nije bilo zakonito. Naveli su i da je tužiteljica "kao djelatnica Zavoda za javno zdravstvo s radnim mjestom u Službi za zdravstvenu ekologiju znala i nije mogla ne znati sve vrste epidemioloških mjera, odluka i preporuka koje su bile, kako na razini njezine ustanove, tako i na razini lokalne samouprave i same države". Jedna od svakako najvažnijih protuepidemijskih mjera je smanjivanje kretanja ljudi - naglasili su u odgovoru na tužbu iz Zavoda za javno zdravstvo. To za suca Magdića nije bilo sporno, no utvrdio je i donio presudu u korist djelatnice Zavoda i tako potvrdio da Zavod za javno zdravstvo nije smio prisilno poslati svoju djelatnicu na godišnji odmor.

Neprihvaćeno svjedočenje ravnateljice

Ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Draženka Vadla rekla je kako tužiteljica nije stavila nikakav prigovor na odluku koju je Zavod donio, niti upozorila da ne želi koristiti godišnji odmor, a o tome je saznala tek kada je Nevenka Drljanovčan pred Upravnim vijećem podnijela zahtjev za zaštitu svojih prava.

Njezin iskaz sudac Magdić nije prihvatio zato što je predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak kao svjedok potvrdio kako se, spominjući upravo Nevenku Drljanovčan, obratio Zavodu za javno zdravstvo i od Draženke Vadle tražio očitovanje. Na temelju provedenih dokaza sudac Magdić utvrdio je kako je tužba osnovana i dosudio u korist djelatnice Zavoda za javno zdravstvo. Presuda je nepravomoćna i nezadovoljna strana može se žaliti. Ako presudu potvrdi Županijski sud, pravno uporište za tužbu protiv svojih poslodavaca imat će svi oni koji su tijekom pandemije prisilno upućeni koristiti godišnji odmor kao sredstvo borbe protiv koronavirusa.

Poveznica na članak iz Podravskog lista

Ispis 


Monday, 22.02.2021.

Topolnjak o bijelom štrajku vozača saniteta: Oni koji voze hitne prijevoze trebali bi imati jednak koeficijent kao vozači Hitne medicinske pomoći, 0,95

NAKON SASTANKA

U Ministarstvu zdravstva održan je sastanak predstavnika ministarstva i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi o zahtjevima vozača saniteta za većim koeficijentom, a sindikalist Topolnjak rekao je da im osim najave promjena pravilnika, nije obećano ništa konkretno

(Tportal.hr) Oko 700 vozača saniteta, medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj od prošloga utorka su u bijelom štrajku, u kojemu više ne rade prijevoze hitnih pacijenata.

Zahtijevaju im se poveća koeficijent složenosti poslova, odnosno vrati na razinu iz 2011. te da se promijeni Uredba u kojoj bi se trebalo prepoznati njihovo radno mjesto.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) Stjepan Topolnjak nakon sastanka održanog u ponedjeljak, izjavio je kako im, unatoč jasnim zahtjevima, nije dano nikakvo konkretno obećanje u vezi s povećanjem koeficijenata vozačima saniteta, koji sada iznosi 0,77.

"Posljednja ponuda Ministarstva zdravstva bila je da koeficijent bude 0,90. Mi smo to spremni prihvatiti za one vozače koji zaista ne voze hitne prijevoze, no smatramo da bi oni koji to čine, trebali imati koeficijent koji je jednak onome koji imaju vozači Hitne medicinske pomoći, 0,95", kazao je Topolnjak nakon sastanka.

Dodao je kako na sastanku nije bio ministar zdravstva Vili Beroš, a predstavnici Ministarstva, među kojima je državni tajnik Tomislav Dulibić, obećao im je izmjene Pravilnika o sanitetskom prijevozu te Pravilnika o hitnoj medicinskoj pomoći.

"Ono što nam je sada rečeno jest da će se promijeniti pravilnici čime će se regulirati na koji način i tko je obvezan voziti hitne prijevoze. Naš je osnovni problem da je sanitet, koji je registriran da vozi samo hladne prijevoze, mora voziti i hitne prijevoze", poručuje Topolnjak.

Ističe da sindikalnu akciju vozača saniteta niti ne smatra "bijelim štrajkom", jer, kako kaže, oni time samo voze prema pravilima i pozitivnim zakonima.

Ministar zdravstva Vili Beroš ranije danas rekao je kako je vezano za probleme vozača saniteta osnovana radna skupina i da je dogovoreno povišenje koeficijenta sukladno traženjima, a da je "izrada nove uredbe u tijeku".

Komentirajući tu izjavu, Topolnjak, koji je ujedno i član radne skupine, kazao je da ministar Beroš to govori već dulje vremena, a da se za taj problem nije pronašlo rješenje unutar radne skupine od 2018. godine, kada je osnovana.

"Izrada nove uredbe je u tijeku, ali nikako da ugleda svoje rezultate", zaključuje Topolnjak.

 

Vozači saniteta razočarani

(HRT) Nema pomaka u rješavanju zahtjeva za povećanje koeficijenta vozača saniteta. Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva zdravstva, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak rekao je da je razočaran jer na sastanku nije bio ministar Vili Beroš.

Vozači saniteta traže vraćanje starih koeficijenata prije izmjene 2011. te izmjenu Vladine uredbe o nazivima radnih mjesta. Najavili su da od idućeg tjedna više neće obavljati poslove iz djelatnosti hitne medicine, nego samo one u skladu s pravilnikom.

- Na žalost, moram reći da smo razočarani ponašanjem ministra Vilija Beroša zato što već tri godine tražimo da se riješi problem sanitetskog prijevoza, ali se uporno to izbjegava. Način na koji smo danas počeli razgovor bio je na neki način konkretan, ali ništa nismo na kraju dogovorili, rekao je Topolnjak.

Oko 700 vozača saniteta, medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj od prošloga utorka su u bijelom štrajku, u kojemu više ne rade prijevoze hitnih pacijenata.

- Posljednja ponuda Ministarstva bila je da koeficijent bude 0,90. Mi smo to spremni prihvatiti za one vozače koji zaista ne voze hitne prijevoze, no smatramo da bi oni koji to čine, trebali imati koeficijent koji je jednak onome koji imaju vozači Hitne medicinske pomoći, 0,95, kazao je Topolnjak nakon sastanka. Dodao je da su im na sastanku obećane izmjene Pravilnika o sanitetskom prijevozu te Pravilnika o hitnoj medicinskoj pomoći.

- Ono što nam je sada rečeno jest da će se promijeniti pravilnici čime će se regulirati na koji način i tko je obvezan voziti hitne prijevoze. Naš je osnovni problem da je sanitet, koji je registriran da vozi samo hladne prijevoze, mora voziti i hitne prijevoze, poručuje Topolnjak. Ističe da sindikalnu akciju vozača saniteta niti ne smatra bijelim štrajkom, jer, kako kaže, oni time samo voze prema pravilima i pozitivnim zakonima.

Ministar Beroš ranije danas rekao je kako je vezano za probleme vozača saniteta osnovana radna skupina i da je dogovoreno povišenje koeficijenta sukladno traženjima, a da je izrada nove uredbe u tijeku.

GLAS ISTRE: U Ministarstvu zdravstva sastanak o zahtjevima vozača saniteta

Ispis 


Vezane vijesti

Monday, 30.08.2021.

SSSH: Kolektivni ugovori donose najveći broj dodatnih dana godišnjeg odmora

HRT

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) priopćio je u ponedjeljak kako je analiza Europske konfederacije sindikata (ETUC) pokazala da hrvatski radnici, kao i njemački, najviše profitiraju od sindikalnog kolektivnog pregovaranja po pitanju godišnjih odmora.

- Analiza ETUC-a pokazala je kako hrvatski i njemački radnici najviše profitiraju od kolektivnog pregovaranja kada je u pitanju trajanje godišnjeg odmora, odnosno broj dodatnih dana plaćenog odmora. U radnim sredinama u kojima se primjenjuju nacionalni ili granski kolektivni ugovori, hrvatski i njemački radnici u prosjeku imaju deset dana plaćenog odmora više od zakonskog minimuma, navodi se u priopćenju.

Opširnije

Thursday, 26.08.2021.

KBC Osijek poslao upozorenje necijepljenim radnicima, Ministarstvo ga podržava

(INDEX.HR) MINISTARSTVO zdravstva pozdravilo je potez Ravnateljstva KBC-a Osijek koje je dopisom upozorilo svoje necijepljene djelatnike na mogućnost plaćanja odštete zaraženim pacijentima.

U dopisu se djelatnike KBC-a Osijek upozorava na mogućnost plaćanja odštete ako se pacijent zarazi u bolnici i tuži ustanovu. U dopisu Ravnateljstvo navodi da će, ako se to dogodi, bolnica moći od svog necijepljenog radnika tražiti odštetu.

Opširnije

Thursday, 10.06.2021.

Zajednički dopis sindikalnih središnjica predsjedniku Vlade i ministru rada, a u vezi donošenja Direktive o minimalnoj plaći

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani ministre,

budući da se 14. i 15. lipnja 2021. godine održava sjednica EPSCO-a na kojoj će se, između ostalog, održati rasprava o izvještaju o napretku o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama u EU, u nastavku iznosimo naša promišljanja i stavove.

2019. godine predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, obećala je svakom radniku u Europskoj uniji osigurati pravednu minimalnu plaću koja omogućuje dostojan život.

Opširnije

Monday, 31.05.2021.

Zajednički komentar sindikalnih središnjica na prethodnu procjenu učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o radu

Zagreb, 28. svibnja 2021. - Sindikalne središnjice Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) uputile su zajednički komentar na prethodnu procjenu učinaka propisa za Zakon o radu koje je trenutno u savjetovanju do 7. lipnja 2021. godine.

Cijeli komentar sindikalnih središnjica dostupan je na stranici e-savjetovanja, a u nastavku ga prenosimo u cijelosti.

Opširnije

Friday, 15.01.2021.

Beroš: "Isplata deset posto veće plaće na covid odjelima u domeni je ravnatelja bolnica"

(NACIONAL) Ministar zdravstva Vili Beroš u petak je poručio da je isplata 10 posto veće plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu koji rade s covid-19 pozitivnim pacijentima u domeni ravnatelja pojedinih zdravstvenih ustanova.

Beroš je nakon obilaska sisačke bolnice vezano za upozorenje Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi o neisplati 10 posto veće plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu koji rade s covid-19 pacijentima, kazao da je odluka Vlade jasna.

Opširnije