Vijesti i zbivanja

Četvrtak, 02.03.2017.

Prenosimo iz JUTARNJEG LISTA

Ispis 


Srijeda, 01.03.2017.

Vlada i sindikati javnih službi će potpisati kratki kolektivni ugovor

JOŠ JEDAN KRUG PREGOVORA

(JUTARNJI LIST) Vlada i sindikati javnih službi dogovorili su se da će prava zaposlenika u javnim službama regulirati kroz kratki Temeljni kolektivni ugovor (TKU) koji će vrijediti do 1. kolovoza ove godine, s produljenom primjenom do 1. studenoga kako je to zakonski regulirano, i njime će se zadržati postojeća prava, izvijestio je u srijedu nakon održanog još jednog kruga pregovora ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.

Argumenti koji su se razmjenjivali na proteklim sastancima danas su se u dobroj vjeri sveli na takve zaključke kojima se daje vremena da pregovorima o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU), koji će uslijediti u sljedećim mjesecima, obje strane pristupe spremne u dobroj vjeri i da kroz TKU, koji će regulirati prava nakon 1. kolovoza, postignemo bolje uvjete rada za zaposlenike u javnim službama i da to sve odradimo u okviru fiskalnih kapaciteta RH, kazao je Ćorić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Sanja Šprem rekla je kako je Vlada prihvatila prijedlog sindikalne strane da se sklapa TKU na kraće razdoblje kako bi mogli pregovarati o novom i to je ocijenila kao pozitivan pomak.

Pregovori su bili teški, jer je Vlada RH inzistirala da se pitanje regresa regulira na način kako je to regulirano za državne službenike, što nam nije bilo prihvatljivo pa se od te ideje odustalo. Stoga se sklapa privremeni Temeljni kolektivni ugovor (TKU) s postojećim pravima koja se zadržavaju i očekujemo potpisivanje TKU-a i Granske kolektivne ugovore (GKU) koji će biti na korist svih zaposlenika javnog sektora, rekla je Šprem.

Sadržajno prava ostaju ista, no iščistit će se tekst TKU i uskladiti sa Zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu, pojasnila je Šrem i dodala kako je također postignuta suglasnost da se mogu brisati pojedine stavke koje nisu više vrijedeće, sporne ni upitne.

Na novinarski upit o pregovaračkom protokolu, ministar Ćorić je rekao kako se on odnosi prvenstveno na pregovore o novom TKU-u kojim bi se ušlo u materijalna prava, pregovore o osnovici u kojima bi se značajnije zahvatilo u sadržaj samog TKU-a.

Budući se u kratkom TKU prava zaposlenika u javnim službama ne mijenjaju, nije bilo potrebno potpisivanje pregovaračkog protokola. Protokol je u takvoj fazi dovršenosti da ćemo, kada budemo pregovarali o duljem TKU što slijedi krajem proljeća, odnosno o ljetnim mjesecima, tada uz određene izmjene potpisati protokol i imat ćemo gotov taj prvi korak, kazao je Ćorić.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak rekao je kako su dobili obećanje ministra da će Vlada na sljedećoj sjednici donijeti odluku o pregovorima za granske kolektivne ugovore koji također ističu 12. ožujka ove godine.

Ispis 


Ponedjeljak, 27.02.2017.

Naknada za drugi dio roditeljskog dopusta raste s 2.660 na 3.991 kunu

VEĆE NAKNADE

Autor: Bojana Mrvoš Pavić


Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku daje prijedlog

(Novilist.hr) ZAGREB Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u javnu je raspravu do 24. ožujka pustilo prijedlog da se, pretpostavka je od 1. srpnja ove godine, povećaju maksimalni iznosi naknada za drugi dio roditeljskog dopusta koji traje od djetetovog navršenog šestog do kraja 12. mjeseca života, odnosno do kraja 14. mjeseca ako roditeljski dopust koristi i otac.

Po tom bi prijedlogu naknada za zaposlene i samozaposlene roditelje rasla sa sada maksimalnih 2.660 na najviše 3.991 kunu, što znači da bi, primjerice, majka ili otac čija je plaća u radnom odnosu iznosila 2.500 kuna na roditeljsom dopustu i dalje primali toliko, ali bi zato oni koji imaju plaću, primjerice, pet tisuća kuna, sada primali gotovo četiri, umjesto 2.660 kuna. Naknada za prvi dio rodiljnog dopusta, kroz prvih šest mjeseci djetetovog života, u potpunosti je delimitirana 2008. godine, otkad majke ili očevi primaju puni iznos svoje plaće.

Zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, a koji pravo na roditeljski dopust mogu koristiti u trajanju od 30 mjeseci, ubuduće bi od navršene godine dana djeteta, odnosno blizanaca, pa do isteka 30 mjeseci, umjesto sadašnjih 1.660 kuna primali 2.328 kuna, na koliko bi rasla i naknada kroz čitav rodiljni odnosno roditeljski dopust za nezaposlene roditelje.

Oni sada također imaju pravo na 1.660 kuna mjesečno, što bi bilo povećano za gotovo 670 kuna. Isto je povećanje predviđeno i za roditelje koji su zaposleni na pola radnog vremena.

Ukupno, u proračunu će trebati dodatnih 300 milijuna kuna da bi se pokrilo novi, veći trošak rodiljnih i roditeljskih naknada, a veće bi iznose naknada od 1. srpnja primali svi koji u tom trenutku budu koristili rodiljni odnosno roditeljski dopust.

Veće će naknade, vjeruju u Ministarstvu, poboljšati hrvatsku demografsku sliku, dok zasad malobrojni komentari građana u javnoj raspravi kažu kako je za rađanje više djece potrebno i puno više, prenstveno stalan posao i bolja plaća. Ipak, ranije analize pokazuju da životni standard tijekom roditeljskog dopusta najviše pada u obiteljima u kojima su primanja roditelja između tri i pol i četiri tisuće kuna.

Ispis 


Petak, 24.02.2017.

Vlada i sindikati javnih službi i dalje bez dogovora

(HRT) Predstavnici Vlade i sindikata javnih i državnih službi ni na današnjim pregovorima nisu postigli rješenje o načinu produljene primjene dosadašnjeg temeljnog kolektivnog ugovora za 180 tisuća zaposlenih u tim službama, kao ni o protokolu pregovaranja o novom ugovoru.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić izjavio je da će se nastaviti rasprava o sindikalnom prijedlogu da se prava službenika u idućim mjesecima reguliraju kratkim produženjem TKU-a, dok Vlada smatra da se to treba riješiti izmjenama pravilnika o radu.

Postigli smo dogovor da ćemo dodatne sindikalne argumente razmotriti, proučiti i analizirati do sredine idućeg tjedna i iznijeti naš konačan stav o tome na idućem sastanku u srijedu, 1. ožujka, rekao je novinarima Ćorić.

Mi u potpisivanju skraćenog TKU-a vidimo svojevrsni pravni vakuum, jer bi trebalo ponovno ući u prebrojavanje, odnosno utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, koje je prethodno vrlo dugo trajalo. S druge strane, sindikalna strana vidi u jednostranom donošenju pravilnika problem, jer drže da je potpisivanje kratkog TKU-a adekvatnije rješenje za zadržavanje prava, kazao je Ćorić koji vjeruje da će se idućeg tjedna postići dogovor.

Pregovaračkog protokola smo se dotakli na samom kraju i prihvatili smo dobar dio argumenata sindikalne strane. Postoji dio članaka za koje smo dali protuargumente i nadam se da ćemo nakon toga ući u meritum stvari i početi razgovarati o konkretnim stavkama TKU-a, dodao je ministar.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić istaknuo je kako izmjene pravilnika o radu, koje nudi Vlada, otvaraju prostor za niz manipulacija. A pitanje angažmana i provedbe je vrlo veliko, poručio je.

Sindikati ustraju na zahtjevu za potpisivanjem istovjetnog TKU-a, samo s kraćim razdobljem primjene, a procjenjuju da je optimalno razdoblje od tri mjeseca, jer očekuju da će u tom roku završiti kolektivne pregovore.
Zajednički je zaključak da Vlada pristaje na preispitivanje svog stava jer je na početku tvrdila da je sindikalni prijedlog neprimjenjiv i relativizira probleme, rekao je Babić.

Ispis 


Četvrtak, 23.02.2017.

Ministar rada i mirovinskoga sustava u Večernjem listu o pregovorima sa sindikatima

Ispis 


Vezane vijesti

Srijeda, 10.05.2017.

Prvi put od 1990. RH ima manje od 200 tisuća nezaposlenih

(N1) U Hrvatskoj je krajem travnja bilo registrirano 204.316 nezaposlenih osoba, što je 8,8 posto manje na mjesečnoj, a 19,7 posto na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) čiji dnevni podaci pokazuju da je nezaposlenih prvi put od 1990. godine manji od 200 tisuća.

Travanj je bio treći uzastopni mjesec s padom broja zaposlenih na mjesečnoj razini, ponajviše pod utjecajem sezonskih kretanja odnosno zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu.

Opširnije

Petak, 23.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi potpisali sporazum

(HRT) Predstavnici Vlade potpisali su sporazum sa sindikatima državnih namještenika.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša izjavio je za HRT da pregovori s Vladom, koji su trajali 15 dana, u četiri kruga, nisu bili laki. Još je teže bilo stati pred sindikalna tijela i iznijeti prijedlog Vlade, dodao je.

Opširnije

Srijeda, 21.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi postigli dogovor

(HRT, 21. prosinca 2016.) U Ministarstvu rada nakon više od tri sata završeni su pregovori Vlade i sindikata državnih službi o mogućnostima realizacije sporazuma iz 2009. o rastu osnovica plaća za 6 posto - slijedom rasta BDP-a. Konačno je postignut dogovor.

U ovom trenutku ne mogu vam parafrazirati sve članke tog ugovora, rekao je Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša i otkrio da ugovor podrazumijeva povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine.

Opširnije

Četvrtak, 03.11.2016.

Javni dug na godišnjoj razini pao 1,6 posto

(HRT, 3. studenoga 2016.) Javni dug opće države u srpnju je iznosio 288,9 milijardi kuna, što je pad za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto prema srpnju lani, pa je pad javnog duga na godišnjoj razini nastavljen četvrti mjesec zaredom, izvijestili su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

I dok je na godišnjoj razini javni dug pao, na mjesečnoj je razini povećan za 3,2 milijarde kuna, navodi se u osvrtu analitičara HGK na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

Opširnije

Subota, 29.10.2016.

Je li batina Zdravka Marića deblja od mrkve za radnike?

Većina građana neće značajno osjetiti porezne izmjene i podizanje neoporezivog dohotka. Razlog je što više od 60 posto ljudi prima plaću ispod prosjeka...

Autor: Ivan Pandžić

(24 sata, 29. listopada 2016.) Većina građana neće značajno osjetiti porezne izmjene i podizanje neoporezivog dohotka. Razlog je što više od 60 posto ljudi prima plaću ispod prosjeka, a oni su uglavnom i dosad bili izuzeti od poreza ili ga plaćali u manjem iznosu.
Drugi razlog je što je izbačena najniža stopa poreza od 12 posto, pa sve plaće odmah idu pod 24 posto poreza.

Opširnije















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)