Monday, 08.04.2019.

Zdravo radno mjesto ključ je duljeg ostanka u svijetu rada

Povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, inicijativa 67 je previše pridružuje se pozivu Svjetske zdravstvene organizacije za zdravljem za sve i upozorava kako je upravo zdravlje ključan čimbenik duljeg ostanka u svijetu rada.

Pravo na zdravlje je ljudsko pravo, a zdravlje i rad neodvojivo su povezani: zdravo radno okruženje ključno je za psihičko i fizičko zdravlje čovjeka.

To potvrđuje i statistika, koja demantira nedavne šokantne izjave ministra zdravstva kako se „od rada ne obolijeva"! Ne samo da se obolijeva, već se i umire: samo u siječnju 2019. na radu je smrtno stradalo pet radnika; prema službenim podacima HZZO-a, broj prijavljenih ozljeda na radu u 2018. u Hrvatskoj je 19.154, što je porast od gotovo 10 % u odnosu na 2017., dok je broj slučajeva profesionalnih bolesti u 2018. iznosio 158.

Hrvatske vlasti hvale se provedenom mirovinskom reformom, koja će veliku većinu radnika prisiliti da rade do 67. godine, a ostale kazniti nižim mirovinama zbog ranijeg umirovljenja, no istovremeno žmire pred vrlo jasnim činjenicama koje govore kako čak 20 % radnika odlazi u prijevremenu mirovinu upravo zbog lošeg zdravlja, što pokazuje Istraživanje zdravlja, starenja i umirovljenja u Europi (SHARE), šesti val 2015., autora M. Bađun i Š. Smolića. Provedena reforma u potpunosti je promašena i neće osigurati dulji ostanak u svijetu rada, kao ni povratak 350.000 ljudi koji su napustili Hrvatsku prvenstveno zbog nezadovoljstva uvjetima rada. Dulji ostanak u svijetu rada moguće je postići jedino očuvanjem zdravlja otvaranjem i stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, poboljšanjem socijalnih usluga te zdravstvene i socijalne politike općenito.

Hrvatske vlasti međutim svjesno ignoriraju utjecaj rada na zdravlje, dapače, mirovinskom reformom dodatno pogoršavaju ionako loše uvjete rada u zemlji, umjesto da se pozabave glavnim uzrocima kratkog ostanka u svijetu rada. Da Vladu nije briga za zdravlje građana, dokazali su i gotovo potpunim ukidanjem obveza poslodavaca na području zaštite na radu (tzv. administrativnim rasterećenjem), istovremeno ograničavajući dostupnost zdravstvenih usluga listama čekanja ili manjkom zdravstvenih radnika, te posebice privatizacijom primarne zdravstvene zaštite. Povećanom penalizacijom prijevremenog umirovljenja Vlada je pokazala i da je uopće ne zanima može li velika većina građana dočekati dob umirovljenja u zdravlju, ili uopće u životu.Car je zapravo gol: Vlada je time pokazala kako je zanima jedino isplaćivati što manje mirovine što većem broju ljudi!

Interes društva mora biti zdravlje svakog njegovog pojedinca, a podatci za Hrvatsku u tom smislu nisu optimistični.Očekivano trajanje zdravog života pri rođenjuu Hrvatskoj u 2016. godini iznosilo je 57,1 godina za muškarce i 58,7 godina za žene, u odnosu na prosjek EU 63,5 godina za muškarce i 64,2 godine za žene, dok je očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godineu Hrvatskoj u 2016. godini bilo dvostruko kraće od prosjeka EU, odnosno u Hrvatskoj za muškarce 5,2 godine, a za žene 4,9 godina, dok je prosjek EU za muškarce 9,8 godina, a za žene 10,1 godinu.

Sve navedeno jasno ukazuje na poražavajuće stanje zdravlja stanovnika Hrvatske.Građani Hrvatske nemaju osnovni preduvjet za kvalitetan i ispunjen život, a kamoli za rad do 67. godine života, odnosno do iznemoglosti, koji im političke elite nameću u cilju postizanja održivosti mirovinskog sustava.

Ključ održivosti mirovinskoga sustava leži u tržištu rada: u zapošljavanju na kvalitetnim radnim mjestima i uvjetima rada koji će osigurati zadržavanje zdravlja u starosti. Provedena mirovinska reforma nažalost samo će dovesti do više bolesnih te tako ugroziti, a ne osnažiti sustav socijalne sigurnosti.

Inicijativa 67 je previše

Ispis 
















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)