Tuesday, 26.10.2021.

Topolnjak o dugu veledrogerijama: Ne poštuje se dogovor, dug će biti i veći

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, Stjepan Topolnjak, komentirao je u Novom danu ponovni rast duga države prema veledrogerijama.

(N1) Naime, ukupni dugovi bolnica i ljekarni veledrogerijama na dan 30.09. ponovno su narasli na 4,5 milijardi kuna.

"Više nas na sastancima sa veledrogerijama nećete vidjeti do kraja godine", rekao je to ministar financija Zdravko Marić nakon kriznog sastanka u travnju ove godine i najavio kako će u naredna tri mjeseca prema zdravstvu otići proračunski transferi u mjesečnim iznosima od 600 milijuna kuna za bolnice i 300 milijuna za ljekarne. Najavio je ministar Marić kako će kroz rebalans proračuna osigurati dodatna jednokratna isplata od 135 milijuna kuna prema ljekarnama i 760 milijuna kuna prema bolnicama.

To će, rekao je Marić nakon zajedničkog sastanka s ministrom zdravstva Vilijem Berošem i predstavnicima veledrogerija koje su u travnju zaprijetile prestankom isporuka lijekova, svesti rokove plaćanja na 120 dana koju Vlada namjerava održati do kraja godine.

 

Topolnjak: Do kraja godine dug će biti još veći

 

"Sigurno će do kraja godine taj dug biti i veći. Veliki dio tog duga je posljedica pandemije, ali i činjenica da Vlada nije uložila sredstva koja je rekla uložiti do današnjeg dana", kaže Topolnjak.

"Bolnice tih 600 milijuna kuna nemaju i ne poštuje se taj dogovor Beroša i Marića", govori.

Na pitanje zašto se stvaraju novi dugovi kad je ministar rekao da se želi zadržati rok plaćanja od 120 dana kaže: "Sigurno da je epidemija donijela puno ljudi na bolovanju. Jedan dio sigurno odlazi na povećanje isplata za osobne dohotke. Sve je veći broj prekovremenih sati zbog tih bolovanja. Tome se sad ne može stati na kraj."

O prijedlogu nove reforme zdravstva kaže da je "takav prijedlog neprihvatljiv".

"On ne prikazuje nikakve materijalne učinke i stječe se dojam da je reforma samo radi reforme. Tri četrvtine duga o kojem smo govorili je u ustanovama kojima je vlasnik Vlada. Postavlja se pitanje zašto se sad želi centralizirati cijeli sustav, je li to samo u interesu HDZ-a, da ima svoje ravnatelje", pita se. "Javna nabava se može provesti i sada, a da se ne napravi centralizacija ustanova", kaže.

 

Ukidanje primarne zdravstvene zaštite


"Primarna zdravstvena zaštita se praktično ukida. Ostaju samo patronaža i eventualno radiologija, a jednim potezom pera se briše članak koji kaže da u DZ-ima mora postojati 25 posto ordinacija. Mi nismo protiv privatnog sustava, ali neka bude odvojeno o javnog. Neka se izdvoji od onog koje plaćamo svi u RH", govori Topolnjak.

Tko će plaćati bolovanja ako ne HZZO? "Malo mi je čudno da Vlada malo ishitreno daje taj prijedlog, a nije odlučila otkud će se ta bolovanja plaćati", govori i dodaje kako postoji i velik dio duga koji Vlada nije podmirivala u ime onih koji su na socijalnoj pomoć te da se taj dug svakim danom gomila.

"Ona sredstva koja se uplaćuju u HZZO bi trebala biti dostupna u slučaju da Vlada poštuje mjere koje treba poštivati", govori.

"Ako vidimo da se plaća 16,5 posto doprinosa, povećanja je sada neprihvatljivo. Vlada bi konačno trebala progledati i vidjeti da se u puno rada ne plaća onaj ukupni dohodak u plaći", govori dodajući da se sigurno radi 2 milijarde kuna.

 

Zašto centralizacija?


"Sigurno se razmišljalo da će financijska isplativost biti veća. Na lokalnoj razini svi se lakše prilagode zahtjevima kako bi se trebali prilagoditi, a država to ne može. Ne može ministar u Zagrebu sagledati što treba ljudima u Pakracu ili Čakovcu, sigurno je tu bolje da se nastavi decentralizacija koja je uvedena 2011. godine", kaže.

"Kriza je sigurno velika. Iz ove tzv. reforme nije vidljivo što će se događati sa zdravstvenim radnicima, samo je rečeno da će zadržati plaću i radni status. Pitanje je što će biti kad država preuzme, hoće li se ti ugovori mijenjati. I dalje smatram da je premali broj radnika u sustavu da bi se mogla pružiti adekvatna zaštita stanovništvu. Premalo je liječnika. Mladi liječnici idu van, a počele su odlaziti i sestre i drugi zdravstveni radnici. Tu su i nezdravstveni, ne možete više dobiti kuhara jer on više zaradi u sezoni nego za godinu dana u bolnici", govori.

"Bojim se da se građanima neće moći pružiti adekvatna zdravstvena zaštita ako se ovakva politika nastavi dalje", govori.

Na pitanje koliko je dugo izdrživo da liječnici rade preduge smjene i da i dalje ostaje problem neplaćenih prekovremenih kaže da su u travnju prošle godine riješili pitanje plaćanja prekovremenog rada i da se on sada plaća kako treba. Dodaje i da je zbog prekovremenog rada pokrenuto mnogo tužbi i da se radi o ukupnom iznosu od 800 milijuna kuna.

 

Koronavirus


Govoreći o izazovima s kojima se zdravstveni sustav susreće zbog pandemije kaže: "Nažalost, sve je veći broj novozaraženih, to su teški pacijenti, znam kako se sve to ispoljava i na financijskom dijelu u zdravstvenom sustavu. Ne očekujemo da se kompletno iskorijeni. Još ima puno necijepljenih ljudi, i onih koji se ne žele cijepiti, pa se testiraju. To je dodatni trošak za Ministarstvo, potrebno je testirati se, s time se slažemo."

"Cijepljenje nije uspjelo jer Vlada i Stožer nisu bili dosljedni u svojim zahtjevima. Za jedne su jedne mjere, za druge su druge. Ljudi nisu shvatili pravu ozbiljnost ove bolesti. Preslaba je kampanja i tu vidimo nesrazmjer između članova Stožera i savjetnika u Vladi, to ljude budi i oni jednostavno kažu ‘Pa ako se oni ne mogu dogovoriti, kako ćemo mi'", govori.

"Mislim da ćemo imati i online nastavu i veći broj novozaraženih, nadam se da neće biti veći broj na respiratoru, ali i to je neizbježno u ovoj krizi koja je", zaključuje.

 

Pročitajte još...

DIREKTNO.HR: DUG VELEDROGERIJAMA Topolnjak: Do kraja godine dug će biti veći, ne poštuje se Berošev i Marićev dogovor

TELEGRAM: Propada dogovor Vlade i veledrogerija? Dug narastao na 4,5 milijarde kuna, rutinski se probijaju svi rokovi za plaćanje

Ispis