Vijesti i zbivanja

Četvrtak, 15.11.2018.

SSZSSH o zdravstvu u NOVOM LISTU

... za čitanje klikni na sliku

Ispis 


Srijeda, 14.11.2018.

Sindikati javnih službi traže sastanak s ministrom Pavićem

... za čitanje klikni na sliku

Ispis 


Petak, 09.11.2018.

Marićevo iznenađenje: Radnici mogu očekivati veće božićnice

Iznenađenje ministra financija Zdravka Marića koje je najavio uoči početka vlade je da se 1.12. mijenja uredba o neoporezivim davanjima poslodavaca. Podiže se s 2500 na 7500 kn neoporezivi dio


(24sata) Porezna rasterećenja rada dopunjena su još jednom mjerom. Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će se od 1. prosinca povećati godišnja neoporeziva davanja koji idu na prigodne nagrade zaposlenicima.

Riječ je o božićnici, uskrsnici, regresu i ostalim nagradama ili naknadama čija se veličina novim promjenama može već smatrati 13 plaćom.

- Mi proširujemo ne samo iznos nego i obuhvat. Kako god to poslodavac nazvao i zaposlenih primio, bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13 plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati. Najvažnije je da ukupni iznos s postojećih 2500 kuna povećavamo na 7500 kuna. Dakle, tri puta povećavamo iznos neoporezivih primitaka - kazao je ministar.

Dodao je kako je to pozitivna vijest i za zaposlenike, ali i za poslodavce. Ta mjera stupit će na snagu već od 1.12. kako bi, tvrdi Marić, poslodavci mogli već ovoga Božića nagraditi svoje zaposlenike.

Marić je izvijestio i kako će se snižena stopa PDV-a od 5 posto primjenjivati na sve lijekove, bez obzira idu li na recept ili bez recepta. Istaknuo je da se poreznom reformom pokušalo donijeti mjere koje će utjecati na najširu skupinu građana. To je sto milijuna kuna manje u proračunu. PDV od 5 posto bio je samo za lijekove na recepte.

Dotaknuo se i rasta cijena duhana i cigareta.

- Prema našim izračunima, mi gledamo da ne dođe do značajnog rasta cijena upravo kako bi izbjegli ilegalni uvoz iz susjednih zemalja - kazao je Marić i dodao da će cijena skočiti za manje od dvije kune, no da će točne izračune predstaviti idući tjedan na sjednici Vlade.

'Rebalans neće povećati razinu rashoda'

Želimo obećati manje, a realizirati više, to mora biti glavna misija svih nas, poručio je premijer Andrej Plenković govoreći o prijedlogu proračuna za idući godinu. Dokumentom koji je pripremilo Ministarstvo financija predviđen je gospodarski rast od 2,9 posto te deficit u visini od 0,4 posto BDP-a. Na dnevnom redu je i rebalans za ovu godinu.

- Pozitivni makroekonomski pokazatelji koji su utjecali na kretanja proračunskih prihoda od PDV-a, doprinosa, trošarina, poreza na dohodak, zato možemo predložiti rebalans, koji ne povećava razinu rashoda - kazao je premijer.

Naveo je kako se treba voditi računa i o jamstvima za Uljanik, koji će kaže opteretiti rashodovnu stranu proračuna. Od svih ministara premijer očekuje vrlo restriktivnu politiku u idućih mjesec i pol dana te uštede na svemu gdje se može kako bi ove godine proračun bio uravnotežen.

- Ne želim u ovom trenutku do kraja spekulirati, ali to je naš cilj. Jamstva koja će dolaziti nama na naplatu su u najvećoj mjeri jamstva koja su davale ranije Vlade, a njih je posebno bilo od rujna do studenog 2015. godine - kazao je.

'Pobjednik' proračuna - zdravstvo!

Rebalansom ovogodišnjeg proračuna 400 milijuna kuna ide u zdravstveni sektor, zbog pitanja migracija dio sredstava ide MUP-u, a dio za demografiju i to u visini od 93 milijuna kuna, no nije se zaboravilo ni za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj.

- Očekujemo da će proračunski manjak za ovu godinu iznositi dvije milijarde kuna. To je u odnosu na ovu situaciju Uljanika i to je bilo točno ono što smo planirali. Vjerujem da ćemo kao i prošle godine ostvarimo suficit, ali tu se svi zajedno moramo potruditi, zato vas molim da unatoč izvanrednoj situaciji koja su odnosi na Uljanik napravimo dodatne napore i nastavimo pozitivan trend - poručio je Plenković ministrima.

Kada je riječ o proračunu za 2019. godinu očekuje da se prihodna strana proračuna bazira na rastu gospodarske aktivnosti te trećem krugu poreznih rasterećenja. Značajnu ulogu trebalo bi imati povlačenje sredstava iz Europskih fondova.

- Što se tiče rashoda proračuna ona je određena jačanjem fiskalne održivosti, a želimo provesti mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali i skrb za sve slojeve stanovništva. Ovaj proračun ima dimenziju društvene solidarnosti. Ne želimo socijalnu frakturu nego socijalnu koheziju - kazao je Plenković.

Najavio je rast plaća i mirovina. U fokusu će biti i mjere demografske obnove te sustav znanosti i obrazovanja.

Osvrnuo se i na plan smanjivanja deficita. Prema smjernicama manjak u proračunu trebao bi biti 0,3 posto BDP-a, a tek 2021 planiran je višak u proračunu od 0,3 posto BDP-a. Ambicija i cilj Vlade je dobiti od kreditnih agencija još bolju ocjenu i odići rejting na investicijski.

- Proračun je racionalan i kvalitetan. Želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i poslati poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići i kako u konačnici sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta - zaključio je Plenković.

'Odradili smo dobar posao'

Na Vladi će se naći prijedlog proračuna za 2019. koji je baziran na projekciji gospodarskog rasta od 2,9 posto, a deficit na razini od 0,4 posto, kao što je i planirano. Na dnevnom redu je i tehnički rebalans proračuna za ovu godinu.

- Proračunski proces od prvog do zadnjeg koraka ima jedan epitet, a to je konzistentnost i vjerodostojnost. Sve ono što smo zapisali u smjernicama, držimo se toga, a opet je u skladu s mogućnostima gospodarskim i fiskalnim. I ovaj proračun je pokazatelj da je fiskalna politika u funkciji gospodarskog rasta i razvitka, s jedne strane nastavak trenda konsolidacije javnih financija i smanjenja javnog duga, ali i u sklad s prioritetima koje smo si zacrtali - rekao je ministar financija Zdravko Marić prije sjednice Vlade.

Potvrdio je kako su kolege ministri uvijek na početku imali veće "apetite", ali da su se sve uspjeli dogovoriti.

- Vjerujem da će svi kolege danas doći nasmiješeni i zadovoljni, odradili smo dobar posao. Znate da je glavni izazov za ovu godinu Uljanik, ali za drugu ništa nije došlo u pitanje. Sve je onako kako smo originalno planirali - rekao je.

Poslodavci su tražili veće rasterećenja, posebno u IT sektoru.

- Vidjet ćete što smo pripremili u zadnji tren. Mora biti nekih iznenađenja. Lista želja je uvijek poprilično dugačka, ali to sve treba uklopiti u mogućnosti i izabrati mjere koje imaju najveći efekt - najavio je ministar.

'Koliko god zdravstvo dobije, uvijek je malo'

Ministar zdravstva Kujundžić o kojem se govori kao jednom od dobitnika, kazao je kako "zdravstvo koliko god dobije, uvjetno rečeno, uvijek je malo".

Napomenuo je da zdravstvo svake godine poskupi napominjući da u svijetu troškovi porastu svake godine za pet do deset posto.

- Vidjet ćemo koliko u zadnjim okolnostima možemo dobiti, ali onoliko koliko ćemo imati morat ćemo se pokriti - poručio je Kujundžić.

Napominje da nikoga ne treba smatrati dobitnikom niti gubitnikom proračuna, već da se svi trebaju naći u realnim okolnostima koje imaju. Više novca koji je planiran za njegov resor, kaže, iskoristit će se prvenstveno za rješavanje dugovanja bolnica.

Ispis 


Utorak, 30.10.2018.

Sindikati i Pavić završili pregovore - bez dogovora o visini osnovice

POSLJEDNJI KRUG



(HRT) Sindikati javnih i državnih službi u utorak su u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava završili posljednji krug pregovora s ministrom Pavićem bez dogovora o povećanju osnovice plaće jer nisu prihvatili Vladinu ponudu o povećanju osnovice za tri posto.

»Izmijenili smo mnogo argumenata, ali konačni rezultat je ostao nepromijenjen, Vlada ostaje kod svoje ponude od tri posto povećanja osnovice plaće u javnim službama od 1. siječnja«, rekao je novinarima predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec.

Mihalinec: Spremamo se za pritiske i borbu

»Za naš pregovarački odbor to je apsolutno neprihvatljivo, no mi ćemo to dati našim članovima na konzultacije. Vjerujemo da oni to neće prihvatiti, pa se spremamo za pritiske i borbu, to jest najavu štrajka i štrajk«, kaže Mihalinec.

Sindikati javnih službi traže da im plaće rastu dinamikom kao i plaće u privredi, a to se ne može postići povećanjem osnovice za samo tri posto. To bi značilo daljnji pad plaća u javnim službama, destimulaciju rada i odlazak u inozemstvo, što bi donijelo slabije usluge građanima, ističe Mihalinec.

Na novinarsko pitanje kolika je dinamika povećanja plaća u realnom sektoru, sindikalci su ustvrdili da tamo plaće minimalno rastu 5,8 posto na godišnjoj razini.

»Očekivalo smo da se razina plaća minimalno vrati na razinu iz 2013. godine, i sa ovih tri posto to se događa. Naravno da smo očekivali više, no dobili smo prijedlog i idemo na sindikalna tijela, pa ćemo vidjeti reakcije«, rekao je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša.

Nismo oduševljeni konačnom ponudom Vlade, a od nje kao poslodavca očekujemo da tijekom godine poradimo na povećanju nekih drugih materijalnih prava zaposlenika, poručio je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

»Vidjet ćemo kada se konzultiramo na svojim tijelima, a svi sindikati državnih službi djelovat će po tom pitanju zajedno«, najavio je Jagić.

Pavić: Ovo je posljednja ponuda, spremni ponovno razgovarati u svibnju i lipnju

Nakon sindikalaca pred novinare je izašao ministar Pavić istaknuvši kako je to bio posljednji krug pregovora, a Vlada je iznijela socijalnim partnerima posljednju ponudu.
»Naravno, spremni smo u svibnju i lipnju sjesti ponovno i pogledati ima li proračnunskih mogućnosti za još veće povećanje«, rekao je Pavić.

U Vladi su svjesni svih izazova, ministar financija Zdravko Marić pročešljao je sve izračune u sljedećoj godini i uračunao sve rizike, poput Uljanika i dr, objasnio je Pavić.

»Plaće državnom i javnom sektoru rasle su po milijardu i 400 milijuna kuna, milijardu kuna je bilo više u proračunu ove godine nego godinu dana ranije, masa plaća je značajno rasla i nastavit će rasti u idućim godinama«, napominje ministar.

Tri posto je maksimum koji smo kao Vlada uspjeli osigurati u proračunu ove godine, naglasio je Pavić.

Na novinarsko pitanje plaši li se štrajkova nije imao komentara.

Ispis 


Ponedjeljak, 22.10.2018.

VLADA SINDIKATIMA PONUDILA POVEĆANJE OSNOVICE PLAĆA ZA TRI POSTO, ONI ODBILI: ‘To nam je neprihvatljivo'

PREGOVORI IDU DALJE

Sljedeći sastanak predstavnika sindikata javnih službi s Vladom dogovoren je za 30. listopada, a Topolnjak očekuje da će pregovori završiti u idućih mjesec dana

(Net.hr) Vlada je sindikatima javnih službi ponudila u ponedjeljak povećanje osnovice plaća za 3 posto od 1. siječnja, no sindikati su tu ponudu odbili, doznaje se od njihovih predstavnika nakon sastanka u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

"Ponuda Vlade je neprihvatljiva", izjavio je predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak nakon sastanka pregovaračkih timova u ministarstvu.

Žele povećanje osnovice za osam posto

Podsjetio je da je na prošlom sastanku početkom listopada Vlada ponudila povećanje osnovice zaposlenima u javnim službama za 2 posto od 1. siječnja i jedan posto od 1. srpnja 2019., što su sindikati također odbili.

"To je bilo neprihvatljivo za nas, a neprihvatljiva je i ova ponuda od 3 posto od 1. siječnja iduće godine", rekao je Topolnjak.

Upozorio je pritom na zaostatak plaća u javnim službama prema plaćama u gospodarstvu u odnosu na pretkrizno razdoblje od 18,9 posto.

Novi sastanak sljedeći tjedan

"Svjesni smo da ne možemo to sada dobiti, pa bi naš eventualni pristanak bio na nekih 50 posto, odnosno povećanje osnovice za 8 posto i vraćanje starih koeficijanata koji su umanjeni za 3 posto 2013. godine", kaže Topolnjak.

Sljedeći sastanak predstavnika sindikata javnih službi s Vladom dogovoren je za 30. listopada, a Topolnjak očekuje da će pregovori završiti u idućih mjesec dana.

 

PREGOVORI

Sindikati javnih službi odbili Vladinu ponudu o povećanju osnovice za tri posto od 1. siječnja, Pavić: 'Više od toga ne možemo ponuditi'

(JUTARNJI LIST) Vlada je sindikatima javnih službi ponudila u ponedjeljak povećanje osnovice plaća za 3 posto od 1. siječnja, no sindikati su tu ponudu odbili, doznaje se od njihovih predstavnika nakon sastanka u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

"Ponuda Vlade je neprihvatljiva", izjavio je predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak nakon sastanka pregovaračkih timova u ministarstvu.

Podsjetio je da je na prošlom sastanku početkom listopada Vlada ponudila povećanje osnovice zaposlenima u javnim službama za 2 posto od 1. siječnja i jedan posto od 1. srpnja 2019., što su sindikati također odbili.

"To je bilo neprihvatljivo za nas, a neprihvatljiva je i ova ponuda od 3 posto od 1. siječnja iduće godine", rekao je Topolnjak.

Upozorio je pritom na zaostatak plaća u javnim službama prema plaćama u gospodarstvu u odnosu na pretkrizno razdoblje od 18,9 posto.

"Svjesni smo da ne možemo to sada dobiti, pa bi naš eventualni pristanak bio na nekih 50 posto, odnosno povećanje osnovice za 8 posto i vraćanje starih koeficijanata koji su umanjeni za 3 posto 2013. godine", kaže Topolnjak.

Sljedeći sastanak predstavnika sindikata javnih službi s Vladom dogovoren je za 30. listopada, a Topolnjak očekuje da će pregovori završiti u idućih mjesec dana.

Pavić: Povećanje osnovice plaća za tri posto je maksimum koji Vlada može ponuditi

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je u ponedjeljak, nakon sastanka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi, kako je povećanje osnovice plaća za 3 posto maksimum koji je Vlada mogla ponuditi.

"Povećanje osnovice od 3 posto je maksimum koji smo mogli ponuditi unutar proračunskih okvira za sljedeću godinu", rekao je Pavić i najavio još jedan sastanak sa sindikatima slijedećeg tjedna.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako je dodatan prostor za povećanje plaća nađen u vidu tih dodatnih jedan posto, odnosno sveukupno 3 posto povećanja osnovice od početka 2019.

"To je naša ponuda, uzevši u obzir sve proračunske okolnosti", rekao je Marić i poručio da su plaće javnih i državnih službenika na visokoj listi prioriteta Vlade.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša rekao je da prijedlog povećanja osnovice plaća za 3 posto od 1. siječnja 2019. zapravo znači vraćanje plaća na razinu iz 2013. godine.

Sindikalna tijela će odlučiti je li ponuda prihvatljiva

"Očekivali smo nešto više, međutim to je u ovom trenutku to", rekao je Pleša nakon pregovora. Ako je to konačna ponuda Vlade, dodao je, sindikatima ne preostaje ništa drugo nego sazvati sindikalna tijela, koja će odlučiti je li to prihvatljivo ili ne.

Pregovori se nastavljaju sljedeći tjedan pa ćemo vidjeti što će biti, dometnuo je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

Vlada je i sindikatima javnih službi ponudila povećanje osnovice plaća za 3 posto od 1. siječnja, no oni su tu ponudu odbili.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak upozorio je da plaće u javnim službama zaostaju prema plaćama u gospodarstvu u odnosu na pretkrizno razdoblje za 18,9 posto.

"Svjesni smo da ne možemo to sada dobiti, pa bi naš eventualni pristanak bio na nekih 50 posto, odnosno povećanje osnovice za 8 posto i vraćanje starih koeficijenata koji su smanjeni za 3 posto 2013. godine", kazao je Topolnjak.

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Utorak, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Srijeda, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije

Ponedjeljak, 12.03.2018.

Ova se reforma mnogima neće svidjeti: u mirovinu ćemo sa 67 godina, mnogima se ukida beneficirani radni staž, a za odlazak u prijevremenu plaćat će se veći penali

NOVI PAKET MJERA I ZAKONA

(SLOBODNA DALMACIJA) Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.

Opširnije

Četvrtak, 09.11.2017.

NOVA OSNOVICA, OSIGURANA BOŽIĆNICA: Potpisan Kolektivni ugovor za državne službe!

BOLJA VREMENA?

Pavić je naglasio kako je sporazum rezultat kompromisa i zajedničkog vrlo intenzivnog rada

(Dnevno.hr) Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić potpisao je u četvrtak s predstavnicima sindikata državnih službi Kolektivni ugovor (KU) za državne službenike i namještenike, kojim se određuje osnovica plaće od 5421,54 kune i zadržavaju stečena prava, a primjenjuje se od 1. studenoga.

Opširnije

Četvrtak, 19.10.2017.

Sindikati pozvali Plenkovića da smanji razliku u plaćama u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi: Radnici hitno trebaju povišice, o tome ovisi gospodarski rast!

...I OD RADA ŽIVJETI

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel poručio je u srijedu da hrvatski radnici hitno trebaju veće plaće, te pozvao premijera Andreja Plenkovića da učini sve kako bi smanjio jaz između plaća u Hrvatskoj i na zapadu Europske unije.

SSSH traži povećanje i redefiniranje minimalne plaće, te promoviranje i jačanje kolektivnog pregovaranja u svrhu porasta plaća i jačanja sigurnosti zaposlenja, navodi se u priopćenju SSSH u povodu današnjeg socijalnog summita EU na temu smanjivanja razlika u plaćama između istoka i zapada EU.

Opširnije













Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)