Vijesti i zbivanja

Wednesday, 06.05.2020.

Vlada i sindikati bez pomaka oko plaća u javnim i državnim službama



(HRT) Sindikati javnih i državnih službi odbili su u srijedu Vladin prijedlog suspenzije rasta plaća, nazivajući to štetnim i sramotnim, dok je resorni ministar poručio da Vlada ne predlaže smanjenje plaća već da se zbog neizvjesne ekonomske situacije odustane od dogovorenog rasta plaća.

Predstavnici sindikata javnih službi poručili su nakon sastanka u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da neće pristati na smanjenje prava zaposlenih u javnim službama, upozoravajući na štetne posljedice ustraje li Vlada u toj namjeri.

Vlada predlaže da se zbog gospodarske krize uzrokovane epidemijom koronavirusa zaposlenima u javnim i državnim službama ne poveća osnovica u lipnju i listopadu za po dva posto, kao i da ostanu bez božićnice i regresa za ovu godinu.

Ribić: Hrvatska ide obrnutim putem od cijelog EU-a

Glavni tajnik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić ustvrdio je da ni jedan ozbiljan ekonomist ne podržava smanjivanje ukupne potražnje ni primanja ljudi u javnim službama, ni jedna zemlja EU-a ne smanjuje primanja, a neke i podižu plaće u javnom sektoru.

No, hrvatska Vlada, kaže Ribić, ide obrnutim putem jer dolaze izbori pa želi zadovoljiti pritisak utjecajnih poslodavaca i dijela medija.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec poručio je da Vlada nema moralno pravo tražiti smanjenje plaća i materijalnih prava u javnim službama, a još manje ima prava tražiti da se ne povećaju plaće zaposlenima u odgoju i obrazovanju koji tek trebaju dostići razinu plaća ostalih u javnim službama.

- Ako Vlada ostane na tom prijedlogu, to znači da je ponovno zabetonirala zaposlene u odgoju i obrazovanju na najnižu moguću plaću visoke stručne spreme u sustavu javnih i državnih službi, kaže Mihalinec.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka poručio je da javni sektor izvlači zemlju iz krize, dok je dio sustava znanosti prenapregnut te u izvanrednim okolnostima radi izuzetno dobro.

- Ovo bi svakako bilo shvaćeno kao kazna", kazao je.

- Tražili smo da povuku prijedlog, da još jednom dobro razmisle kuda to vodi, rekao je Radeka i najavio da će se sindikati o svemu očitovati kad pisanim putem dobiju prijedloge.

Sindikat policije ne želi ni razmatrati "sramotne prijedloge"

Sindikati državnih službi također se oštro protive smanjivanju materijalnih prava policajcima, vatrogascima i carinicima, a Vladine prijedloge smatraju sramotnim.

- Sindikat policije Hrvatske ne pristaje ni na jedan prijedlog Vlade, rekao je čelnik tog sindikata Dubravko Jagić ustvrdivši da su policajci, vatrogasci, pravosudni policajci i carinici uvijek na prvoj crti.

- Dobri smo dok je panika, a sad nam se hoće rezati plaće, ogorčen je Jagić.

Poručio je da ne traže nikakve povišice već samo žele da Vlada ispoštuje kolektivni ugovor i dodatak koji su već potpisani.

Vladine prijedloge neće ni ponuditi članovima, jer je sramotno da je Vladi uopće palo na pamet smanjivati bilo kakva materijalna prava policajcima, koji imaju najriskantniji posao, a najniže koeficijente.

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković također drži kako nema prostora za smanjenje prava njezina članstva.

- Ako Vlada već ne može nagraditi ljude koji su podnijeli najveći teret epidemije na svojim leđima, ne bi bilo dobro ni da im smanjuje materijalna prava, rekla je Šušković.

Aladrović: Ne predlažemo smanjenje plaća već suspenziju dogovorenog rasta

Ministar Josip Aladrović izjavio je nakon sastanka sa sindikatima da Vlada ne predlaže smanjenje plaća već da se zbog neizvjesne ekonomske situacije suspendira dogovoreni rast plaća dva puta po dva posto do kraja godine.

- Očekivana povećanja plaća, koja smo dogovarali u trenutku kada nismo mogli predvidjeti krizu prouzročenu pandemijom, stavili bi do 31. prosinca u suspenziju. Predlažemo da se odustane od najavljenog povećanja osnovice dva puta po dva posto, uz pripadajuća materijalna prava, dakle božićnice, regres i jubilarne nagrade, kazao je Aladrović.

Pojasnio je da bi fiskalni učinci tog koraka doveli do uštede od preko milijardu kuna, a s obzirom na ekonomsku situaciju svi se mogu složiti kako su ekonomski pokazatelji i projekcije pada PDV-a takvi da se moraju raditi uštede.

No, sindikati su to odbili, a Aladrović najavljuje nastavak pregovora.

- Nastavit ćemo pregovore u kontekstu toga da će se ipak shvatiti težina situacije i da ono što smo ponudili ne podrazumijeva smanjenje već isključenje povećanja plaća, rekao je Aladrović.

Na opasku novinara da tu milijardu uštede naspram državnom zaduženju sindikati ocjenjuju besmislenom, Aladrović je odgovorio kako najbolji uvid u situaciju ima ministar financija.

- Činjenica je da je predviđeni deficit 25 milijardi kuna, a pad BDP-a 9,4 posto. Već smo imali preraspodjelu proračuna, gdje svi resori traže uštede. Do sada nismo ulazili u uštede u materijalnim pravima, ali u idućem periodu to će biti nužno kako bi ustabilili javne financije, poručio je.

Stipić: Stav svih sindikata - neprihvatljivo

- Mi na današnjem sastanku nismo doznali ništa više osim onoga što se jutros moglo pročitati u novinama, a to je da su u Vladi zamislili moratorij na povećanje osnovice plaće koje bi se trebalo dogoditi u javnim službama tijekom ove godine i da materijalna prava, oni su ih spomenuli tri - regres, božićnica i jubilarna nagrada, ove godine ne bili isplaćeni, rekao je nakon sastanka Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - Preporod.

Dodao je kako je stav svih sindikata kako je to neprihvatljivo.

- Ne znam na koji način Vlada misli ukinuti jubilarnu nagradu. Imali smo presedan 2013. za koji smo imali tužbe vezano za jubilarne nagrade. Nije prihvatljivo da su neki radnici do sada već dobili isplatu jubilarne nagrade. Ona se događa svakih 5 godina, tako da je to za nas neprihvatljivo, rekao je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

 

PAT POZICIJA

'VLADIN ZAHTJEV NAM JE NEPRIHVATLJIV!' Propao prvi krug pregovora, sindikati odbili odustati od božićnica, regresa, jubilarnih nagrada i povišica

(JUTARNJI LIST) Danas je u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava održan prvi krug pregovora između pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske i predstavnika sindikata javnih i državnih službi o sklapanju dodataka kolektivnim i temeljnim kolektivnim ugovorima.

Pregovori su se održali kroz tri sastanka, s predstavnicima sindikata javnih službi, zatim s predstavnicima sindikata znanosti i visokog obrazovanja, učitelja i zaposlenih u srednjim školama te na kraju s predstavnicima državnih službi.

Vlada je zatražila od sindikata da odustanu od isplata božićnica, regresa i jubilarnih nagrada u ovoj godini i zatražila da prihvate suspenziju rasta osnovice prema kojoj je plaća u 2020. trebala rasti za 4 posto, piše HRT.

Sindikati su iznijeli jedinstven stav - za njih je Vladin zahtjev neprihvatljiv.

- Mi na današnjem sastanku nismo doznali ništa više osim onoga što se jutros moglo pročitati u novinama, a to je da su u Vladi zamislili moratorij na povećanje osnovice plaće koje bi se trebalo dogoditi u javnim službama tijekom ove godine i da materijalna prava, oni su ih spomenuli tri - regres, božićnica i jubilarna nagrada, ove godine ne bili isplaćeni, rekao je nakon sastanka Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - Preporod.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak izjavio je da ne zna na koji način Vlada misli ukinuti jubilarnu nagradu.

- Imali smo presedan 2013. za koji smo imali tužbe vezano za jubilarne nagrade. Nije prihvatljivo da su neki radnici do sada već dobili isplatu jubilarne nagrade. Ona se događa svakih 5 godina, tako da je to za nas neprihvatljivo, rekao je Topolnjak, prenosi HRT.

Čelnik Sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec rekao je da je Vlada od njih tražila da pristanu na trajnu suspenziju dodataka koje su postigli nakon štrajka.

- Sindikati odgoja i obrazovanja odmah su odbili takav prijedlog vlade. Ta povećanja imala su cilj da zaposleni u obrazovanju dostignu standard koji su imali i ostali u javnom sektoru, dodaje Mihalinec, prenosi N1.

Mihalinec smatra kako Vlada nema pravo prema zaposlenima u obrazovanju koji rade i preko mjere ići s takvim zahtjevom.

- Sindikati će odbiti bilo kakvu pomisao o odustajanju ili suspenziji nadoknada plaće u sustavu odgoja i obrazovanja, rekao je.

Upitan radi li se tu možda o privremenoj suspenziji, Mihalinec je kazao:

- Ova Vlada je izrijekom rekla suspenzija, što bi značilo da nema više povećanja. To bi bio jedan dodatni udar za zaposlene u sustavu odgoja i obrazovanja. Forsiranje privida nastave od 11. svibnja je dodatni udar na zaposlene u odgoju i obrazovanju. Kao da cijelo obrazovanje može nadoknaditi teta Đurđa na trećom. Privid nastave - to nećemo prihvatiti. Odustajanje i trajna suspenzija povećanja plaća bi bila dodatni čavao u sustav odgoja i obrazovanja.

Kaže kako nijedan prijedlog Vlade nema pravog ekonomskog opravdanja.

- Niti prijedlog da se ne isplati regres. Tko će ove godine ići na more? Nepravedno je da jubilarnu nagradu ne dobije netko tko 35 godina radi u sustavu obrazovanju. Povećanje plaća u javnim službama nije naš prijedlog. 2+2+2 je predložio sam premijer u Saboru, ističe Mihalinec.

Mihalinec ističe kako novca ima.

- Vlada daje novac poduzećima da pomogne firmama koje nisu radile u krize. Svjesni smo da su mnogi poslodavci dobili novac od Vlade, a svjesni smo da nisu smanjivali svoje dividende. I sad bi spremačica u školi koja nikad neće dostići plaću od 4 tisuće kuna trebala biti solidarna s nekim drugim. Ukoliko Vlada ostane na tome prijedlogu, to znači da je ponovno zabetonirala zaposlene u odgoju i obrazovanju na najnižu moguću plaću, poručuje Mihalinec.

Ribić: 'Dolaze izbori pa Vlada podleže pritiscima'

Glavni tajnik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić prozvao je predstavnike Vlade za "destrukciju argumentiranog dijaloga".

Ustvrdio je da ni jedan ozbiljan ekonomist u zemlji ne podržava smanjivanje ukupne potražnje ni primanja ljudi u javnim službama, te da ni jedna zemlja u EU ne smanjuje primanja, a neke i podižu plaće u javnom sektoru.

No, hrvatska Vlada, kaže Ribić, ide obrnutim putem jer dolaze izbori pa želi zadovoljiti pritisak utjecajnih poslodavaca i dijela medija.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka poručio je da javni sektor izvlači zemlju iz krize, dok je dio sustava znanosti prenapregnut te u izvanrednim okolnostima radi izuzetno dobro. "Ovo bi svakako bilo shvaćeno kao kazna", kazao je.

Sindikalni predstavnici, dodao je, upozorili su na razmjere štete ustraje li Vlada u zahtjevu za odustajanjem od dogovorenog povećanja osnovice i božićnicom i regresom.

"Tražili smo da povuku prijedlog, da još jednom dobro razmisle kuda to vodi", rekao je Radeka i najavio da će se sindikati o svemu očitovati kad pisanim putem dobiju prijedloge.

Aladrović: 'Ne predlažemo smanjenje plaća, već suspenziju dogovorenog rasta'

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u srijedu nakon sastanka sa sindikatima javnih i državnih službi da Vlada ne predlaže smanjenje plaća već da se zbog neizvjesne ekonomske situacije suspendira dogovoreni rast plaća dva puta po dva posto do kraja godine.

Aladrović je nakon sastanka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u izjavi novinarima naglasio da prijedlog Vlade ne sadrži smanjenje plaća.

"Međutim, očekivana povećanja plaća, koja smo dogovarali u trenutku kada nismo mogli predvidjeti krizu prouzročenu pandemijom, stavili smo do 31. prosinca u suspenziju. Predlažemo da se odustane od najavljenog povećanja osnovice dva puta po dva posto, uz pripadajuća materijalna prava, dakle božićnice, regres i jubilarne nagrade", kazao je Aladrović.

Pojasnio je da bi fiskalni učinci tog koraka doveli do uštede od preko milijardu kuna, a s obzirom na ekonomsku situaciju svi se mogu složiti kako su ekonomski pokazatelji i projekcije pada PDV-a takvi da se moraju raditi uštede.

Vlada je zbog toga sindikatima u pregovorima ponudila da odustanu od ranije ugovorenih prava, ali oni su to odbili.

"Nismo naišli na razumijevanje situacije, nastavit ćemo pregovore u kontekstu toga da će se ipak shvatiti težina situacije i da ono što smo ponudili ne podrazumijeva smanjenje plaća već isključenje povećanja plaća", rekao je Aladrović.

Na opasku novinara da tu milijardu uštede naspram državnom zaduženju sindikati ocjenjuju besmislenom, Aladrović je odgovorio kako najbolji uvid u situaciju ima ministar financija.

"Činjenica je da je predviđeni deficit 25 milijardi kuna, a pad BDP-a 9,4 posto. Već smo imali preraspodjelu proračuna, gdje svi resori traže uštede. Do sada nismo ulazili u uštede u materijalnim pravima, ali u idućem periodu to će biti nužno kako bi ustabilili javne financije", poručio je.

Pročitajte još...

SLOBODNA DALMACIJA: Sindikati odbili odustati od božićnica, regresa, jubilarnih nagrada i povišica, propao prvi krug pregovora: Vladin zahtjev nam je neprihvatljiv

IstraIN: Sindikati odbijaju prijedlog suspenzije dodataka

Dalmatinskiportal.hr: Ove godine bez regresa, božićnice i jubilarne nagrade?

Dnevno.hr: Propali pregovori Vlade i sindikata: Sindikati ne žele odustati od povišica, božićnica i regresa

VIJESTI.hr: Kako se sindikati brane od kresanja povišica: 'Zadužit će se 70 mlrd. kn, a od ovoga bi dobili samo milijardu'

POSLOVNI DNEVNIK: Iz Vlade otvorili karte, ali i dobili odbijenicu: Ne želimo ni razmatrati "sramotne prijedloge"

Ispis 


Wednesday, 06.05.2020.

DODATAK KOLEKTIVNOM UGOVORU Od 1. travnja kreće obračun dodataka na prekovremeni rad u zdravstvu

(JUTARNJI LIST) U Ministarstvu zdravstva u utorak je potpisan dodatak Kolektivnom ugovoru (KU) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, po kojem će se od 1. travnja dodaci na uvjete rada, odgovornost i znanstveno zvanje zdravstvenim djelatnicima obračunavati i za prekovremeni rad.

To nije bio slučaj u proteklih pet godina, od 2015. kad je počela primjena važećeg KU-a, pa su zbog neisplate dodataka na prekovremeni rad svoje ustanove tužili više od 4000 liječnika i drugi zaposlenici.

Procjenjuje se da se temeljem tih tužbi potražuje oko milijardu kuna, a dosad donesene pravomoćne presude bile su uglavnom u korist liječnika.

Dodatak KU-u potpisali su ministar zdravstva Vili Beroš i dva reprezentativna sindikata - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara- medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske. Treći sindikat po snazi, Hrvatski liječnički sindikat, još uvijek nije reprezentativan pa ne može sudjelovati u kolektivnim pregovorima.

- Ugovarajući dodatak oslonili smo se na pravno shvaćanje Vrhovnog suda i sad je pravna legislativa zadovoljena. Dodatak će vrijediti od 1. travnja pa se veselim što će svi djelatnici, pogotovo u okolnostima krize zbog koronavirusa, dobiti svoje plaće sukladno mišljenju Vrhovnog suda - rekao je Beroš i najavio nastavak pregovora sa sindikatima oko isplate zaostataka iz prethodnih godina.

Beroš obećao nastavak razgovora o načinu isplate zaostataka za prekovremene

- Ministar nam je obećao da ćemo nastaviti razgovore o načinu isplate zaostataka za prekovremene sate. Očekujem da će održati riječ i da će ljudi dobiti sve što su trebali unatrag pet godina, kako ne bismo ulazili u nove tužbe i stvarali dodatne troškove - izjavio je predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Stjepan Topolnjak.

Predsjednica Hrvatskog sestrinskog sindikata Brankica Grgurić izjavila je kako je potpisivanjem dodatka KU-u ispravljena dugogodišnja nepravda, a nada se da će biti riješen i problem dugova od ranije.

- Bitni su ljudi koji su odradili svoj posao, a taj im rad nije plaćen - rekla je dodavši kako je zadnjih mjeseci dosta medicinskih sestara podnijelo tužbe za isplatu zaostataka.

Iako su najveći dio tužbi, njih više od 4000, podnijeli liječnici, predsjednica Liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić rekla je Hini da njezin sindikat nitko nije obavijestio o potpisivanju dodatka KU-u.

- Mi nismo znali za potpisivanje dodatka, iako se on najviše odnosi na liječnike, što dodatno pokazuje kakav je odnos prema statusu liječnika u društvu - kaže Čulinović Čaić.

Veliki broj tužbi dosad je presuđen u korist liječnika, no unatoč mišljenju Vrhovnog suda da se dodaci moraju obračunavati i na prekovremeni sat, neke ustanove podnose žalbe na presude i tako dodatno povećavaju troškove, upozorila je predsjednica sindikata.

Pročitajte još...

Tportal.hr: Od 1. travnja obračun dodataka na prekovremeni rad u zdravstvu

Emedjimurje.net.hr: POSTIGNUT DOGOVOR Prekovremeni rad zdravstvenih radnika bit će plaćen!

N1: Beroš i predstavnici sindikata potpisali Dodatak kolektivnom ugovoru

Dalmacijadanas.hr: Beroš i predstavnici sindikata potpisali Dodatak kolektivnom ugovoru

Vlada.gov.hr: Od 1. travnja obračun dodataka na prekovremeni rad u zdravstvu

Ispis 


Tuesday, 05.05.2020.

Beroš i predstavnici sindikata potpisali su dodatak Kolektivnom ugovoru



(HRT) U Ministarstvu zdravstva potpisan je dodatak Kolektivnom ugovoru (KU) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, po kojem će se od 1. travnja dodatci na uvjete rada, odgovornost i znanstveno zvanje zdravstvenim djelatnicima obračunavati i za prekovremeni rad.

To nije bio slučaj u proteklih pet godina, od 2015. kada je počela primjena važećeg KU-a, pa su zbog neisplate dodataka na prekovremeni rad svoje ustanove tužili više od 4000 liječnika i drugi zaposlenici.

Procjenjuje se da se temeljem tih tužbi potražuje oko milijardu kuna, a dosad donesene pravomoćne presude bile su uglavnom u korist liječnika.

Dodatak KU-u potpisali su ministar zdravstva Vili Beroš i dva reprezentativna sindikata - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara- medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske. Treći sindikat po snazi, Hrvatski liječnički sindikat, još uvijek nije reprezentativan pa ne može sudjelovati u kolektivnim pregovorima.

- Ugovarajući dodatak oslonili smo se na pravno shvaćanje Vrhovnog suda i sada je pravna legislativa zadovoljena. Dodatak će vrijediti od 1. travnja pa se veselim što će svi djelatnici, pogotovo u okolnostima krize zbog koronavirusa, dobiti svoje plaće sukladno mišljenju Vrhovnog suda, rekao je Beroš i najavio nastavak pregovora sa sindikatima oko isplate zaostataka iz prethodnih godina.

Beroš obećao nastavak razgovora o načinu isplate zaostataka za prekovremene

- Ministar nam je obećao da ćemo nastaviti razgovore o načinu isplate zaostataka za prekovremene sate. Očekujem da će održati riječ i da će ljudi dobiti sve što su trebali unatrag pet godina, kako ne bismo ulazili u nove tužbe i stvarali dodatne troškove, izjavio je predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Stjepan Topolnjak.

Predsjednica Hrvatskog sestrinskog sindikata Brankica Grgurić izjavila je kako je potpisivanjem dodatka KU-u ispravljena dugogodišnja nepravda, a nada se da će biti riješen i problem dugova od ranije.

- Bitni su ljudi koji su odradili svoj posao, a taj im rad nije plaćen, kazala je dodavši kako je zadnjih mjeseci dosta medicinskih sestara podnijelo tužbe za isplatu zaostataka.

Iako su najveći dio tužbi, njih više od 4000, podnijeli liječnici, predsjednica Liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić izjavila je da njezin sindikat nitko nije obavijestio o potpisivanju dodatka KU-u.

Mi nismo znali za potpisivanje dodatka, iako se on najviše odnosi na liječnike, što dodatno pokazuje kakav je odnos prema statusu liječnika u društvu, kaže Čulinović čaić.

- Veliki broj tužbi dosad je presuđen u korist liječnika, no unatoč mišljenju Vrhovnog suda da se dodatci moraju obračunavati i na prekovremeni sat, neke ustanove podnose žalbe na presude i tako dodatno povećavaju troškove, upozorila je predsjednica sindikata.

Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Ispis 


Friday, 01.05.2020.

Ispis 


Thursday, 23.04.2020.

Sindikati zdravstva: Smanjivanje plaća apsolutno neprihvatljivo

JAVNA I DRŽAVNA SLUŽBA


Čelnici sindikata zaposlenih u zdravstvu izjavili su u četvrtak da nije vrijeme za smanjivanje plaća u javnom i državnom sektoru pa bi takav potez za njih bio apsolutno neprihvatljiv

(Tportal.hr) Mislim da sada uopće nije trenutak da se ide smanjivati plaće u javnom i državnom sektoru. Na prvoj crti bojišta su zdravstveni radnici i socijalni radnici i policija. Druge države sada povećavaju plaće u tim sektorima, pa ako bi se išlo na smanjivanje to je za nas apsolutno neprihvatljivo', rekao je novinarima predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak uoči sastanka s predstavnicima Vlade.

Sindikati zaposlenih u javnom i državnom sektoru jučer su dobili poziv iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava za konzultativni sastanak s predstavnicima Vlade, kako bi raspravljali o trenutnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj.

Doznaje se da će na sastanku biti resorni ministar Josip Aladrović, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te ministar financija Zdravko Marić, kao i 14 sindikalnih predstavnika osnovnog, srednjeg i visokog školstva, socijalne skrbi, liječnika i medicinskih sestara, policije i državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara Anica Prašnjak kazala je da ne može reći što očekuje na sastanku, ali vjeruje da će Vlada od sindikata nešto tražiti.

'Iz perspektive nas, medicinskih sestara i tehničara, mi se ne možemo ničega odreći, mi smo se već odrekli puno toga. Smatram da je u ovom trentku neprimjereno govoriti da se medicinskim sestrama ili zaposlenima u zdravstvu plaće umanjuju iz bilo kojeg razloga', poručila je Prašnjak.

Ispis 


Vezane vijesti

Wednesday, 10.06.2020.

Uredba o dopunama Uredbe o sadržaju, načinu prikupljanja i obrade, te mjerama zaštite podataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru

Dopunu Uredbe možete pročitati OVDJE.

Wednesday, 27.05.2020.

Sud presudio: Poslodavci dužni platiti dio stanarine za rad od kuće

(POSLOVNI DNEVNIK) Švicarski poslodavci dužni su svojim zaposlenima za rad od kuće platiti jedan dio stanarine, zaključio je sud u Zürichu.

Tužbu protiv firme podnio je jedan zaposlenik koji je tražio odštetu za rad od kuće. Firma je ukazala na to da ne postoji odgovarajući dogovor o obeštećenju i da nije bila u obavezi platiti dio stanarina.

Opširnije

Friday, 03.04.2020.

Obavijest o ne održavanju Sportskih susreta SSZSSH

Sportaše i zainteresirane sudionike Sportskih susreta Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske obavješćujemo da se Sportski susreti zakazani za mjesec svibanj neće održati iz svima poznatih razloga.

O terminu održavanja susreta u ovoj godini (ukoliko to bude moguće) biti ćete na vrijeme obaviješteni.

S poštovanjem,

Predsjednik SSZSSH
Stjepan Topolnjak

Tuesday, 17.03.2020.

Psihološki aspekti pojave koronavirusa: Kako se nositi sa strahom?

dr. sc. Ljiljana Muslić, prof. psih.

(FAKTOGRAF) Tekst dr. sc. Ljiljane Muslić, prof. psih. iz Odsjeka za promicanje mentalnog zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz dopuštenje prenosimo sa službenih stranica HZJZ-a.

Pojava koronavirusa SARS-CoV-2 u Kini 2019. godine i njegovo širenje zaokupilo je pažnju stručnjaka, medija i opće populacije. Iako je to donekle očekivano, u posljednje vrijeme, posebice s prvim zabilježenim slučajevima oboljelih u Hrvatskoj, sve više se u medijima spominje kako se proširila panika i strah među ljudima od moguće zaraze te smo bili svjedoci ili smo u medijima čitali o nepotrebnim ponašanjima kao što su masovna kupovina i stvaranje zaliha hrane, zaštitnih maski i sl., do neopravdanih napada na strane državljane ili ljude koji dolaze iz žarišta zaraze, izravno ili preko društvenih mreža.

Opširnije

Friday, 29.11.2019.

Sindikati državnih službi i Vlada potpisali dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru

(HINA, 29. studenoga 2019.) Ministar rada Josip Aladrović izjavio je u četvrtak nakon potpisivanja dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru sa sindikatima državnih službi da su konstruktivnim i kvalitetnim dogovorom omogućili rast plaća i materijalnih prava, poput božićnice i regresa, za sljedeću godinu.

"Smatram da smo na ovaj način konstruktivnim i kvalitetnim dogovorom omogućili rast plaća i jednokratnih materijalnih prava za sljedeću godinu. U kontekstu socijalnog dijaloga i dalje ćemo nastaviti razgovarati o svim problemima koji se događaju i izazovima koji su pred nama", rekao je Aladrović nakon potpisivanja dodatka u Ministarstvu rada.

Opširnije















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)