Vijesti i zbivanja

Petak, 13.07.2018.

Sindikati protiv prijedloga mirovinske reforme

PROSVJED NA MARKOVU TRGU

Predstavnici hrvatskih sindikata izrazili su u četvrtak na Trgu svetog Marka nezadovoljstvo prijedlogom mirovinske reforme, a pritom su dijelili letke novinarima i građanima te najavili prosvjede za jesen.

(Dnevnik.hr) Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je novinarima uoči Vladine sjednice da je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić s prijedlogom mirovinske reforme "potpuno promašio fudbal".

"Mi unatoč slavlju hrvatskih građana želimo reći da se rasprava o mirovinskoj reformi ne vodi dijalogom, nego između stranaka na vlasti koje se nisu pripremile za bilo koji mirovinski zakon. Inzistiramo na tome da se vratimo nazad za pregovarački stol jer sindikati kao socijalni partneri ni na jednom sastanku nisu dobili niti jedan prijedlog", kazao je Novosel.

Sindikati se protive produljenju radnog vijeka do 67 godine života i traže održivi mirovinski sustav i mirovine, poručio je Novosel i najavio da će u rujnu pozvati sindikalno članstvo i sve građane koji se osjećaju pogođeni novom mirovinskom reformom da izađu na ulice.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da bi stožer kakav ima nogometna reprezentacija trebalo napraviti i za vlast jer su se vladajući, za razliku od nogometaša, udaljili od građana.

"Želim vjerovati da će se na jesen skupiti barem toliko građana koliko ih se skupilo na trgovima i na svim stranama na bodrenju naših nogometaša. To će biti bodrenje za njihove mirovine", kazao je Sever.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Miroslav Hrašćanec istaknuo je da drugi mirovinski stup mora ostati. "To nije onih 27 posto razlike, ali mislimo da bi i 22, 23 posto bi bilo neko približavanje za mirovine samo iz prvog stupa", kazao je Hrašćanec. (Hina)

Ispis 


Srijeda, 27.06.2018.

Otvoreno pismo sindikalnih središnjica premijeru zbog Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI
SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE
MATICA HRVATSKIH SINDIKATA
HRVATSKA UDRUGA RADNIČKIH SINDIKATA

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE
n/r gosp. Andrej Plenković

PREDMET: Prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Poštovani premijeru,

Obraćamo Vam se u ime svih sindikalnih središnjica apelom da zaustavite postupak donošenja novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u sadržaju kakav je u formi prijedloga pušten u proceduru.

Naime, Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije prihvaćen od sindikalnih središnjica na Povjerenstvu za socijalnu politiku GSV-a 19. lipnja 2018.godine, niti na sjednici Gospodarsko - socijalnog vijeća održanoj 26. lipnja 2018. godine, i to iz nekoliko ključnih razloga:

1) Zakonom se neće ostvariti ciljevi zbog kojih je pokrenut postupak izmjene,
2) o Zakonu nema procjene učinaka propisa,
3) Zakon ne poštuje ustavna i zakonska načela o zdravstvu kao javnoj službi koja treba pružati društvenu i zdravstvenu skrb stanovništvu, nego djelatnost zdravstva pretvara u privatnu praksu i poduzetništvo nudeći u njemu turističke i ugostiteljske usluge.

Obrazloženje:

Nacrt prijedlog zakona je bez socijalnog dijaloga stavljen na e-savjetovanje i prema izjavama ministra zdravstva na njegov sadržaj pristiglo je više od 5.300 primjedbi. Nikome nije poznat stav Ministarstva zdravstva (MIZ) na pristigle primjedbe, no unatoč toj činjenici, Zakon je s neznatnim izmjenama pušten u daljnju proceduru.

Sindikati inzistiraju na zakonu koji će uvažiti interese korisnika/osiguranika, dakle onih koji financiraju javno zdravstvo. Podsjećamo kako se javne službe ne organiziraju radi profita nego zbog pružanja usluga građanima koji ih financiraju na načelu solidarnosti i neprenosive su. Sustav koji se predlaže ne jača javno zdravstvo, uključujući primarnu zdravstvenu zaštitu niti je čini dostupnijom. Dapače, sva strana iskustva govore kako svaki privatizirani dio javnog sustava korisnicima postaje nedostupniji, posebice onima u ruralnom području, tako da se bilježe slučajevi „povratka na stari", ali bolje organizirani cjeloviti javni sustav.

Prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvodi veliku novinu na razini primarne zdravstvene zaštite uvođenjem instituta privatne prakse u ordinaciji. Navedenim institutom napušta se sustav koncesija te dodatno privatizira sustav primarne zdravstvene zaštite. Predložena promjena pravda se potrebom dokidanja nejednakog položaja liječnika PZZ-a sukladno važećem uređenju, jer neki rade u sustavu koncesija, dok su drugi ostali izvan tog sustava radeći u sustavu domova zdravlja. Navedena nejednakost očituje se prije svega u visini njihovih plaća, odnosno primanja, a poseban problem predstavlja i nemogućnost ulaska u sustav koncesija, jer iste dodjeljuju župani.

Privatizacija PZZ-a započela je prije 20 godina uvođenjem sustava zakupa, potom je nastavljena 2008. godine uvođenjem sustava koncesija, da bismo prema prijedlogu novog Zakona dobili sustav privatne prakse u ordinaciji. Sindikati svih ovih godina upozoravaju kako privatizacija sustava PZZ-a nije prihvatljiva te kako je procese potrebno vratiti na početak. Naime, pravdajući najnoviji prijedlog potrebom da se uklone postojeće nejednakosti između liječnika PZZ-a, predlagatelj je iste mogao ukloniti jačanjem domova zdravlja i vraćanjem liječnika PZZ-a u sustave domova zdravlja. Ne možemo prihvatiti tezu prema kojoj se sustav PZZ-a jača upravo uvođenjem privatnih ordinacija, jer to nije jačanje sustava s pozicije korisnika, a upravo je ta pozicija trebala biti ishodišna točka svih izmjena. Sve dok postoji sustav solidarnog javnog zdravstva nema mjesta privatizaciji korištenjem javnog novca. Sindikati se ne protive privatnom zdravstvu koje počiva na poduzetništvu, jer smatraju da je ono potrebno i nedvojbeno obogaćuje lepezu zdravstvenih usluga na korist svih onih koji te usluge trebaju i predstavlja neki oblik konkurencije, nadmetanja, što može djelovati poticajno i na javno zdravstvo, ali ne smije biti zamjena, supstitut javnom zdravstvu. Međutim, taj sustav pruža usluge na tržištu, posluje po zakonima tržišta, a svoj profit najvećim dijelom ostvaruje na slobodnom tržištu. Svaki liječnik ima pravo izaći na tržište i pružati svoje usluge na njemu, a država je dužna kroz sustave domova zdravlja osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini. Domove zdravlja treba jačati, a ne ih svoditi na zgradu, što oni već danas većim dijelom jesu, a sutra će to postati u cijelosti. Troškove koji se danas isplaćuju liječnicima koncesionarima temeljem ugovora sa HZZO-om moguće je osigurati i liječnicima koji bi radili u sustavu doma zdravlja, samo za to treba pronaći volju.
Stoga je jasno kako je Prijedlog zakona rezultat lobiranja udruga pružatelja usluga u zdravstvu i kao takav nam je neprihvatljiv. Međutim, ne mogu pružatelji usluga sebe pozicionirati u sustavu već onaj tko sustav financira postavlja određene uvjete te svatko tko nije zadovoljan i sebe u tome ne vidi, može otići u privatnike - ali to znači snositi rizike otvorenog tržišta, a ne biti privatnik bez rizika, plaćen iz javnih sredstava. S tim u vezi sindikati ponovno postavljaju svoj zahtjev za razdvajanje javnog i privatnog sustava, kako bi se zaustavilo prelijevanje javnih sredstava privatnicima.

Prethodno rečeno, međutim, ne znači da sustav ne treba urediti, dapače, ali uporište mora biti neovisna analitička podloga, socijalni dijalog i široka javna rasprava te na tome temeljeno odlučivanje. Takva podloga mogla bi pokazati potrebu odustajanja od koncesija i vraćanja na dobro organizirane domove zdravlja sa svim javno zdravstvenim sadržajima, ili bolje uređenje sustava koncesija ili nešto treće. Kod dvojbe - koncesija ili privatne ordinacije - sindikati svakako prednost daju koncesiji zato što ih se dodjeljuje, ali ih se može i oduzeti (zbog određenih razloga). Na taj način javno zdravstvo zadržava makar neke ovlasti nad uređenjem sustava.

Iako ova verzija Prijedloga zakona reterira od određenih stavova u pogledu promjena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ni ovaj sadržaj Zakona ne ispunjava ciljeve zbog kojih se krenulo u donošenje novog zakona, a koje ministar zdravstva stalno ponavlja. Dapače, nakon e-savjetovanja, bez socijalnog dijaloga, predlagatelj uvodi još neke nove institute kojima provodi zdravstvenu zaštitu, bez obrazloženja.

Naime, od obećane dostupnosti i cjelovitosti zdravstvene zaštite, kvalitetnije primarne zdravstvene zaštite, jačanja preventivnih djelatnosti, bolje sekundarne zdravstvene zaštite, efikasnije hitne medicine i boljih uvjeta za zdravstvene radnike da ih se zadrži u sustavu i dalje nema značajnijih pomaka. Dakle, Zakon ne ispunjava zadane ciljeve. Retorika MIZ-a kako će izmjene za posljedicu imati niz pozitivnih pomaka ničim nisu potkrijepljene jer je ovo još jedan u nizu zakona za koji nije izrađena procjena učinaka propisa. Sindikati su već više puta naglasili kako je teret dokazivanja na predlagatelju, odnosno da MIZ mora dokazati opravdanost svojih prijedloga.

Definicijama utvrđenim Zakonom, djelatnost zdravstva i dalje je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba, dom zdravlja i dalje je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite, a primarna zdravstvena zaštita obavljat će se kao privatna praksa u ordinacijama i zdravstveni turizam uvodi se u sve zdravstvene ustanove zajedno s pružanjem ugostiteljskih usluga i /ili usluga u turizmu.

Slijedom toga, u Zakonu i dalje ostaju dvije krajnosti i dvije kontradiktornosti.
Stoga su naše ključne primjedbe da se predloženim Zakonom brišu granice između javnog i privatnog zdravstva, da se u pogledu financiranja izjednačava rad u mreži i izvan mreže, jer se i jedno i drugo može financirati sredstvima iz doprinosa građana i proračuna RH, da se izjednačava društvena i zdravstvena skrb sa pružanjem usluga u turizmu kojima je svrha samo ostvarivanje profita.

Točno je da se novim tekstom Zakona odstupa od mogućnosti prenošenja ordinacija, od rada do 70 godina kao pravila već to sada ostaje iznimka, da se DZ obvezuje da do 25% svih djelatnosti PZZ zadrže u DZ, međutim i dalje to ostaje kozmetička promjena jer do 25% djelatnosti podrazumijeva i 1%, što je zapravo i dalje veliki korak u korist privatne prakse.

Prijedlog novog Zakona snažno promiče zdravstveni turizam, prije svega kroz mogućnost da se ovim oblikom turizma bave sve zdravstvene ustanove, a ne kao do sada isključivo specijalne bolnice i lječilišta. Iako sindikati načelno nemaju ništa protiv promicanja zdravstvenog turizma, jer Hrvatska zbog vrhunskih stručnjaka i prirodnih resursa za isti ima snažan potencijal, izražavaju svoju skeptičnost na prijedlog snažnog otvaranja cjelokupnog javnog zdravstvenog sustava ovom obliku turizma. Naime, imajući u vidu ključne probleme sustava, koji se očituju prije svega u nepravovremenoj dostupnosti zdravstvenih usluga zbog dugačkih lista čekanja, a posljednjih godina i nedostatkom liječničkog osoblja zbog njihovog odlaska u inozemstvo, smatramo kako bezrezervno okretanje zdravstvenom turizmu, u ovom trenutku, dolazi kao slamka spasa u vidu željene financijske injekcije. No, time se ponovno naglašava financijski vid, a javni zdravstveni sustav ne bi trebao težiti stjecanju profita, nego svojoj samodostatnosti.

Sindikati podržavaju ideju promicanja zdravstvenog turizma, ali prije svega traže da javni zdravstveni sustav bude dostupan građanima za ostvarivanje potrebne zdravstvene zaštite na svim razinama, a tek onda za zdravstveni turizam onih koji će takve usluge potraživati. Izražavamo bojazan, a temeljem ukupnih iskustava, kako će s vremenom u brojnim zdravstvenim ustanovama javno zdravstvo ustuknuti pred zdravstvenim turizmom, upravo iz financijskih razloga, jer jedan teži profitu, dok će drugi, bez odgovarajućeg upravljanja, i dalje skupljati gubitke. Tražimo da se javni zdravstveni sustav uredi na način da se korisnicima počne osiguravati pravovremena usluga. Medicina danas postaje personalizirana, a hrvatski pacijent nije u mogućnosti doći do liječnika u razumnom vremenu u odnosu na zdravstveno stanje. Sve raspoložive kapacitete i opremu treba staviti na raspolaganje hrvatskim građanima, a tek onaj višak kapaciteta i opreme ponuditi na tržište zdravstvenog turizma.

Zbog toga, a bez odgovarajućih rješenja za sadašnje boljke u zdravstvenom sustavu, ne možemo podržati ideju snažnog promicanja zdravstvenog turizma.
Prihvaćanje ovog Zakona koji je u pojedinim odredbama nedorečen (osobito u postupku pravnog rješavanja prelaska u ordinacije), konfuzan, kontradiktoran, ali i diskriminirajući, za sindikate predstavlja nered koji će se teško moći urediti. Podlegli smo djelomičnom rješavanju sustava zbog kojeg smo izgubili iz vida interes sustava u cjelini, a posebice korisnika/osiguranika. Činjenica je da će se ovim zakonom u domovima zdravlja obavljati i zdravstvene i nezdravstvene djelatnosti, da će se u bolnicama pružati i zdravstvene i turističke usluge, da će u zavodima za javno zdravstvo biti sve djelatnosti osim promicanja zdravlja, a da će se na svaki zahtjev na koji ministar ne odgovori u roku 30 dana prejudicirati suglasnost.

Nema argumenata za ovakvo kaotično uređenje sustava i izostanak socijalnog dijaloga. Sustavu treba pristupiti analitički i s jasnim pokazateljima i činjenicama, a zajedničkim naporima i radom javnih vlasti i socijalnih partnera sagledati ga u cjelini te donijeti odluku u interesu svih dionika.

Stoga smatramo da ovakav prijedlog zakona treba povući.

S poštovanjem,

v.r. Krešimir Sever, predsjednik NHS-a
v.r. Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a
v.r. Vilim Ribić, predsjednik MHS-a
v.r. Miroslav Hrašćanec, predsjednik HURS-a

Ispis 


Petak, 22.06.2018.

POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

Poštovane kolegice i kolege, članice i članovi sindikata,

Na današnji dan tj. 21. lipnja 2018. godine potpisali smo Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi čija primjena počinje od 1. lipnja 2018. godine. Također je na današnji dan, 21. lipnja 2018. godine, na 102 sjednici Vlade RH prihvaćen i prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama u kojoj su dogovoreni novi koeficijenti u djelatnosti socijalne skrbi.

Naravno da smo iste uspjeli dogovoriti zahvaljujući i ministrici Murganić koja je prihvatila naše objašnjenje o zaostajanju plaća u socijalnoj skrbi i koja je u tijeku pregovora iskazivala empatiju prema radnicima u resoru koji predstavlja.

Nažalost nismo uspjeli u prijedlogu Uredbe uvećati i koeficijente pratećih nam resursa u djelatnosti, odnosno administrativnim i računovodstvenim radnicima, a što nam nije prošlo zbog neprihvaćanja uvećanih koeficijenata od strane Ministarstva financija.
Nakon toga dogovrili smo sa ministricom Murganić povećanje postotka na uvjete rada i za radnike kojima nismo uspjeli dogovoriti povećanje koeficijenata te smo takav prijedlog KU i parafirali.

Međutim, i taj pokušaj je propao i dva dana pred potpisivanje KU Ministarstvo financija nije željelo prihvatiti ni taj naš prijedlog s obrazloženjem da će u protivnom i ostale djelatnosti javnih službi tražiti povećanje.

Dakle Vlada je prihvatila izmjene koeficijenata iz čl. 8 Uredbe, ali nije htjela prihvatiti predložene koeficijente iz čl. 1 Uredbe, kao ni uvećanje postotka na uvjete rada predložene od strane pregovaračkih odbora.

Poštovane kolegice i kolege,

moram naglasiti da su pregovori bili mukotrpni, da smo u jednom trenutku pomislili da smo riješili uvećanja plaće za sve naše članove ( nažalost i za sve zaposlene u sustavu, odnosno i za nečlanove sindikata), a kad ono - blokada ministra Marića - NE MOŽE!!!!

Od kada sudjelujem u pregovorima - nikada se nije dogodilo da ono što resorno Ministarstvo u pregovorima dogovori sa pregovaračkom stranom Sindikata, da isto ne prihvati Ministarstvo financija koje nema direktan uvid u rad i obaveze radnika u socijalnoj skrbi, ali IMA... KUNE ????

Slijedom navedenog Republički odbor Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi i Središnji odbor Sindikata socijalne skrbi donijeli su odluku o potpisivanju teksta KU kojom su spriječili mogućnost da plaće u sustavu ostanu na sadašnjoj razini.

Iako smo postigli do sada najveće uvećanje plaća, nezadovoljni smo činjenicom da nije postignuto uvećanje plaća za sve radnike u sustavu te nam ne preostaje drugo nego da na jesen zajedno sa sindikatima javnih službi tražimo povećanje koeficijenata i za zaposlene koji su uvršteni u čl. 1. Uredbe.

S poštovanjem,
Predsjednik SSZSSH:
Stjepan Topolnjak

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi

UREDBA O IZMJENI UREDBE O NAZIVIMA RADNIH MJESTA I KOEFICIJENTIMA SLOŽENOSTI POSLOVA U JAVNIM SLUŽBAMA 

Ispis 


Srijeda, 20.06.2018.

SSZSSH protiv prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti

... za otvaranje dokumenta klikni na sliku

Ispis 


Ponedjeljak, 11.06.2018.

Sindikalno-sportski susreti Umag: Županijska bolnica Čakovec - ukupni pobjednik

(SSZSSH) Oko 650 sudionika okupilo se na ovogodišnjim Sindikalno-sportskim susretima Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Održani su od 6. do 10. lipnja u turističkom naselju Katoro kraj Umaga, tradicionalnom mjestu svakogodišnjega okupljanja zdravstvenih djelatnika, sindikalno organiziranih u SSZSSH.

Ukupni je pobjednik Županijska bolnica Čakovec. Drugo je mjesto pripalo KBC-u Zagreb, a treće KBC-u Osijek.

Na svečanosti otvaranja sudionike su pozdravili direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske dr. Dražen Jurković, predsjednik SSSH Mladen Novosel, te predsjednik SSZSSH Stjepan Topolnjak, koji je i otvorio Susrete. Pozivu se odazvao i zamjenik gradonačelnika Umaga Ivan Belušić.

Tradicionalno, najveću pozornost sudionika privlači nogomet. U finalnom susretu OŽB Našice i Zavoda za hitnu medicinu Krapina pobijedili su Našičani, a kod žena pobjeda je pripala Čakovčankama.

Žene i muškarci natjecali su se i u rukometu, košarci, odbojci (i odbojci na pijesku), potezanju konopa, boćanju, tenisu, stolnom tenisu, kuglanju, gađanju puškom, šahu, trčanju i pikadu. Belot se nije bodovao. Najbrži je sudionik Aleksandar Štefančić iz OŽB Našice, a najbrža sudionica Božica Horvat iz Županijske bolnice Čakovec. Ž. Slunjski


Ispis 


Vezane vijesti

Utorak, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Srijeda, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije

Ponedjeljak, 12.03.2018.

Ova se reforma mnogima neće svidjeti: u mirovinu ćemo sa 67 godina, mnogima se ukida beneficirani radni staž, a za odlazak u prijevremenu plaćat će se veći penali

NOVI PAKET MJERA I ZAKONA

(SLOBODNA DALMACIJA) Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.

Opširnije

Četvrtak, 09.11.2017.

NOVA OSNOVICA, OSIGURANA BOŽIĆNICA: Potpisan Kolektivni ugovor za državne službe!

BOLJA VREMENA?

Pavić je naglasio kako je sporazum rezultat kompromisa i zajedničkog vrlo intenzivnog rada

(Dnevno.hr) Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić potpisao je u četvrtak s predstavnicima sindikata državnih službi Kolektivni ugovor (KU) za državne službenike i namještenike, kojim se određuje osnovica plaće od 5421,54 kune i zadržavaju stečena prava, a primjenjuje se od 1. studenoga.

Opširnije

Četvrtak, 19.10.2017.

Sindikati pozvali Plenkovića da smanji razliku u plaćama u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi: Radnici hitno trebaju povišice, o tome ovisi gospodarski rast!

...I OD RADA ŽIVJETI

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel poručio je u srijedu da hrvatski radnici hitno trebaju veće plaće, te pozvao premijera Andreja Plenkovića da učini sve kako bi smanjio jaz između plaća u Hrvatskoj i na zapadu Europske unije.

SSSH traži povećanje i redefiniranje minimalne plaće, te promoviranje i jačanje kolektivnog pregovaranja u svrhu porasta plaća i jačanja sigurnosti zaposlenja, navodi se u priopćenju SSSH u povodu današnjeg socijalnog summita EU na temu smanjivanja razlika u plaćama između istoka i zapada EU.

Opširnije












Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)