Vijesti i zbivanja

Ponedjeljak, 17.09.2018.

GABRIJELA GALIĆ Površnost je majka uhljebizma

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Autor: Gabrijela Galić 

(Novilist.hr) KOLUMNA Pravi mali rat bukti na relaciji sindikata javnih službi, ili točnije Nezavisnog sindikata znanosti i jednog medijskog portala. Dobrohotan netko tom je portalu proslijedio interni dopis, apel upućen članovima sindikata da prestanu otvarati stranice tog medija, odnosno svojim klikovima prestanu podizati njegov dnevni promet i zaradu, pa i time podržavati »otvoreno neprijateljsku uređivačku politiku«.

Portal koji je izazvao reakciju unutar Sindikata znanosti, presretan je što se tog dopisa dokopao i podijelio ga s javnošću umjesto da je ostao zakopan na mejlovima onih kojima je upućen.

Doista, svarno bi bilo loše da se dotični medij nije dokopao dotičnog dopisa. Da je on ostao zakopan u bespućima bezbroj adresa na koje je odaslan, bili bismo uskraćeni za još jedan dokaz površnosti i neinformiranosti, da ne kažemo neznanja koje godinama buja u medijskom prostoru i koje pogađa ne samo domaću medijsku scenu, već je to odavno globalni problem.

Priča je započela prošlog tjedna, kada su sindikati javnih službi objavili da će Vladi najaviti štrajk ukoliko do kraja ovog tjedna ne krenu pregovori oko osnovice za izračun plaća. Netom što je državna novinska agencija emitirala vijest s konferencije za novinare portal ju je preuzeo, dodao agencijskoj vijesti nekoliko svojih rečenica i svekoliku javnost izvijestio da »uhljebi prijete štrajkom« uz pitanje »bi li uopće itko primijetio da ne rade«.

Javne službe predstavljaju obrazovanje, znanost, kulturu, socijalnu skrb, zdravstvo. U njima rade, da ne nabrajamo sve, profesori, učitelji, liječnici, medicinske sestre, arheolozi, povijesničari umjetnosti, psiholozi, fizioterapeuti, njegovatelji... I da, upravo su oni izrazili spremost da svom poslodavcu najave štrajk. I da, da organiziraju štrajk i te kako bi se primijetilo. No, Vladin pregovarački tim u međuvremenu je pozvao na razgovor kako pregovarački odbor javnih, tako i državnih službi, pa štrajka za sada vjerojatno neće biti.

Kada se jedan od sindikata koji okuplja dio zaposlenih »uhljeba« pobuni na način kako ga dio medijske scene vidi, onda nastane problem. Neinformiranost se pokušava prikriti izvrtanjem činjenica pa se sindikat prozove kako je baš on među uhljebe odlučio svrstati učitelje, liječnike i medicinske sestre, dok su tom mediju asocijacija za uljebe neki drugi. No, štrajk, popraćen ranije spomenutim naslovom, najavili su baš učitelji, liječnici, medicinske sestre... Da bi se to znalo, trebalo bi znati što su javne službe, što su državne službe, a i što je javni sektor. Ima dosta javno dostupnih i besplatnih izvora iz kojih se ponešto može naučiti.

Ljudi imaju različite svjetonazore pa su tako za neke svi oni koji plaću primaju iz proračuna uhljebi. Ako je to nekom mantra, sa srećom mu bilo. Trebao bi, međutim, biti svjestan da onaj kojeg se proziva ima pravo uzvratiti. U ovom slučaju jedan je sindikat članstvo pozvao na bojkot, kao što je i prije nekoliko godina pozivao na bojkot nekih drugih medija. To nije nimalo neobično i neuobičajeno. Kao što nije neobično i neuobičajeno da uhljebi doista postoje. Posvuda. Čak i u privatnom sektoru.

 

GOVOR MRŽNJE, NEPROFESIONALIZAM ILI I JEDNO I DRUGO…

Uhljebi su maligna društvena pojava i kao takvi iznimka, može li se onda sve zaposlene u javnom sektoru nazivati uhljebima

Portal koji falsificira tuđe vijesti i osim zaposlenih u javnom sektoru ponajviše vrijeđa i omalovažava same novinare i novinarsku profesiju, ukazao je na žalosnu činjenicu da netko u Republici Hrvatskoj može nesmetano izjednačavati sve zaposlene u javnom sektoru s uhljebima kao malignom društvenom pojavom, a da ni jedna od strukovnih i sindikalnih novinskih udruga, kao i tijelo pravne države ne reagira na takav govor mržnje, kao što bi, vjerujemo, reagirali kada bi netko kolektivnu krivnju za (ne)djela pojedinaca ili skupina pripisivao cijelim narodima ili etničkim zajednicama

(SDLSN) Jedan je portal sve zaposlene u javnom sektoru nazvao uhljebima i izazvao opravdanu reakciju sindikata javnih službi, koji su naslov „UHLJEBI PRIJETE ŠTRAJKOM - BI LI ITKO UOPĆE PRIMIJETIO DA NE RADE“ doživjeli kao govor mržnje i pozvali zaposlene u javnim službama da ga ne čitaju.

Radi se o portalu na čijim se virtualnim stranicama riječ uhljeb nesmiljeno i neselektivno koristi, a njegovo vodeće pero koje širi protuuhljebničku histeriju je bivši državni službenik.

Naravno, portal je poziv sindikata na bojkot njegovih stranica iskoristio za nastavak križarskog rata protiv uhljeba i prikupljanje toliko potrebnih klikova i komentara čitatelja i mrzitelja svih vrsta.

I dok bi u modernom društvu u kojem novinari pišu, a oni o kojima se piše reagiraju na to kako se o njima piše, takvo što trebalo biti normalnom pojavom, zabrinjava to što oni koji pišu, a nazivaju se medijima, ne pišu na način koji zadovoljava barem minimum profesionalnih novinarskih standarda.

I zato, pokušajmo pisanje tog portala sagledati iz kuta novinarskog profesionalizma.

Naslov pod kojim je objavljena Hinina vijest „Sindikati javnih službi najavili štrajk ne započnu li uskoro pregovori o osnovici plaća“, promijenjen je u „Uhljebi prijete štrajkom - Bi li itko uopće primijetio da ne rade“. Promjena naslova preuzimatelja Hininih vijesti uobičajena je pojava, ali ako se vijest prezentira kao Hinina, naslov bi trebao odražavati njezin sadržaj, što ovdje nije slučaj, jer Hina niti govori o zaposlenima u javnim službama kao uhljebima, niti iznosi vrijednosne sudove o svrhovitosti postojanja javnih službi.

Ispod naslova kao izvor vijesti navodi se Hina i datum nastajanja vijesti – 6. rujna 2018., tako da se čitatelj dovodi u zabludu kako portal prenosi Hininu vijest, iako joj je dodao pet pasusa u kojima se govori o glomaznom javnom sektoru i tome da „broj uhljeba iz dana u dan raste“, da se sredstva za plaće osiguravaju iz privatnog sektora kako bi se namirili politički zaposleni paraziti i o sindikalnoj nezajažljivosti. Kada se izvorna vijest mijenja, profesionalni medijski portali to čitateljima daju do znanja tako što uz oznaku izvora dodaju i naziv svog portala i/ili inicijale ili ime svog novinara koji je vijest dopunio. Portal o kojem je riječ to nije učinio.

Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića riječi „uhljebiti“ pridaje dva značenja, prvo „omogućiti opstanak, zaradu“ i drugo „dati kome dobro (radno) mjesto bez obzira na to što će raditi“. Prema prvom značenju svako je zaposlenje ujedno i uhljebljenje jer omogućuje opstanak i zaradu i uhljeb bi prema njemu mogao biti svatko tko radi pa tako i zaposleni u privatnom sektoru pa stoga i novinari portala koji riječ uhljeb ipak rabi u drugačijem kontekstu. Prema drugom značenju, uhljebiti nekoga označava malignu društvenu pojavu, kada netko posjeduje moć zaposliti koga i omogućiti mu opstanak i zaradu, ali bez obzira na to što će i hoće li uopće raditi odnosno zaraditi svoju plaću. Uhljeba, znamo, ima u javnom sektoru. To su svi oni šefovi bez odjela, stranački podobnici ili rodjaci koji svoje zaposlenje duguju stranačko-koalicijskim kadrovskim križaljkama i činjenici da se pojedina radna mjesta u javnom sektoru popunjavaju tako da nisu važne potrebe za radom, već nečijom zaradom. Ima li takvih uhljeba i u privatnom sektoru? Jesu li svi zaposleni u privatnim tvrtkama tamo samo zato što postoji objektivna potreba za njihovim radom ili je netko samo zlorabio priliku i moć da nekoga „uhljebi“? Vjerojatno nisu. No, portal koji mrzi uhljebe ovu riječ koristi kada govori o cijelom javnom sektoru pa piše: „Javni sektor je prilično neefikasan i glomazan, ali broj uhljeba iz dana u dan raste.“. Ovakvim pisanjem i javnim govorom (zlo)namjerno se sve zaposlene u javnom sektoru označava uhljebima, iako je svakome razumnom jasno da svi zaposleni u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i drugima javnim službama to nisu i ne mogu biti, kao uostalom i oni koji rade u državnoj upravi – policiji, zatvorskom sustavu, Poreznoj upravi, carini, inspekcijskim službama i državnim tijelima koja neposredno obavljaju poslove koji su im povjereni Ustavom i zakonima. Da se mislilo i na državna tijela, razvidno je iz toga što se pri opisivanju javnog sektora u članku barata s ukupnim brojem zaposlenih u javnim službama i državnim tijelima.

Stoga je apsurdan i naslov članka kojim se sugerira da u slučaju štrajka nitko ne bi ni primijetio da javne službe ne rade, jer bi li to doista bilo moguće kada bi prestale s radom škole i bolnice, službe koje osiguravaju red i mir i druge javne službe i državna tijela.

U svom drugom članku pod naslovom „Sindikat poziva uhljebe da ne čitaju Index“ portal lažno navodi, citiramo, „Objavili smo tekst u kojem smo kritizirali sindikalne uhljebe i uhljebe općenito. Sindikati javnih službi su se prepoznali“, jer tekst koji je prethodno objavljen sadrži objektivnu Hininu vijest u kojoj se prenose sindikalni zahtjevi za početkom pregovora s Vladom i povećanjem osnovice i dio u kojem se, od portala nepotpisano, ta vijest dopunjuje naslovom i dijelom u kojem se zaposleni u javnom sektoru nazivaju uhljebima i politički zaposlenim parazitima.

Na kraju, portal koji falsificira tuđe vijesti i osim zaposlenih u javnom sektoru ponajviše vrijeđa i omalovažava same novinare i novinarsku profesiju, ukazao je na žalosnu činjenicu da netko u Republici Hrvatskoj može nesmetano izjednačavati sve zaposlene u javnom sektoru s uhljebima kao malignom društvenom pojavom, a da ni jedna od strukovnih i sindikalnih novinskih udruga, kao i tijelo pravne države ne reagira na takav govor mržnje, kao što bi, vjerujemo, reagirali kada bi netko kolektivnu krivnju za (ne)djela pojedinaca ili skupina pripisivao cijelim narodima ili etničkim zajednicama. S. Kuhar

Ispis 


Ponedjeljak, 10.09.2018.

NOVI LIST o pozivnici na pregovore nakon prijetnje štrajkom

... za uvećanje klikni na sliku

Ispis 


Petak, 07.09.2018.

Sindikati javnih službi traže pregovore o osnovici

(SSZSSH) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) kao reprezentativni sindikat javnih službi i potpisnik Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, zajedno s ostalim sindikatima javnih službi potpisao je Zahtjev za pokretanje pregovora o povećanju osnovice za plaće upućen Vladi RH.

Sindikat drži neprihvatljivim ponašanje Vlade Republike Hrvatske koja nije ispoštovala dosadašnji dogovor oko početka pregovora i povećanja osnovice plaća prema zaposlenima u javnim službama, a napose prema svojim članovima u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi.

Stoga Sindikat smatra nužnim bez odlaganja pristupiti rješavanju ovog problema i otvaranju pregovora o povećavanju osnovice.

Ukoliko ne dođe do daljnjih pregovora i ispunjavanja zahtjeva sindikata o povećanju osnovice zaposlenima u javnim službama Sindikat je spreman pokrenuti sve demokratske i zakonom propisane oblike borbe za pravo svojih članova, uključujući i štrajk s ostalim sindikatima javnih službi.

Pročitajte još...

Zahtjev sindikata javnih službi u PDF formatu

Ispis 


Petak, 17.08.2018.

Sve u dobroj vjeri: Kako su socijalni partneri postali statisti?

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Autor: Gabrijela Galić

Kada se najveći poslodavac u zemlji ne ponaša pristojno prema radnicima, kako to očekivati od ostalih poslodavaca

(Novilist.hr) Još u svibnju ove godine sindikati javnih, a posljedično i državnih službi trebali su početi razgovore s predstavnicima Vlade o iznosu osnovice za obračun plaća u idućoj proračunskoj godini.

Obećano im je to tijekom pregovaračkog procesa za aktualni kolektivni ugovor. Postoje zapisi o tome, što u izjavama ministra rada i mirovinskog sustava, što u službenom zapisniku.

Svibanj je odabran kako bi se o budućem proračunskom opterećenju razgovaralo u fazi njegove rane pripreme. Javne službe u travnju su resornog ministra rada upozorile na obećanje tražeći da ga ispuni.

Naravno, pregovori o iznosu osnovice za obračun plaća nisu otvoreni ni do danas.

U međuvremenu Vlada priprema proračun za iduću godinu. Na zadnjoj sjednici pred odlazak na odmor usvojene su i Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine.

Iz tog je dokumenta evidentno da Vlada u idućim godinama ne planira nikakvo povećanje plaća za zaposlene u javnim i državnim službama izuzev redovnog uvećanja od 0,5 posto za minuli rad.

Ukupni izdaci za zaposlene prema tim Smjernicama, doduše, rastu i više od cijene minulog rada što je posljedica planiranog novog zapošljavanja, rasta koeficijenata dijelu policijskih službenika, zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi te u službi vanjskih poslova temeljem uredbi i odluka Vlade.

Smjernice su jasan pokazatelj sindikatima da njihove plaće do daljnjeg ostaju na istoj razini. I, kad napokon dođe taj trenutak da s poslodavcem, u dobroj vjeri, sjednu za pregovarački stol, ne računaju da će išta postići.

Gdje je tu dobra vjera poslodavca, u ovom slučaju Vlade? Nema je. I nikom ništa. Ona neće biti kažnjena zbog toga što obećano nije ispunila, pa makar da je reda radi pozvala sindikate na razgovore o osnovici za iduću godinu. Kaznit će je, moguće, tek oni s kojima ne pregovara u dobroj vjeri, ali će na to čekati do idućih parlamentarnih izbora.

Sindikati državnih i javnih službi, ali i sindikati u drugim sektorima, neprestano svjedoče izostanku dobre vjere poslodavca. Protiv toga se ne mogu boriti nego štrajkom kada su ispunjeni uvjeti za njegovo organiziranje, no slučaj radnika Croatia Airlinesa svima im je više nego jasna poruka.

Kada se najveći poslodavac u zemlji ne ponaša pristojno prema radnicima, kako to očekivati od ostalih poslodavaca. Za samu Vladu dobra vjera je mrtvo slovo na papiru, a ako slučajno sindikati zbog toga krenu u akcije, možda opet neki sud procijeni da te akcije treba zaustaviti jer sindikati nisu pregovarali u dobroj vjeri. To što poslodavac nije niti pokušao vlastito obećanje ispuniti, koga briga.

Mirovinska reforma, pa i sve ostale reforme koje se provode također su primjer dobre vjere Vlade. Mirovinska je aktualna. Sredinom lipnja, resorno ministarstvo izrecitiralo je što će napraviti, a tek nakon toga za stol pozvalo radnu skupinu.

Dva su sastanka o toj prevažnoj temi održana, jedan s povijesnim uvodom o mirovinskom sustavu, drugi na kojem je radnoj skupini ponovljeno što Vlada kani napraviti. I to je to. Dobra vjera - mi smo odlučili, mi ćemo provesti, vi ste stručna javnost i socijalni partneri statisti. U dobroj vjeri.

Ispis 


Petak, 27.07.2018.

Presude po pilot tužbama adut više za sindikate u pregovorima



Vlada će ovih dana u smjernicama za ekonomsku i fiskalnu politiku signalizirati s čim ulazi u pregovore.

(POSLOVNI DNEVNIK) Prema proračunskom kalendaru, Vlada bi za nekoliko dana (do kraja mjeseca) trebala izaći s novim trogodišnjim Smjernicama za ekonomsku i fiskalnu politiku koje su i ujedno i uvertira za izradu prijedloga državnog proračuna za iduću godinu.

Kako su rashodi za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama jedna od značajnijih proračunskih stavki, i početak pregovora sa sindikatima o osnovici za plaće za iduću godinu, o čemu je Vlada donijela odluku prošli tjedan, referira se na Smjernice. I ove godine, dakle, Vlada je odluku o tome, uz imenovanje dvaju pregovaračkih odbora ministara koji će je zastupati u pregovorima, donijela u zadnji čas. A u redovima sindikata javnih službenika i namještenika, koji su u pravilu i "ratoborniji", već se polako razrađujuju i planovi za jesen koji, među ostalim, uključuju i opciju štrajkova.

Osim rasta plaća u privatnom sektoru i sve izraženijeg problema manjka radne snage u pojedinim dijelovima javnog sektora, kao pregovarački adut mogao bi im poslužiti i dosadašnji skor prvostupanjskih (nepravomoćnih) rješenja po lani pokrenutim tzv. pilot tužbama. Njih 50-ak, naime, pokrenuto je radi isplate razlike plaća (za 2016.) po osnovi rasta osnovice za koji je svojedobno zbog krize potpisan sporazum kojim se rast plaća zamrzava do porasta BDP-a za više od dva posto dva uzastopna kvartala.

Kako doznajemo, prvostupanjska rješenja zasad uglavnom idu u prilog sindikatima. Vilim Ribić, prvi čovjek Matice hrvatskih sindikata, kako su na zadnjoj kontrolnoj točki bila ukupno 24 nepravomoćna rješenja, a od toga ih 20 njima daje za pravo. Koji će biti ukupan skor na prvostupanjskoj razini, a potom i na višim sudovima, ostaje vidjeti, ali tužbe će zasigurno poslužiti kao dodatna pregovaračka karta. To će svakako biti i opći trenda rasta plaća, to prije što se sve češće u medijima pojavljuju i priče o tome kako i u pojedinim državnim institucijama i javnim službama nije danas lako naći radnike. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske ovaj je tjedan iznio primjer Općinskog suda u Čakovcu.

Na natječaj za radno mjesto administrativnog referenta - sudskog zapisničara, s plaćom od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, prijavila su se, kažu, samo dva, a na testiranju niti jedan kandidat. "Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat, podsjećajući kako je nekoliko mjeseci prije slično prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu. Za razliku od vremena krize, "sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu "uhljeba" za plaću od koje se jedva preživljava", naglašavaju u tom sindikatu.

Kod javnih službi poput zdravstva i znanosti problemi su i izraženiji već time što su i naglašenije prožeti s migracijama. Istodobno, fiskalne projekcije objavljene u okviru Programa konvergencije prije tri mjeseca nisu dobro sjele njihovim sindikatima. Jer, tim je dokumentom signalizirano da će naknade zaposlenima mjereno udjelom u BDP-u, u iduće dvije godine biti oko 11,3% BDP-a, odnosno nešto manje nego ove godine (11,5 posto BDP-a) u kojoj ti rashodi uključuju cjelogodišnji učinak lanjskog povećanja osnovice za 6% (u tri koraka).

U Vladi su te projekcije objasnili očekivanim kretanjem broja zaposlenih državnih i javnih službenika te pravima koja proizlaze iz kolektivnih ugovora, dok su sindikati javnih službi s negodovanjem konstatirali kako plaće u javnim službama u odnosu na predkriznu 2008. zaostaju 17 posto za drugim plaćama u zemlji. "Dok doktori, medicinske sestre i drugi javni službenici svakodnevno odlaze iz zemlje, Vlada kupuje avione te i dalje priča o fiskalnoj konsolidaciji i potrebi smanjivanja javnog duga", bio je sindikalni komentar tih projekcija. Danas se upire prstom i u nove milijarde kuna koje će država ulupati u sanaciju Uljanika i Petrokemije.

Ispis 


Vezane vijesti

Utorak, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Srijeda, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije

Ponedjeljak, 12.03.2018.

Ova se reforma mnogima neće svidjeti: u mirovinu ćemo sa 67 godina, mnogima se ukida beneficirani radni staž, a za odlazak u prijevremenu plaćat će se veći penali

NOVI PAKET MJERA I ZAKONA

(SLOBODNA DALMACIJA) Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.

Opširnije

Četvrtak, 09.11.2017.

NOVA OSNOVICA, OSIGURANA BOŽIĆNICA: Potpisan Kolektivni ugovor za državne službe!

BOLJA VREMENA?

Pavić je naglasio kako je sporazum rezultat kompromisa i zajedničkog vrlo intenzivnog rada

(Dnevno.hr) Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić potpisao je u četvrtak s predstavnicima sindikata državnih službi Kolektivni ugovor (KU) za državne službenike i namještenike, kojim se određuje osnovica plaće od 5421,54 kune i zadržavaju stečena prava, a primjenjuje se od 1. studenoga.

Opširnije

Četvrtak, 19.10.2017.

Sindikati pozvali Plenkovića da smanji razliku u plaćama u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi: Radnici hitno trebaju povišice, o tome ovisi gospodarski rast!

...I OD RADA ŽIVJETI

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel poručio je u srijedu da hrvatski radnici hitno trebaju veće plaće, te pozvao premijera Andreja Plenkovića da učini sve kako bi smanjio jaz između plaća u Hrvatskoj i na zapadu Europske unije.

SSSH traži povećanje i redefiniranje minimalne plaće, te promoviranje i jačanje kolektivnog pregovaranja u svrhu porasta plaća i jačanja sigurnosti zaposlenja, navodi se u priopćenju SSSH u povodu današnjeg socijalnog summita EU na temu smanjivanja razlika u plaćama između istoka i zapada EU.

Opširnije













Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)