Vijesti i zbivanja

Tuesday, 29.01.2019.

Zdravstveni djelatnici traže stroge mjere sigurnosti zbog sve češćih napada


(Radio1) Nakon sinoćnjeg novog napada na zdravstvene djelatnike u Kliničkoj bolnici Dubrava, liječničke udruge i udruge medicinskih sestara od Vlade su zatražili hitne primjene mjera za podizanje razine sigurnosti u zdravstvenim ustanovama.
O kojim je točno mjerama riječ, za Media servis navodi predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Renata Čulinović-Čaić.

"Želimo da se zdravstvene ustanove proglase mjestima nulte tolerancije na nasilje, sa strogom kontrolom ulazaka, kontrolom nadzornim kamerama, pogotovo na mjestima gdje su napadi učestaliji. Tržimo da se mjere prema napadačima primjene u što kraćem roku i što strože", rekla je Čulinović Ćulić. Zahtjeve je komentirao ministar zdravstva, Milan Kujundžić, koji je napade na zdravstvene djelatnike oštro osudio.

"To je nešto što već duže vrijeme razmatramo, s tugom to razmatramo, zapravo. U kojem pravcu pojedinci idu, da ih trebamo čuvati s čuvarimo i kamerama, ali i to se razmatra ako se ovakvi trendovi nastave", rekao je Kujundžić. Kujundžić je podsjetio da je od 5. siječnja na snazi izmjena Kaznenog zakona, prema kojoj počinitelj može dobiti kaznu do tri godine zatvora ako liječnika, stomatologa, medicinsku sestru ili nekog drugog zdravstvenog djelatnika spriječi u obavljanju njegove dužnosti. Ako ga ozlijedi ili mu život dovede u opasnost - kazna se diže do pet godina zatvora. Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara, Slava Šepec, za Media servis kaže kako je riječ o dobrim pomacima, ali uz uvjet da se izmjene zakona zaista i provode.

"Česti su napadi tamo gdje su najteži bolesnici, gdje su česte smrti... Imate onih na koje nikakvi zakonski propisi neće moći u tom smislu djelovati, ukoliko uistinu nastane bijes u jednom trenutku kad se ne mogu kontrolirati. To treba prevenirati, poticajima u samom društvu - da se ne razvija klima bijesa, nego da se razvija klima dijaloga." Istraživanja su pokazala da je 93 posto anketiranih liječnika i 89 posto medicinskih sestara doživjelo na poslu neki oblik nasilja.

"Medicinske sestre najčešće to ne prijavljuju. Žele staviti točku na ‘i‘, jer su uvijek bile mišljenja da ne mogu ništa napraviti, da se ništa ne može poduzeti", objašnjava Šepec.

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, od Ministarstva traži još stroža rješenja, poput onog da se zdravstveni i socijalni radnici proglase službenim osobama. Predsjednik sindikata, Stjepan Topolnjak:
"I onda napadi na njih bi se tretirali kao napadi na službenu osobu što bi, smatramo, izazvalo malo više respekta kod osoba koje fizički nasrću na naše članove", kaže Topolnjak.

Zajedničko priopćenje

Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor, HUBOL, KOHOM, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara /tehničara, Hrvatska udruga medicinskih sestara, Hrvatski nacionalni savez sestrinstva i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi najoštrije osuđuju napade na liječnike i medicinske sestre na radnom mjestu.

Najnoviji napad dogodio se u ponedjeljak, 28.siječnja 2019. u Hitnoj kirurškoj ambulanti KB Dubrava, samo tri dana nakon napada na liječnike i medicinske sestre u Klinici za plućne bolesti Jordanovac.

Napadi kojima su liječnici, medicinske sestre i ostali zaposleni u zdravstvu izloženi na svojim radnim mjestima su sve češći, a osobito zabrinjava podatak da doživljavamo sve više fizičkih napada.

Iako su najnovije izmjene Kaznenog zakona donijele određene promjene, važno je osigurati da se Zakon sustavno provodi te da se počinitelji bez odgode procesuiraju i najstrože kazne.

Na učestale napade u zdravstvenim ustanovama upozoravamo već dugi niz godina i cijelo to vrijeme smo izloženi agresiji, koja je, nažalost, postala dio naše svakodnevice. Liječničke novine su na ovaj problem upozoravale još 2008. godine, kada je objavljen niz tekstova o nasilju nad liječnicima i medicinskim sestrama, a na problem su upozoravali i sindikati tijekom pregovora za GKU 2013. I kasnije.

Danas,

kada nam u RH nedostaje liječnika i medicinskih sestara
kada liječnici i medicinske sestre svakodnevno odlaze u inozemstvo,
kada liječnici i ostali zdravstveni djelatnici održavaju zdravstveni sustav na životu odrađivanjem velikog broja prekovremenih sati , iznad zakonski dozvoljenih okvira,
kada se prekovremeni rad ne obračunava niti plaća korektno,
kada liječnicima još uvijek nije riješena reprezentativnost i nemaju pravo pregovarati za svoje kolege,
eskalacija nasilja na našim radnim mjestima sigurno nije nešto što će zadržavati naše kolegice i kolege u domovini.

Zgroženi divljanjem na Jordanovcu i nasiljem u KB Dubrava, ponovno upozoravamo i tražimo od svih nadležnih institucija da se hitno poduzmu mjere za zaštitu zdravlja i života liječnika, medicinskih sestara i ostalih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama.

Tražimo hitnu primjenu mjera za podizanje razine sigurnosti u zdravstvenim ustanovama te u tu svrhu predlažemo:

proglašenje zdravstvenih ustanova mjestima nulte tolerancije na nasilje
uvođenje obveze 24-satne nazočnosti zaštitarske službe u zdravstvenim ustanovama
uvođenje nadzora kamerama u zdravstvenim ustanovama na mjestima gdje su napadi na zdravstvene radnike učestaliji (čekaone, prijamni šalteri)
postavljanje tzv „tihih alarma" povezanih sa zaštitarskom službom na izolirana radilišta i radilišta s učestalijim napadima (npr. ordinacije PZZ, hitne ambulante)
provođenje strože kontrole ulazaka posjeta u zdravstvene ustanove
promptno procesuiranje i adekvatno kažnjavanje napadača na zdravstvene radnike na njihovim radnim mjestima
da se u Zakon o zaštiti prava pacijenata unese odredba o obvezi pridržavanja kućnog reda u zdravstvenim ustanovama, što se odnosi i na pacijente i na njihove pratnje/posjete, kao i da se točno definiraju sankcije u slučaju nepridržavanja kućnog reda
Poduzet ćemo sve zakonske mjere za zaštitu sigurnosti i dostojanstva liječnika i medicinskih sestara na njihovim radnim mjestima i inzistirat će na najstrožem kažnjavanju svih onih koji na bilo koji način iskažu agresiju prema bilo kojem zdravstvenom djelatniku.

Ne želimo da se u zdravstvenim ustanovama dogodi nešto još strašnije od ovoga na Jordanovcu i u KB Dubrava da bi se problem shvatio ozbiljno

te

upućujemo apel Vladi Republike Hrvatske i tražimo hitno uvođenje mjera pojačane zaštite svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama.


Hrvatski liječnički sindikat

Hrvatska liječnička komora

Hrvatski liječnički zbor

Hrvatska udruga bolničkih liječnika

KOHOM

Hrvatska komora medicinskih sestara

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara /tehničara

Hrvatska udruga medicinskih sestara

Hrvatski nacionalni savez sestrinstva

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi

Ispis 


Saturday, 26.01.2019.

SSZSSH od ministra Kujundžića zatražio sastanak sa sindikatima zbog incidenta na Jordanovcu

(SSZSSH) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je danas od ministra zdravstva Milana Kujundžića žurno sazivanje sastanka sa sindikatima u zdravstvu zbog jučerašnjeg incidenta na KBC-u Rebro, klinici Jordanovac.

Predsjednik SSZSSH Stjepan Topolnjak u dopisu ministru Kujundžiću navodi sljedeće:

",.., pozivamo Vas da žurno sazovete sastanak sa sindikatima na kojem bismo otvorili pitanje mogućih aspekata zaštite zdravstvenih i nezdravstvenih radnika u sustavu zdravstva, u odnosu na napad korisnika zdravstvenih usluga prema pružateljima usluga, a s ciljem sprječavanja nastalih situacija u narednom razdoblju".

... za otvaranje dokumenta klikni na sliku

Ispis 


Monday, 07.01.2019.

Objavljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama

(SSZSSH) U Narodnim novinama broj 2/2019 objavljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama temeljem kojeg će se osnovica za plaće u javnim službama povećati za 3% (tri posto) počevši od 1. siječnja 2019. godine i nadalje dodatno za 2% (dva posto) počevši od 1. rujna 2019. godine.

Međutim, kako Sporazum ne sadrži i iznose osnovice od 1. siječnja i 1. rujna 2019. godine, skrećemo pozornost kako su ovi iznosi objavljeni u Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN 2/2019), ugovorenom nakon što su sindikati javnih službi postigli sporazum s Vladom RH o ovom pitanju u postupku mirenja.

Osnovica će od 1. siječnja 2019. godine do 31. kolovoza 2019. godine iznositi 5.584,19 kuna bruto, a od 1. rujna 2019. godine pa nadalje 5.695,87 kuna bruto.

Osnovica od 5.584,19 kuna primjenjuje se počevši s plaćom za mjesec siječanj 2019. godine koja će biti isplaćena u mjesecu veljači 2019. godine,  a osnovica od 5.695,87 kuna počevši s plaćom za mjesec rujan 2019. godine koja će biti isplaćena u mjesecu listopadu 2019. godine.

Pročitajte još...

Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (NN 2/2019)

Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN 2/2019) 

Ispis 


Thursday, 20.12.2018.

Sretan Božić i novu godinu želi Vam SSZSSH

Ispis 


Thursday, 13.12.2018.

Vlada prihvatila Sporazum o osnovici za izračun plaće u javnim službama

(SSZSSH) Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela zaključke o prihvaćanju Sporazuma o osnovici za izračun plaće u javnim službama i Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, temeljem kojih će se osnovica za plaće u javnim službama i državnoj upravi povećati za 3 posto od 1. siječnja 2019. godine, te za dodatnih 2 posto od 1. rujna 2019. godine.

Visina osnovice za izračun plaće u 2019. godini iznosit će od 1. siječnja do 31. kolovoza 2019. godine 5.584,19 kuna bruto, a od 1. rujna 2019. godine pa nadalje 5.695,87 kuna bruto.

Pročitajte još...

Zaključak o prihvaćanju Sporazuma o osnovici za izračun plaće u javnim službama

Zaključak i Tekst Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike

Ispis 


Vezane vijesti

Monday, 04.02.2019.

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

ZAGREB, 4. veljače 2019. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu.

Opširnije

Friday, 30.11.2018.

Sindikalni čelnici: Rast minimalne plaće dobrodošao, ali i dalje premalen


ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Hina) - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su ocijenili da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Opširnije

Thursday, 22.11.2018.

Sindikati nastavljaju s pripremama za referendum o mirovinskoj reformi


(HINA) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever poručio je u utorak s konferencije za novinare da sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv prijedloga mirovinske reforme, ali će procijeniti trenutak kada će s time krenuti.

‘Nismo odustali od prikupljanja potpisa, pripreme su intenzivne i do sada smo napravili puno toga. Ali, da budemo sigurni kako neće biti pogrešnih koraka, da na minimum smanjimo mogućnost vladajućima da to proglase nevažećim, te iz odgovornosti prema građanima u pripreme idemo polako i smireno', rekao je Sever.

Opširnije

Tuesday, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Wednesday, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije
















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)