Vijesti i zbivanja

Thursday, 30.07.2009.

Dom zdravlja proglasio viškom 15 djelatnika

UPRAVNO VIJEĆE DOMA ZDRAVLJA PGŽ-a ODLUČILO BEZ SINDIKATA 
Svi spadaju u nemedicinsko osoblje i većina ih je zaposlena po ispostavama na otocima i Gorskom kotaru
RIJEKA – Iako se prije nekoliko mjeseci nakon pregovora sindikata s Domom zdravlja Primorsko-goranske županije, činilo da viškova zaposlenih ipak neće biti, Upravno vijeće ove ustanove na svojoj je posljednjoj sjednici donijelo odluku kojom će 15 svojih djelatnika proglasiti viškom. Svi oni spadaju u nemedicinsko osoblje i većina ih je zaposlena po ispostavama Doma zdravlja na otocima i Gorskom kotaru. Za razliku od prijašnja četiri milijuna kuna za koje je ova ustanova podigla kredit uz jamstvo PGŽ-a kako bi platila otpremnine za 30 zaposlenih koliko ih je bilo u prvom krugu, sada je za zbrinjavanje polovice od tog broja izdvojeno mizernih 700 tisuća kuna. Razlog leži u činjenici što je u prvom krugu gotovo polovicu djelatnika činilo medicinsko osoblje koje bi iz Doma zdravlja otišlo s velikim otpremninama koje se kreću između 220 i 340 tisuća kuna, a koje je u ovom krugu pošteđeno. Brigu o medicinskom dijelu zaposlenika u kojem su najzastupljeniji timovi medicine rada od kojih neki imaju uvjete za starosnu mirovinu, prema sadašnjoj županijskoj računici, trebao bi preuzeti Grad Rijeka nakon decentralizacije ustanove.
    U cjelokupnoj situaciji posebno čudi podatak prema kojem Dom zdravlja nije obavijestio sindikate o svojoj odluci da će dio zaposlenika ipak na burzu i to sa skromnim otpremninama.
    – Dosad nismo dobili niti jednu službenu obavijest osim spekulacija i nemamo nikakve informacije da se to zbiva. Ako je tome doista tako, pozivam našu predstavnicu radnika u Upravnom vijeću, Mirjanu Hrast da podnese ostavku s te funkcije jer takvu odluku nije smjela preuzeti samo na sebe, kazala je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.

Ispis  Opširnije


Wednesday, 29.07.2009.

Vlada u Sabor hitno šalje Zakon o plaćama

Prijetnjom tužbama sindikalci pritisli vlast

Tužit ćemo! I dobit ćemo! Sadašnja premijerka Jadranka Kosor stavila je svoj potpis na sporazum sa sindikatima javnih službi i sada ga ne poštuje! To puno govori o njezinoj vjerodostojnosti – grmjeli su danas oko podneva sindikalci zato što Vlada do danas, sukladno potpisanom sporazumu, u saborsku proceduru nije uputila izmjene i dopune Zakona o osnovici plaće u javnim službama, a rok istječe 13. kolovoza.
Autor: Nikola Sever Šeni

29.07.2009 19:09 Sindikalci su “poludjeli” na Vladin zaborav ili na njezinu skrivenu namjeru (Foto: Anto Magzan)

Riječ je o odredbi kojom se u zakon ubacuje to da se osnovica za plaće u javnim službama određuje pregovorima Vlade i sindikata. Onda su novinari zvali u Vladu i tražili objašnjenje. – Izmjene će biti upućene na jesensko zasjedanje Sabora – odgovarali su iz Vlade.

I onda je, nakon sat ili dva, pritisak medija na Banske dvore bio toliki da je oko 15 sati ad hoc donesena odluka: izmjene i dopune Zakona o osnovici u javnim službama danas će se naći na sjednici užeg kabineta Vlade te će, moguće je, kaže glasnogovornik Zlatko Mehun, biti upućene u Sabor do kraja tjedna.

Prijetnje tužbom

A kako je sve počelo? Portali su bombastično objavili da sindikati prekidaju socijalno partnerstvo s Vladom. Doduše, bila je to samo najava, ali toliko je dobro zvučilo da su u roku od sat vremena svi sindikalci iz javnih službi bili na nogama, odnosno na mobitelima. Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi odmah je zaprijetila tužbom.

Ispis  Opširnije


Thursday, 23.07.2009.

Porez od 3% na sva primanja i povećanje PDV-a

Pravedno! Da li i potrebno? Uloga sindikata i učinci trodnevnih razgovora s Vladom!

Budući da dio medija nije dovoljno precizno izvijestio o karakteru i učincima razgovara Vlade i sindikata ovim putem vas još jednom podsjećamo da na ovim web stranicama uvijek potražite točne informacije o radu sindikata.   

Od ponedjeljka 20.srpnja do srijede 22. srpnja Vlada, sindikati i poslodavci razgovarali su o načinu na koji treba riješiti proračunski manjak od 11 milijardi kuna i svesti ga na podnošljivih 5 milijardi. Vlada je upoznala socijalne partnere sa stanjem Državnog Proračuna koje prijeti isplati svih obaveza Države prema zaposlenicima, umirovljenicima i ostalim korisnicima proračunskih sredstava. Dolje vas ukratko upoznajemo s općim stanjem u RH u kojem se trenutno nalazimo a što više nije nikome upitno u zemlji.

RAZGOVORI A NE PREGOVORI. Sindikati nisu bili pozvani na pregovore već na razgovore. Od sindikata se nije tražio formalni pristanak ili prihvaćanje nekog prijedloga Vlade već su pozvani da pomognu u pronalasku rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve. Dakle, bile su to konzultacije i pokušaj pronalaženja konsenzusa socijalnih partnera. Sindikati, naravno, nisu zagovarali smanjenje plaća i mirovina, već su tražili druga moguća rješenja prije takve mjere.

DRUGE MOGUĆNOSI OSIM SMANJENJA PLAĆA I MIROVINA. Vlada, poslodavci i ekonomski stručnjaci uvjeravali su i argumentirali da sve druge uštede koje su napravljene ili najavljene nisu dostatne za pokriće proračunskog manjka uključujući i najavljeno kresanje takvih stavki kao što su Pelješki most, financiranje Crkve ili Hrvata u BIH. Stoga je Vlada inzistirala da se moraju opteretiti mirovine i ponovno plaće javnih službenika da bi se smanjili rashodi Proračuna i javna potrošnja uskladila s prihodima.

PRVI PRIJEDLOG VLADE. Vlada je stoga predložila ponovno smanjenje osnovice za 6% i ukidanje božićnice za ovu i sljedeću godinu te ukidanje regresa. Sindikati javnih službi odlučno su odbili takav prijedlog koji bi predstavljao kršenje potpisanog Sporazuma nakon štrajka u svibnju ove godine, te najavili novi štrajk u rujnu i seriju sudskih tužbi. Upozorili su da bi novo smanjenje plaća bilo nemoralno i nenormalno šikaniranje uvijek iste skupine ljudi, jer smo mi svoj doprinos od 6% već dali u svibnju mjesecu. Sindikati su tražili da se teret nove situacije pravedno raspodjeli na sve u zemlji. Sindikati su upozorili da se nesklad između rashoda i prihoda može ukloniti i tako da se povećaju prihodi, te su predložili tzv. krizni porez za sva primanja u zemlji putem progresivnog oporezivanja. Sindikati su dali i niz drugih prijedloga o oporezivanju imovine, dobiti i dividendi, o ukidanju bespovratnih potpora, o izjednačenju plaća u lokalnoj upravi s plaćama na državnom proračunu, itd.     

ALTERNATIVE.  Drugi dan, u utorak, Vlada je iznijela novi prijedlog o 8% poreza na sva primanja u zemlji iznad 3000 kuna. To nitko nije podržao jer je Vlada očito naš prijedlog htjela iskoristiti kao zamjenu za sve druge bolne rezove. Naime, nelogično je bilo da se umjesto smanjenja plaća svih javnih službi od 6% za 250 tisuća ljudi uvede smanjenje od 8% za milijun ljudi. Dakle, to je trebao biti manji postotak a ne veći, što je i bio cilj sindikata. Naš Sindikat inzistirao je na razjašnjenju te kontradikcije. Treći dan, ekonomski stručnjak dr. Željko Lovrinčević je predložio da krizni porez bude 3% a da se poveća stopa PDV-a od 1%. To bi trebalo donijeti državnoj blagajni od 4 do 5 mlrd kuna na razini jedne cijele godine. Sindikati su taj prijedlog ocijenili razumnim i podnošljivim.  

BOŽIĆNICA I REGRES. Nakon što su sindikati odbili ukidanje božićnice i regresa u ovoj i idućoj godini Vlada je predložila da se bar ovogodišnja božićnica prepolovi, ne samo radi uštede od 160 milijuna kuna već još i više radi poruke međunarodnoj javnosti o štednji u javnom sektoru, te radi geste solidarnosti s radnicima u industriji koji gube posao, a o božićnici, po riječima poslodavaca, danas većina radnika može tek sanjati. Sindikati javnih i državnih službi to za sada nisu odbili već će razmotriti tu mogućnost u kontekstu svih mjera koje će Vlada poduzeti. O tome će se pregovarati.     

ŠTO SU UČINCI NAŠEG SUDJELOVANJA. Da nas nije bilo u tim raspravama, Vlada bi smanjila osnovicu i ukinula regres i božićnicu. Derogirala bi i Sporazum iz svibnja ove godine koji nam jamči visoki rast plaća svake godine nakon izlaska iz krize. Učinak sindikata ponekad je važniji zbog onoga što smo spriječili nego zbog onoga šta smo povećali. Dakle, sindikati nisu u tim razgovorima imali alternativu da sve ostane kao prije razgovora jer to jednostavno nije bilo moguće, niti bi Vlada tako postupila. Kada je Vlada već čvrsto odlučila dirati plaće onda je trebalo izabrati jedan od tri prijedloga: da se smanje samo naše plaće i ukinu božićnica i regres, da se oporezuju sve plaće po visokoj stopi od 8% ili da se oporezuju po 3% i poveća PDV. Mi smo izabrali onu koja je u skladu s našom stalnom politikom: terete krize mora se pravično raspodijeliti na sve u zemlji.

SPASILI SMO SPORAZUM I RELATIVNU CIJENU RADA. Ovime smo ponovno uspjeli sačuvati dignitet naših profesija i relativnu cijenu rada u zemlji. Jedino je cijena rada bitna jer ona ovisi o našoj usporedbi s drugim plaćama u zemlji. Novo smanjenje osnovice za 6% stavilo bi zaposlenike u našim službama u neodrživo lošiju poziciju prema drugima u zemlji, a to bi učinke Sporazuma iz svibnja mjeseca dovelo u pitanje.

TRŽIMO PISANU IZJAVU VLADE. Neupitan je naš doprinos pravednom rješenju prema kojemu teret snose svi zaposlenici u zemlji. Međutim, je li bilo opravdano dirati plaće uopće? Jesu li postojale druge mogućnosti? Naše je mišljenje da je to pitanje prije svega moralne a ne toliko fiskalne naravi. Naime, s aspekta iznosa dovoljnog za pokrivanje jaza u proračunu opterećenje plaća teško se moglo izbjeći. Naravno, mogao se uvesti porez na imovinu, smanjiti broj zaposlenika u javnom sektoru, ukinuti suvišni broj općina, itd., ali te mjere ne mogu se provesti dovoljno brzo da bi dale učinke odmah.  S obzirom da se plaće smanjuju živim ljudima, oni imaju pravo očekivati smanjenje i svih drugih oblika potrošnje a pogotovo onih koji se ne čini primjerenima u ovako teškim vremenima. To je moralni imperativ. Stoga smo od Vlade tražili Izjavu kojom će upoznati javnost što je do sada učinila, što će upravo učiniti i što namjerava učiniti do kraja ove godine i iduće. Takvom Izjavom Vlada RH daje mogućnost javnosti da nadzire iskrenost i odlučnost njenih namjera.

SADRŽAJ IZJAVE O NAMJERAMA. Naš predstavnik, gospodin Ribić, koji je iznio taj prijedlog tražio je da u njemu budu sljedeći sadržaji s definiranim rokovima:

  • uvođenje poreza na imovinu,
  • povećanje poreza na dobit za 3%, 
  • uvođenje poreza na isplatu dividenti (kapitalna dobit),
  • ukidanje bespovratnih potpora iz državnog proračuna,
  • iznos učinjenog i planiranog smanjenja subvencija u poljoprivredi
  • odustajanje od Pelješkog mosta, smanjivanje izdataka Crkvi, smanjivanje izdataka za BIH
  • izjednačavanje plaća u državnoj i lokalnoj upravi,
  • smanjivanje broja općina i gradova, te novi teritorijalni ustroj RH
  • provođenje svih reformi u državnoj upravi, javnim službama i pojedinim sektorima proizvodnje (poljoprivreda, željeznice itd),
  • sve mjere koje je Vlada do sada već najavila (sređivanje stanja i plaća u državnim poduzećima, povlaštene mirovine, braniteljske mirovine),
  • popis svih dosadašnjih ušteda po ministarstvima,
  • obračun s korupcijom u državnim poduzećima i javnoj nabavi. 

STANJE. Zbog svjetske gospodarske krize, otpuštanja, zatvaranja kreditnih mogućnosti, porasta rata kredita te zbog osjećaja nesigurnosti došlo je do velikog smanjenja potrošnje što naravno donosi i smanjeno punjenje Državnog Proračuna. Time su dovedene u pitanje isplate svih obaveza Države prema zaposlenicima, umirovljenicima, gospodarstvu itd. Zbog prevelikog vanjskog zaduženja problem nije moguće riješiti povećanjem primanja stanovništva radi poticanja potrošnje u zemlji, tim prije jer je naša potrošnja najvećim dijelom uvoznog karaktera, pa bi novom većom potrošnjom povećali daljnje zaduživanje. Zbog velikih dugova koje su stvorili, ne samo Država, već još i više banke i privreda u općoj ekspanziji osobne i opće potrošnje (krediti, automobili, autoceste itd) potrebno je dugove vraćati ove i sljedeće godine. U uvjetima krize nemoguće je pronaći dovoljno novca u zemlji za otplatu kredita, pa se taj novac mora ponovno tražiti u inozemstvu. Da bi Država u tome uspjela mora uvjeriti inozemnu financijsku javnost, koja daje novce, da se Država ponaša odgovorno. Ta odgovornost mjeri se time koliko je Država spremna uskladiti prihode s rashodima, ili drugim riječima da deficit proračuna bude prihvatljiv. U suprotnome, ako Država ne dobije te kredite morat će se obratiti MMF-u za pomoć koji kredite uvjetuje nizom zahtjeva. Iako držimo da to nije veće zlo od dosadašnjeg neodgovornog djelovanja gotovo svih segmenata  hrvatskog društva na čelu s državnom politikom, ipak je bolje da ono što bi tražio MMF napravimo sami jer ne znamo do koje mjere i koliko bi daleko MMF intervenirao na teret zaposlenika i običnih građana.

Ispis 


Tuesday, 21.07.2009.

Spomenka Avberšek u dnevniku Nove TV

- Gospođo Avberšek je li bi bilo prihvatljivije da set pristali na 6-postotno smanjivanje ili vam je ovo bolja varijanta između dvije loše ponude?-
- Ni prva ni druga nije dobra. –
- Ali ova vam je bliža?-
- Ova je bliža ako će sutra biti razrađena na način koji smo tražili, a to smo tražili zapravo progresivno da se on riješi, jer ovakav način jedne stope za sve, mi zapravo dovodimo u sustavu zdravstva, znači jednu cijelu grupaciju ljudi da će oni to dva puta plaćati, za razliku od drugih što su samo jedanput.-
- Recite, meki su ovo već nazvali haračem. Radili ste vjerojatno izračun koliko će u prosjeku izgubiti ljudi u zdravstvenom sustavu?-
- Pa, ako krenemo od liječnika, on je nosioc struke, on u prosjeku između 1.200 i 1.400 kuna, još jednamput i to svaki liječnik. -
- Medicinska sestra?-
- Ako gledam medicinsku sestru koja je najviše zastupljena u sustavu zdravstva, ona od 350 do 700 kuna.-
- Samo da raščistimo još jednu stvar. Da li ostaju trošarine na SMS? To je bilo nejasno da li to ostaje ponuda u ovom krpanju državnog proračuna -
- Da mi smo to pitali da li ostaje uz to sve i da smo još razradili, mislim da je to dobro znati, da Vlada još zareže u porez, npr. crkvu jer jednako snosi.-
- To ste vi tražili?-
- Da. Mi smo to tražili. I predsjednica Kosor je rekla da zapravo sve institucije, da ih tako nazovem, koje nisu sada „zakačene“, da će biti „zakačene“.-
- I crkva?-
- Pa i crkva.-

Ispis 


Tuesday, 21.07.2009.

Pregovori o kriznom porezu od 5 ili 6 posto nastavljaju se sutra

ZAGREB, 21. srpnja 2009. (Hina) - Pregovori Vlade i socijalnih partnera vezani uz rebalans proračuna i danas su, drugi dan zaredom, završeni bez dogovora te se nastavljaju sutra, i to s prijedlogom da se na sve primitke građana, plaće i mirovine, veće od 3.000 kuna uvede tzv. krizni porez sa stopom od 5 ili 6 posto, koji bi se naplaćivao od 1. kolovoza ove do kraja iduće godine.

Krizni porez odnosio bi se na one koji imaju mirovine ili plaće veće od 3.000 kuna, a ukupno bi od tog poreza bili izuzeto oko 1,5 milijuna građana Hrvatske, izjavila je po završetku višesatnih pregovora predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Ispis  Opširnije


Vezane vijesti

Friday, 03.04.2020.

Obavijest o ne održavanju Sportskih susreta SSZSSH

Sportaše i zainteresirane sudionike Sportskih susreta Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske obavješćujemo da se Sportski susreti zakazani za mjesec svibanj neće održati iz svima poznatih razloga.

O terminu održavanja susreta u ovoj godini (ukoliko to bude moguće) biti ćete na vrijeme obaviješteni.

S poštovanjem,

Predsjednik SSZSSH
Stjepan Topolnjak

Tuesday, 17.03.2020.

Psihološki aspekti pojave koronavirusa: Kako se nositi sa strahom?

dr. sc. Ljiljana Muslić, prof. psih.

(FAKTOGRAF) Tekst dr. sc. Ljiljane Muslić, prof. psih. iz Odsjeka za promicanje mentalnog zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz dopuštenje prenosimo sa službenih stranica HZJZ-a.

Pojava koronavirusa SARS-CoV-2 u Kini 2019. godine i njegovo širenje zaokupilo je pažnju stručnjaka, medija i opće populacije. Iako je to donekle očekivano, u posljednje vrijeme, posebice s prvim zabilježenim slučajevima oboljelih u Hrvatskoj, sve više se u medijima spominje kako se proširila panika i strah među ljudima od moguće zaraze te smo bili svjedoci ili smo u medijima čitali o nepotrebnim ponašanjima kao što su masovna kupovina i stvaranje zaliha hrane, zaštitnih maski i sl., do neopravdanih napada na strane državljane ili ljude koji dolaze iz žarišta zaraze, izravno ili preko društvenih mreža.

Opširnije

Friday, 29.11.2019.

Sindikati državnih službi i Vlada potpisali dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru

(HINA, 29. studenoga 2019.) Ministar rada Josip Aladrović izjavio je u četvrtak nakon potpisivanja dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru sa sindikatima državnih službi da su konstruktivnim i kvalitetnim dogovorom omogućili rast plaća i materijalnih prava, poput božićnice i regresa, za sljedeću godinu.

"Smatram da smo na ovaj način konstruktivnim i kvalitetnim dogovorom omogućili rast plaća i jednokratnih materijalnih prava za sljedeću godinu. U kontekstu socijalnog dijaloga i dalje ćemo nastaviti razgovarati o svim problemima koji se događaju i izazovima koji su pred nama", rekao je Aladrović nakon potpisivanja dodatka u Ministarstvu rada.

Opširnije

Thursday, 05.09.2019.

Aladrović: Vlada je za horizontalno povećanje plaća svima

MINISTAR RADA

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u četvrtak kako se Vlada zalaže za horizontalno povećanje plaća odnosno horizontalnu korekciju za sve, a ne samo za neke odabrane skupine

(Tportal.hr, 5. rujna 2019.) "Ono što cijelo vrijeme komuniciramo je horizontalno povećanje plaća odnosno horizontalna korekcija. Istaknuo bih da je došlo do nekoliko horizontalnih korekcija, da su plaće u zadnje dvije godine podignute svima 11,5 posto kumulativno i očekujemo na toj razini da ćemo kroz daljnji rast plaća i pozitivna kretanja u gospodarstvu korigirati ih za sve, a ne samo za neke odabrane skupine", komentirao je Aladrović sindikalne zahtjeve za povećanje plaća uoči sjednice Vlade.

Opširnije

Monday, 29.07.2019.

SINDIKATI: 'Četvrti krug porezne reforme ide na ruku poslodavcima'

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever tvrdi da se mjera za mlade donosi bez konkretnih izračuna, dok će se s druge strane smanjiti prihodi lokalnim zajednicama koje bi potom mogle smanjivati subvencije vrtićima, poskupljivati komunalne usluge, uvoditi prirez

(VEČERNJI LIST) Čelnici tri sindikalne središnjice ocijenili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare dačetvrti krug porezne reformeu velikoj mjeri ide na ruku poslodavcima dok radnicima ostavlja mrvice.

Opširnije

















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)