Vijesti i zbivanja

Tuesday, 26.03.2019.

Sindikati očekuju pola milijuna potpisa za referendum o mirovinskoj reformi

'67 JE PREVIŠE'



Inicijativa "67 je previše" očekuje više od pola milijuna potpisa hrvatskih građana za raspisivanje referenduma o uvjetima za mirovinu, rekao je u predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel u ponedjeljak u Varaždinu uoči regionalnog skupa sindikalnih povjerenika i aktivista s područja Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije o provedbi prikupljana potpisa

(Tportal.hr) U organizaciji Inicijative "67 je previše", koju čine Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata, potpisi za referendum prikupljat će se od 27. travnja do 11. svibnja.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever na konferenciji za novinare ponovio je zahtjeve da se pravo na starosnu mirovinu stječe sa 65 godina, a ne 67, da se penalizacija za prijevremeno umirovljenje sa sadašnjih 0,3 posto po nedostajućem mjesecu smanji na 0,2 posto, tako da za pet godina ne bude 18, nego najviše 12 posto, da se prijelazno razdoblje za izjednačavanje žena s muškarcima vrati na dosadašnja četiri mjeseca po godini te da se dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika stekne sa 60 godina starosti i 41 godinom staža osiguranja, a ne kao što je novim zakonom predviđeno da se od 2027. to promijeni na 61 godinu. Referendumsko je pitanje napisano u obliku prijedloga zakona.

"Hrvati kraće žive, daleko su bolesniji nego što je prosjek Europe, a kamoli razvijenijih europskih zemalja, tehnološki smo zaostaliji i cijeli je niz razloga zbog kojih se tako dugo raditi ne može jer se i u ovim uvjetima poslodavci rano rješavaju starijih radnika, šalju ih u prijevremenu mirovinu, te su tada trajno kažnjeni umanjenjem", rekao je Sever.

Sindikati su uspješno proveli tri referendumske inicijative, protiv izmjena Zakona o radu 2010., protiv tzv. outsourcinga 2014. i protiv monetizacije autocesta, te je Vlada svaki put odustajala od svojih namjera. Predsjednik SSSH je istaknuo da je cilj ponajprije osvijestiti hrvatske građane da se u Hrvatskoj nešto može mijenjati.

"Može netko imati glasačku mašineriju u Hrvatskome saboru, može imati novac i plaćati sve moguće spotove, plaćati manipulacije, ali direktan kontakt, direktan razgovor s hrvatskim građanima nama je najvažniji. Mi jednostavno nemamo što manipulirati, već iznosimo samo činjenice i pozivamo hrvatske građane da iskoriste svoje demokratsko pravo da daju potpis za promjene", rekao je Novosel.

Istaknuo je da se zakonom koji bi bio donesen referendumom neće riješiti "sve bolne rane hrvatskoga mirovinskog sustava", ali će se ispraviti nepravde, te da "konačno treba reći dosta svim vladama za smanjivanje svih poteškoća mirovinskog sustava preko leđa hrvatskih građana".

Dodao je da će potpisa sigurno biti više od potrebnih 370 ili 380 tisuća, koliko službeno očekuju, te da će ih biti više od pola milijuna.

Inicijativa priprema prikupljanje potpisa za referendum u svim županijama i gradovima te u manjim mjestima.

"Kako već sada postoji veliki interes građana za ovu akciju, mi smo svjesni toga da moramo omogućiti svima da vrlo lako pronađu potpisno mjesto. Jamčimo da ćemo pokriti sve županije, sve gradove, sva mjesta, svagdje gdje imamo naše članove i gdje će postojati interes za prikupljanje potpisa", rekao je potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata Branimir Mihalinec.

Sa skupa sindikalnih povjerenika i aktivista s područja Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije koji  se održao u ponedjeljak, 25. ožujka u 12,00 sati na kojem su sudjelovali i naši sindikalni povjerenici iz SB Krapinske Toplice- Miljenko Cesarec, iz OB Varaždin Slavko Horvat i iz OB Zabok Damir Srebačić 

Ispis 


Monday, 25.03.2019.

Potpisan Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

(SSZSSH) Danas je u Ministarstvu zdravstva potpisan Dodatak I. Kolektivnom ugovour za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kojim su se ugovorne strane suglasile da se važeći Ugovor u cijelosti nastvalja primjenjivati od 27. ožujka 2019. godine, budući da je zaključen na vrijeme od 12 mjeseci i taj rok istječe 26. ožujka 2019. godine.

Ugovorne strane će nakon potpisivanja ovoga Dodatka bez odgode nastaviti pregovore o izmjenama i dopunama Ugovora.

Dodatak su za ugovorne strane potpisali ministar zdravstva Milan Kujundžić, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara Brankica Grgurić i predsjednik Samostalog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak

Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Ispis 


Wednesday, 20.03.2019.

Apel socijalnih radnika: Dokle god smo iscrpljeni i malobrojni, ne možemo kvalitetno raditi



(HRT) Svjetski dan socijalnoga rada djelatnici šibenskoga Centra za socijalnu skrb obilježili su još jednim mirnim prosvjedom. U vrijeme zakonske stanke njih 30-ak izišlo je pred zgradu Centra kako bi izrazili nezadovoljstvo stanjem u sustavu i zatražili poboljšanje.

Slađana Dunđer 28 godina radnog staža u sustavu socijalne skrbi - a jedino što raste su, kaže, obveze. Zato na svjetski dan socijalnoga rada prosvjeduje. O kvaliteti rada ne može se, kaže, govoriti jer:

- Ako je recimo pravilnikom određeno da se u Odjelu za odrasle osobe godišnje primi 130 korisnika, ja sam ih u prošloj godini primila 273. Dakle ne možemo govoriti o kvaliteti rada - rekla je.

Premalo ih je, poručuju. Samo u Centru za socijalnu skrb u Šibeniku nedostaje 13 stručnih radnika. Ukazali su na to prvim prosvjedom prije 10 dana. No smatraju da ih u resornom ministarstvu nisu čuli jer problema u sustavu je mnogo.

- Najbitniji problemi su žurno zapošljavanje svih stručnih, kao i ostalih radnika u sustavu socijalne skrbi, i smanjivanje broja javnih ovlasti koje su nama nametnute da radimo. Sve ono što ne ide u druge službe stavlja se u naš resor - komentira Anka Maslač iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Zaslužuju, tvrde, više i bolje:

- Dokle god nas je tako malo, dokle god smo iscrpljeni i malobrojni, s tolikim korisnicima mi ne možemo kvalitetno obavljati ono za što smo educirani i osposobljeni, kaže Slađana Dunđer.

Ponovno su se okupili na poziv Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi kako bi uz čestitke za Dan socijalnoga rada još jednom zatražili uvjete za normalan rad.

Ispis 


Tuesday, 19.03.2019.

Ispis 


Monday, 18.03.2019.

"67 je previše" - sindikati pokreću inicijativu za raspisivanje referenduma o mirovinama

(FAKTOGRAF) Referendumska inicijativa „67 je previše" od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Referendumska inicijativa sastavljena je od tri sindikalne centrale - Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata. Sindikalne centrale oštro su se suprotstavile prošlogodišnjim izmjenama mirovinskog zakona te su najavile pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma protiv zakonskih odredbi kojima se, među ostalim, skraćuje prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, ali i oštrije kažnjava prijevremeno umirovljenje. Na pooštravanje uvjeta za umirovljenje Vlada se odlučila pod pritiskom Europske komisije koja godinama od Hrvatske traži izmjene u mirovinskom sustavu.

 

Referendumsko pitanje

Prema novom zakonu, u starosnu mirovinu odlazit će se sa 67 godina od 2028. godine, a sindikati traže da se dobna granica uopće ne podiže sa sadašnjih 65 godina života. Kako je pred kraj prošle godine bilo premalo vremena za organiziranje referendumske inicijative te je postojala mogućnost da između dva saborska čitanja Vlada donekle promijeni zakonske odredbe, sindikati su odlučili igrati na sigurno i pokrenuti referendumsku inicijativu kad izmjene zakona stupe na snagu.

S obzirom da je riječ o izmjenama koje u primjenu kreću s višegodišnjom odgodom, vremena imaju dovoljno.

... za uvećanje klikni na sliku

Oglas kojim inicijativa „67 je previše" kreće u kampanju za privlačenje objavljen je u današnjem tiskanom izdanju dnevnika Novi list. „Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju", glasi osnovno pitanje referendumske inicijative, nakon čega se taksativno navodi tekst osam zakonskih članaka, odnosno prijeloga izmjena postojećih zakonskih odrebi. Sindikati tako traže da se zakonom utvrdi pravo na odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža. Na prijevremenu mirovinu osiguranik bi ostvario pravo kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

 

Penalizacija 12, umjesto sadašnjih 18 posto

Osim zadržavanja aktualne dobne granice za starosnu mirovinu, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Od ove godine svi oni koji odlaze ranije u mirovinu linearno se kažnjavaju trajnim smanjenjem mirovine za 0,3 posto, odnosno maksimalnih 18 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Inicijativa „67 je previše", traži smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Dosta će truda sindikati trebati uložiti da biračima objasne zbog čega bi trebali potpisati njihovu referendumsku inicijativu. Naime, kompleksnost samog mirovinskog zakona i traženih izmjena teško je sažeti u jednostavno pitanje kojim se traži potpora najmanje 400 tisuća birača čije potpise na referendumsku inicijativu treba prikupiti u dva tjedna. Postaviti samo pitanje jesu li birači za to da se u Hrvatskoj do daljnjeg u mirovinu odlazi s napunjenih 65 godina života te da se smanji penalizacija prijevremenog umirovljenja ne bi bilo dovoljno jasno bez iznošenja konkretnih članaka zakona koje treba mijenjati, tim više jer žene još uvijek odlaze u punu mirovinu i prije napunjenih 65 godina života, za razliku od muškaraca.

 

Žene u mirovinu sa 65 godina od 2030. godine

Aktualnim zakonom Vlada je ubrzala period u kojem se žene izjednačavaju s muškarcima za odlazak u mirovinu, a potom i prijelazno razdoblje u kojem i muškarci i žene dosežu dob od 67 godina za starosnu mirovinu. Kako sindikati traže odustajanje od podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina, tako je potrebno izmijeniti i odredbe zakona kojima se regulira prijelazno razdoblje (i za punu starosnu i za prijevremenu starosnu mirovinu).

... za otvaranje poveznice klini na sliku

Prema aktualnom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine. Nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.

Prema sindikalnom prijedlogu, žene bi dob od 65 godina života za umirovljenje polako dosezale do 2029. godine te bi od 2030. godine bile izjednačene s muškarcima. Istodobno bi se izmijenili i uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu.

Inicijativa „67 je previše" traži i drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje pravo na punu mirovinu bez penalizacije. Sada to može ostvariti osoba koja navrši 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, a Vlada od 2027. godine starosnu dob dugogodišnjeg osiguranika diže za jednu godinu. Sindikalni zahtjev je zadržavanje sadašnjeg rješenja.

 

Hrvatska zaostaje za EU kada je riječ o očekivanom trajanju života

Sindikati su tijekom rasprava o izmjenama u mirovinskom sustavu tražili da se zakonska dob za umirovljenje vrati na 65 godina, a sada to zahtjevaju referendumskom inicijativom, jer Hrvatska za EU prosjekom zaostaje kada je riječ o očekivanom trajanju života, kao i očekivanom trajanju života u zdravlju. Tako je očekivano trajanje života u Hrvatskoj, prema zadnjim pokazateljima, za 2,8 godina niže od prosjeka EU, a prema projekcijama Hrvatska se neće ni 2070. značajnije približiti prosjeku Unije te će zaostajati 1,5 godina. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj nakon 65 godine, pak, dvostruko je kraće od prosjeka EU te za muškarce iznosi 5,2 godine, a za žene 4,9 godina. Istodobno, prosjek EU za muškarce iznosi 9,8, a za žene 10,1 godinu. Sindikati, pritom upozoravaju da niti jedna od novijih članica Unije, odnosno zemlje koje su s Hrvatskom usporedive po očekivanom trajanju života, nisu podigle dob za umirovljenje na 65 godine te da će se to u mnogim zemljama dogoditi tek 2030. godine.

Kada je riječ o penalizaciji, upozoravali su da radnici, najčešće, u prijevremenu mirovinu odlaze pod pritiskom poslodavaca. Stoga su tražili i da se, umjesto radnika, kažnjavaju poslodavci koji radnike tjeraju u prijevremenu mirovinu. Gabrijela Galić

Ispis 


Vezane vijesti

Monday, 04.02.2019.

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

ZAGREB, 4. veljače 2019. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu.

Opširnije

Friday, 30.11.2018.

Sindikalni čelnici: Rast minimalne plaće dobrodošao, ali i dalje premalen


ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Hina) - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su ocijenili da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Opširnije

Thursday, 22.11.2018.

Sindikati nastavljaju s pripremama za referendum o mirovinskoj reformi


(HINA) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever poručio je u utorak s konferencije za novinare da sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv prijedloga mirovinske reforme, ali će procijeniti trenutak kada će s time krenuti.

‘Nismo odustali od prikupljanja potpisa, pripreme su intenzivne i do sada smo napravili puno toga. Ali, da budemo sigurni kako neće biti pogrešnih koraka, da na minimum smanjimo mogućnost vladajućima da to proglase nevažećim, te iz odgovornosti prema građanima u pripreme idemo polako i smireno', rekao je Sever.

Opširnije

Tuesday, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Wednesday, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije
















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)