Vijesti i zbivanja

Monday, 01.10.2018.

Novi pokušaj dogovora Vlade i sindikata javnih i državnih službi završio za manje od 10 minuta!

HRVATSKOJ PRIJETI ŠTRAJK?


Pregovore koji su napokon počeli sindikati žele nastaviti jedino s ministrom financija
(VIJESTI.hr) Sindikati javnih i državnih službi ponovno na pregovorima s Vladom oko povećanja plaća.

No, sa sastanka nisu izašli zadovoljni iako je Vlada ovaj put nešto i ponudila. Ono što im je Vlada stavila na stol je povišica od tek 2 posto.

Nedovoljno za sindikate, pogotovo javnih službi koji su prošli tjedan prijetili i prosvjedima.

Pregovore koji su napokon počeli sindikati žele nastaviti jedino s ministrom financija.

Sindikalisti su u ministarstvo rada stigli na drugu rundu pregovora o povišenju plaća, no za manje od 10 minuta sastanak je završio i to s ponudom povišice od, sindikatima nedovoljnih 2 posto.

"Nismo otišli revoltirani, očekivali smo da će vlada ponuditi ništa, a to je ipak 2 posto više od ništa, ali samo s ministrom Marićem možemo provesti stvarne i prave pregovore. Od njega tražimo jasna obrazloženja zašto i gdje nema mjesta za toliki broj zaposlenih u javnim službama koje su glavni servis za sve građane ove zemlje", kaže Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Ministar rada o konkretnoj ponudi ne želi govoriti.

"Ovo je regularan proces pregovora, želimo pregovarati i pregovaramo u dobroj vjeri i nadamo se da ćemo ih uspješno zaključiti", ističe ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Jednaku je ponudu dao i sindikatima državnih službi. No, minimalna povišica ni njima nije opcija. Posebno nezadovoljni su sindikati policijskih službenika.

"Tvrdim odgovorno da je plaća policijskog službenika mizerna. Što će s tih 2 posto, to će biti 50 ili 100 kuna. O čemu pričamo. Govorim da se na sigurnosti ne smije štedjeti", jasno će Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije.

Napominju da im je prije 5 godina oduzet i dodatak na koeficijente.

"Da bismo se vratili na razinu plaća iz 2013. morali bismo vratiti tih 3 posto", kaže Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Javne službe u odnosu na plaće prije krize imaju 18.9 % manje, a ako ne dobiju povišicu do kraja iduće godine zaostatak će se, tvrde, popeti na 25 posto. Pa s predloženih 2 posto ne vraćaju mnogo.

"Ali ova ponuda je za mene sramotna. A ako vlada ne odustane poduzet ćemo one sindikalne akcije koje nam stoje počevši od prosvjeda, štrajka, što imamo u zakonskim okvirima", jasno kaže Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Pregovore će nastaviti u četvrtak s ministrom financija.

 

OD 2019.GODINE

Vlada nudi povećanje osnovice plaće u javnim službama za dva posto


Na pregovorima sa sindikatima Vlada je ponudila povećanje osnovice plaća u javnim službama za dva posto u idućoj godini, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec

(Tportal.hr) Očekivali smo da Vlada neće ponuditi ništa, a ovo je čak dva posto više od toga, rekao je Mihalinec ironično novinarima nakon sastanka u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

To smo primili na znanje i u četvrtak očekujemo nastavak pregovora, kada će nam ministar financija Zdravko Marić objasniti zašto je tih dva posto jako dobra ponuda za zaposlenike u javnim sliužbama, rekao je Mihalinec koji smatra da sindikati samo s Marićem mogu voditi prave pregovore o plaćama.

Dosadašnji zaostatak plaća u javnim službama prema plaćama u gospodarstvu u odnosu na pretkrizno razdoblje iznosi 18,9 posto, a ne budu li se naše plaće bitno povećale taj bi zaostatak mogao do kraja iduće godine narasti na 25 posto. To bi bio užasni velik zaostatak za ogroman broj ljudi u javnim službama, koje su servis građanima, upozorio je Mihalinec.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak poručio je da nisu zadovoljni Vladinom ponudom, pa očekuju da će u četvrtak, na idućem sastanku, Vladini pregovorači doći s ozbiljnijom ponudom.

Ne promijeni li Vlada stajalište, poduzet ćemo sindikalne akcije koje nam stoje na raspolaganju, od prosvjeda do štrajkova, najavio je.

Ljudi očekuju da se poveća osnovica u javnim i državnim službama, koje poslovično imaju niske plaće, rekao je Topolnjak dodavši kako nema puno vremena do donošenja proračuna za iduću godinu. Vlada je zavlačila pregovore, no očekujemo da će se dogovor postići do kraja listopada, rekao je Topolnjak.

Komentirajući izjavu predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka da bi se profesori povijesti trebali prekvalificirati u profesore informatike, Mihalinec je rekao kako je to primjer da političari opće prakse mogu svašta izjaviti.

To znači da bi Vrdoljak, kao inženjer elektrotehnike, odjednom mogao postati profesor povijesti i predavati u školama. Bolje mu je da se udalji od škole, što manje o tome bude govorio manje će štete napraviti, poručio je Mihalinec.

Na novinarsku opasku da je to rekla i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak Mihalinec je ustvrdio da su neke stvari izvađene iz konteksta, jer je on danas razgovarao s ministricom, a profesor povijesti u dualnom sustavu obrazovanja u strukovnim školama može predavati, primjerice, povijest staklarstva ili nekog drugog zanimanja.

Ispis 


Friday, 21.09.2018.

TERMIN PREGOVORA O OSNOVICI ZA PLAĆE OTKAZAN PA SASTANAK NAJAVLJEN ZA PONEDJELJAK, 24. RUJNA 2018.

INFO



Sastanak pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata javnih službi koji je bio najavljen za utorak, 18. rujna 2018. otkazan je radi neodgodivih obveza ministra Marka Pavića te je zakazan za ponedjeljak, 24. rujna 2018. godine s početkom u 14 sati.

Sindikati javnih službi s nestrpljenjem očekuju sastanak idući tjedan kada bi strana Vlade trebala dati konkretan prijedlog za povećanje osnovice za plaće u javnim službama.

Sindikati su na zadnjem sastanku upravo na tome inzistirali. Plaće zaposlenih u javnim službama su od 2010. godine ili rasle sporije ili padale brže od ostalih plaća u zemlji te stoga, zaposlenici u javnim službama s pravom očekuju ozbiljan prijedlog Vlade za poboljšanje njihovog standarda. Koliko su ovoj Vladi zaposlenici u javnim službama bitni biti će vidljivo iz njihovog prijedloga za povećanje plaće. Ako pred sindikate dođu s mrvicama koje u Državnom proračunu ostanu nakon što se svi drugi namire, biti će jasno da su i prioriteti ove Vlade opet negdje drugdje.

U međuvremenu, Vlada je izašla sa prijedlogom Mirovinske reforme kojom se namjerava ubrzati podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina, povećati penalizaciju prijevremenih starosnih mirovina te pooštriti kriterije za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu radnika s preko 40 godina radnog staža. Takva reforma izrazito ide na štetu i radnika i umirovljenika te su sindikalne središnjice prekinule dijalog s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava po tom pitanju i započele s organizacijom prosvjednih aktivnosti u cilju sprječavanja provođenja iste.

Ispis 


Monday, 17.09.2018.

GABRIJELA GALIĆ Površnost je majka uhljebizma

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Autor: Gabrijela Galić 

(Novilist.hr) KOLUMNA Pravi mali rat bukti na relaciji sindikata javnih službi, ili točnije Nezavisnog sindikata znanosti i jednog medijskog portala. Dobrohotan netko tom je portalu proslijedio interni dopis, apel upućen članovima sindikata da prestanu otvarati stranice tog medija, odnosno svojim klikovima prestanu podizati njegov dnevni promet i zaradu, pa i time podržavati »otvoreno neprijateljsku uređivačku politiku«.

Portal koji je izazvao reakciju unutar Sindikata znanosti, presretan je što se tog dopisa dokopao i podijelio ga s javnošću umjesto da je ostao zakopan na mejlovima onih kojima je upućen.

Doista, svarno bi bilo loše da se dotični medij nije dokopao dotičnog dopisa. Da je on ostao zakopan u bespućima bezbroj adresa na koje je odaslan, bili bismo uskraćeni za još jedan dokaz površnosti i neinformiranosti, da ne kažemo neznanja koje godinama buja u medijskom prostoru i koje pogađa ne samo domaću medijsku scenu, već je to odavno globalni problem.

Priča je započela prošlog tjedna, kada su sindikati javnih službi objavili da će Vladi najaviti štrajk ukoliko do kraja ovog tjedna ne krenu pregovori oko osnovice za izračun plaća. Netom što je državna novinska agencija emitirala vijest s konferencije za novinare portal ju je preuzeo, dodao agencijskoj vijesti nekoliko svojih rečenica i svekoliku javnost izvijestio da »uhljebi prijete štrajkom« uz pitanje »bi li uopće itko primijetio da ne rade«.

Javne službe predstavljaju obrazovanje, znanost, kulturu, socijalnu skrb, zdravstvo. U njima rade, da ne nabrajamo sve, profesori, učitelji, liječnici, medicinske sestre, arheolozi, povijesničari umjetnosti, psiholozi, fizioterapeuti, njegovatelji... I da, upravo su oni izrazili spremost da svom poslodavcu najave štrajk. I da, da organiziraju štrajk i te kako bi se primijetilo. No, Vladin pregovarački tim u međuvremenu je pozvao na razgovor kako pregovarački odbor javnih, tako i državnih službi, pa štrajka za sada vjerojatno neće biti.

Kada se jedan od sindikata koji okuplja dio zaposlenih »uhljeba« pobuni na način kako ga dio medijske scene vidi, onda nastane problem. Neinformiranost se pokušava prikriti izvrtanjem činjenica pa se sindikat prozove kako je baš on među uhljebe odlučio svrstati učitelje, liječnike i medicinske sestre, dok su tom mediju asocijacija za uljebe neki drugi. No, štrajk, popraćen ranije spomenutim naslovom, najavili su baš učitelji, liječnici, medicinske sestre... Da bi se to znalo, trebalo bi znati što su javne službe, što su državne službe, a i što je javni sektor. Ima dosta javno dostupnih i besplatnih izvora iz kojih se ponešto može naučiti.

Ljudi imaju različite svjetonazore pa su tako za neke svi oni koji plaću primaju iz proračuna uhljebi. Ako je to nekom mantra, sa srećom mu bilo. Trebao bi, međutim, biti svjestan da onaj kojeg se proziva ima pravo uzvratiti. U ovom slučaju jedan je sindikat članstvo pozvao na bojkot, kao što je i prije nekoliko godina pozivao na bojkot nekih drugih medija. To nije nimalo neobično i neuobičajeno. Kao što nije neobično i neuobičajeno da uhljebi doista postoje. Posvuda. Čak i u privatnom sektoru.

 

GOVOR MRŽNJE, NEPROFESIONALIZAM ILI I JEDNO I DRUGO…

Uhljebi su maligna društvena pojava i kao takvi iznimka, može li se onda sve zaposlene u javnom sektoru nazivati uhljebima

Portal koji falsificira tuđe vijesti i osim zaposlenih u javnom sektoru ponajviše vrijeđa i omalovažava same novinare i novinarsku profesiju, ukazao je na žalosnu činjenicu da netko u Republici Hrvatskoj može nesmetano izjednačavati sve zaposlene u javnom sektoru s uhljebima kao malignom društvenom pojavom, a da ni jedna od strukovnih i sindikalnih novinskih udruga, kao i tijelo pravne države ne reagira na takav govor mržnje, kao što bi, vjerujemo, reagirali kada bi netko kolektivnu krivnju za (ne)djela pojedinaca ili skupina pripisivao cijelim narodima ili etničkim zajednicama

(SDLSN) Jedan je portal sve zaposlene u javnom sektoru nazvao uhljebima i izazvao opravdanu reakciju sindikata javnih službi, koji su naslov „UHLJEBI PRIJETE ŠTRAJKOM - BI LI ITKO UOPĆE PRIMIJETIO DA NE RADE“ doživjeli kao govor mržnje i pozvali zaposlene u javnim službama da ga ne čitaju.

Radi se o portalu na čijim se virtualnim stranicama riječ uhljeb nesmiljeno i neselektivno koristi, a njegovo vodeće pero koje širi protuuhljebničku histeriju je bivši državni službenik.

Naravno, portal je poziv sindikata na bojkot njegovih stranica iskoristio za nastavak križarskog rata protiv uhljeba i prikupljanje toliko potrebnih klikova i komentara čitatelja i mrzitelja svih vrsta.

I dok bi u modernom društvu u kojem novinari pišu, a oni o kojima se piše reagiraju na to kako se o njima piše, takvo što trebalo biti normalnom pojavom, zabrinjava to što oni koji pišu, a nazivaju se medijima, ne pišu na način koji zadovoljava barem minimum profesionalnih novinarskih standarda.

I zato, pokušajmo pisanje tog portala sagledati iz kuta novinarskog profesionalizma.

Naslov pod kojim je objavljena Hinina vijest „Sindikati javnih službi najavili štrajk ne započnu li uskoro pregovori o osnovici plaća“, promijenjen je u „Uhljebi prijete štrajkom - Bi li itko uopće primijetio da ne rade“. Promjena naslova preuzimatelja Hininih vijesti uobičajena je pojava, ali ako se vijest prezentira kao Hinina, naslov bi trebao odražavati njezin sadržaj, što ovdje nije slučaj, jer Hina niti govori o zaposlenima u javnim službama kao uhljebima, niti iznosi vrijednosne sudove o svrhovitosti postojanja javnih službi.

Ispod naslova kao izvor vijesti navodi se Hina i datum nastajanja vijesti – 6. rujna 2018., tako da se čitatelj dovodi u zabludu kako portal prenosi Hininu vijest, iako joj je dodao pet pasusa u kojima se govori o glomaznom javnom sektoru i tome da „broj uhljeba iz dana u dan raste“, da se sredstva za plaće osiguravaju iz privatnog sektora kako bi se namirili politički zaposleni paraziti i o sindikalnoj nezajažljivosti. Kada se izvorna vijest mijenja, profesionalni medijski portali to čitateljima daju do znanja tako što uz oznaku izvora dodaju i naziv svog portala i/ili inicijale ili ime svog novinara koji je vijest dopunio. Portal o kojem je riječ to nije učinio.

Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića riječi „uhljebiti“ pridaje dva značenja, prvo „omogućiti opstanak, zaradu“ i drugo „dati kome dobro (radno) mjesto bez obzira na to što će raditi“. Prema prvom značenju svako je zaposlenje ujedno i uhljebljenje jer omogućuje opstanak i zaradu i uhljeb bi prema njemu mogao biti svatko tko radi pa tako i zaposleni u privatnom sektoru pa stoga i novinari portala koji riječ uhljeb ipak rabi u drugačijem kontekstu. Prema drugom značenju, uhljebiti nekoga označava malignu društvenu pojavu, kada netko posjeduje moć zaposliti koga i omogućiti mu opstanak i zaradu, ali bez obzira na to što će i hoće li uopće raditi odnosno zaraditi svoju plaću. Uhljeba, znamo, ima u javnom sektoru. To su svi oni šefovi bez odjela, stranački podobnici ili rodjaci koji svoje zaposlenje duguju stranačko-koalicijskim kadrovskim križaljkama i činjenici da se pojedina radna mjesta u javnom sektoru popunjavaju tako da nisu važne potrebe za radom, već nečijom zaradom. Ima li takvih uhljeba i u privatnom sektoru? Jesu li svi zaposleni u privatnim tvrtkama tamo samo zato što postoji objektivna potreba za njihovim radom ili je netko samo zlorabio priliku i moć da nekoga „uhljebi“? Vjerojatno nisu. No, portal koji mrzi uhljebe ovu riječ koristi kada govori o cijelom javnom sektoru pa piše: „Javni sektor je prilično neefikasan i glomazan, ali broj uhljeba iz dana u dan raste.“. Ovakvim pisanjem i javnim govorom (zlo)namjerno se sve zaposlene u javnom sektoru označava uhljebima, iako je svakome razumnom jasno da svi zaposleni u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i drugima javnim službama to nisu i ne mogu biti, kao uostalom i oni koji rade u državnoj upravi – policiji, zatvorskom sustavu, Poreznoj upravi, carini, inspekcijskim službama i državnim tijelima koja neposredno obavljaju poslove koji su im povjereni Ustavom i zakonima. Da se mislilo i na državna tijela, razvidno je iz toga što se pri opisivanju javnog sektora u članku barata s ukupnim brojem zaposlenih u javnim službama i državnim tijelima.

Stoga je apsurdan i naslov članka kojim se sugerira da u slučaju štrajka nitko ne bi ni primijetio da javne službe ne rade, jer bi li to doista bilo moguće kada bi prestale s radom škole i bolnice, službe koje osiguravaju red i mir i druge javne službe i državna tijela.

U svom drugom članku pod naslovom „Sindikat poziva uhljebe da ne čitaju Index“ portal lažno navodi, citiramo, „Objavili smo tekst u kojem smo kritizirali sindikalne uhljebe i uhljebe općenito. Sindikati javnih službi su se prepoznali“, jer tekst koji je prethodno objavljen sadrži objektivnu Hininu vijest u kojoj se prenose sindikalni zahtjevi za početkom pregovora s Vladom i povećanjem osnovice i dio u kojem se, od portala nepotpisano, ta vijest dopunjuje naslovom i dijelom u kojem se zaposleni u javnom sektoru nazivaju uhljebima i politički zaposlenim parazitima.

Na kraju, portal koji falsificira tuđe vijesti i osim zaposlenih u javnom sektoru ponajviše vrijeđa i omalovažava same novinare i novinarsku profesiju, ukazao je na žalosnu činjenicu da netko u Republici Hrvatskoj može nesmetano izjednačavati sve zaposlene u javnom sektoru s uhljebima kao malignom društvenom pojavom, a da ni jedna od strukovnih i sindikalnih novinskih udruga, kao i tijelo pravne države ne reagira na takav govor mržnje, kao što bi, vjerujemo, reagirali kada bi netko kolektivnu krivnju za (ne)djela pojedinaca ili skupina pripisivao cijelim narodima ili etničkim zajednicama. S. Kuhar

Ispis 


Monday, 10.09.2018.

NOVI LIST o pozivnici na pregovore nakon prijetnje štrajkom

... za uvećanje klikni na sliku

Ispis 


Friday, 07.09.2018.

Sindikati javnih službi traže pregovore o osnovici

(SSZSSH) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) kao reprezentativni sindikat javnih službi i potpisnik Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, zajedno s ostalim sindikatima javnih službi potpisao je Zahtjev za pokretanje pregovora o povećanju osnovice za plaće upućen Vladi RH.

Sindikat drži neprihvatljivim ponašanje Vlade Republike Hrvatske koja nije ispoštovala dosadašnji dogovor oko početka pregovora i povećanja osnovice plaća prema zaposlenima u javnim službama, a napose prema svojim članovima u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi.

Stoga Sindikat smatra nužnim bez odlaganja pristupiti rješavanju ovog problema i otvaranju pregovora o povećavanju osnovice.

Ukoliko ne dođe do daljnjih pregovora i ispunjavanja zahtjeva sindikata o povećanju osnovice zaposlenima u javnim službama Sindikat je spreman pokrenuti sve demokratske i zakonom propisane oblike borbe za pravo svojih članova, uključujući i štrajk s ostalim sindikatima javnih službi.

Pročitajte još...

Zahtjev sindikata javnih službi u PDF formatu

Ispis 


Vezane vijesti

Friday, 30.11.2018.

Sindikalni čelnici: Rast minimalne plaće dobrodošao, ali i dalje premalen


ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Hina) - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su ocijenili da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Opširnije

Thursday, 22.11.2018.

Sindikati nastavljaju s pripremama za referendum o mirovinskoj reformi


(HINA) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever poručio je u utorak s konferencije za novinare da sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv prijedloga mirovinske reforme, ali će procijeniti trenutak kada će s time krenuti.

‘Nismo odustali od prikupljanja potpisa, pripreme su intenzivne i do sada smo napravili puno toga. Ali, da budemo sigurni kako neće biti pogrešnih koraka, da na minimum smanjimo mogućnost vladajućima da to proglase nevažećim, te iz odgovornosti prema građanima u pripreme idemo polako i smireno', rekao je Sever.

Opširnije

Tuesday, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Wednesday, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije

Monday, 12.03.2018.

Ova se reforma mnogima neće svidjeti: u mirovinu ćemo sa 67 godina, mnogima se ukida beneficirani radni staž, a za odlazak u prijevremenu plaćat će se veći penali

NOVI PAKET MJERA I ZAKONA

(SLOBODNA DALMACIJA) Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.

Opširnije














Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)