Vijesti i zbivanja

Friday, 23.10.2020.

Dramatičan apel iz karlovačke bolnice: Nedostaje nam zdravstvenih djelatnika. Molimo, ne dolazite čim dobijete temperaturu

58 djelatnika bolnice izvan pogona

(radio-mreznica.hr) Zbog značajnog broja zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji su zaraženi COVIDOM ili su zbog kontakata s oboljelima morali u samoizolaciju, otežan je rad preostalih djelatnika karlovačke Opće bolnice.

-Ne treba se javljati prvih 48 do 72 sata temeljne bolesti jer na taj način opterećujemo zdravstveni sustav s nepotrebnim pregledima i obradom, gubitkom vremena možda za bolesnike koji su važni i koji će propustiti nešto važno samo radi preopterećenosti sustava, rekla je voditeljica Odjela za zarazne bolesti dr. Vesna Tutek.

-Nama na dnevnoj bazi naši djelatnici odlaze u sammoizolaciju. Taj broj je svakog dana sve veći. Danas je zadnji podatak da imamo 58 djelatnika, od toga 13 nezdravstvenih koji su u samoizolaciji. To je ogroman broj ljudi. Ovo što nam se događa s COVID-om, to je trenutačno kao da ste dobili tri nova odjela, a nove ljude ne možete povući jer vidite koje gubitke imamo na dnevnoj bazi, dodala je zamjenica ravnatelja dr. Mirjana Lončarić Katušin.

Ljudi dolaze ako dvaput zakašlju i imaju temperaturu šest sati

I danas j na COVID odjelu puno ljudi o kojima treba voditi brigu.

-Aktualno u našoj bolnici četiri su bolesnika na respiratoru. Drugi bolesnici, 40 njih, je smješteno na COVID odjelu od kojih je dvadesetak koji su na terapiji kisikom. Drugi nisu na kisiku, ali su srednje teškog općeg stanja. Razlog tome je što su to uglavnom štićenici dva doma, Viktorovski i Sv. Antun. To su stariji ljudi, visoke životne dobi do 95, 96 godina, sa brojnim komorbiditetima i njihove prognoze su prilično loše, naglašava dr. Tutek.

A istovremeno u bolnicu se javlja velik broj ljudi gotovo odmah nakon pojave temperature.

-Svakodnevno smo izloženi takozvanoj trijaži gdje dolaze bolesnici koji imaju temperaturu tek dva sata ili imaju temperaturu šest sati, dvaput zakašlju i već su u hitnom traktu. Čim takav pacijent dođe u hitni trakt njega se treba trijažirati, pregledati, obraditi, a potpuno nepotrebno, dodaje dr. Tutek.

S liječnicima i sestrama ne stojimo dobro. Svi ugroženi, a negativni na COVID bit će obrađeni

Karlovačka bolnica uz sve to redovito prima i ostale pacijente, ali zbog novonastale situacije s nedostatkom zdravstvenih djelatnika, doći će do nekih promjena.

Oni koji imaju sumnju na COVID bez simptoma ili s vrlo blagim simptomima ne trebaju se javljati u hitne službe. Niti u hitne službe bolnice, niti u hitnu službu u gradu. Oni se trebaju javiti svom nadležnom liječniku i epidemiologu te dogovoriti testiranje. COVID pozitivne osobe s blagim tegobama trebaju se javiti svom liječniku i ponašati se kao da boluju od gripe -mirovati, skidati temperaturu, uzimati puno tekućine... Ako nakon 7 dana dođe do razvoja teže slike bolesti, tada se u dogovoru sa svojim liječnikom trebaju pregledati u bolnici. U bolničku hitnu se javljaju svi oni s COVID nepoznatim podatkom s lošim općim osjećanjem, izraženim poput kašlja, otežanog disanja pritiska u prsima te osobe s COVID pozitivnim podatkom i s teškom slikom bolesti.

-U ovom sustavu ne smije patiti bolesnik koji je COVID negativan, a ima potrebu za hitnim liječenjem ili nastavkom terapije. Ali, isto tako ne smije patiti ni bolesnik na COVID odjelu koji mora dobiti drugačiju uslugu. Sa brojem ljudi, sestrama i liječnicima ne stojimo dobro. Pokušavamo učiniti racionalizaciju sustava. Za sada je normalno otvorena polikliničko - konzilijarna zaštita, uredno se provode dijagnostičke pretrage i pregledi.

Sustav se susteže i povlači koliko može. To znači da onaj tko je trebao operirati vene, a trebao ih je operirati zadnju godinu ili dvije, vene neće ugroziti čovjeka. Ali, ako netko treba ići na premoštenje arterije onda on mora doći u bolnicu. Sad smo već pomalo krenuli u selekciju onih koji su ugroženi i onih koje se može ostaviti, pojasnila je dr. Lončarić Katušin.

-Molimo pacijente da jako ozbiljno ispune trijažne listiće jer jedan prodor u ustanovu je dovoljan da nas "pokupi" 50, apeliraju još jednom liječnici iz karlovačke bolnice.

Ispis 


Monday, 19.10.2020.

Sindikat traži ukidanje zabrane zapošljavanja u zdravstvu: ‘Lakše ćemo se boriti protiv korone‘

POTPLAĆENI RADNICI

Traže i da se zaposlenima u zdravstvu plate odrađeni prekovremeni sati i da ih se posebno nagradi za skrb o zaraženima.

(JUTARNJI LIST) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je u ponedjeljak da Vlada hitno ukine zabranu zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi, te da se zaposlenima u zdravstvu plate odrađeni prekovremeni sati i da ih se posebno nagradi za skrb o zaraženima.

"Od premijera i ministara očekujemo da riješe gorući problem u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, te pod hitno ukinu zabranu zapošljavanja u oba sustava kako bi se s većim brojem radnika mogli lakše oduprijeti problemima izazvanim epidemijom koronavirusa", ističe sindikat u priopćenju.

U zdravstvu nedostaje gotovo 4000 medicinskih sestara, kao i liječnika i drugih profila zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja. Isto tako, u sustavu socijalne skrbi nema dovoljno socijalnih radnika, medicinskih sestara i njegovatelja te radnika pratećih službi.

Niz zaposlenika u oba sustava je potplaćeno, a pomoćno osoblje radi za plaću manju od minimalne bruto plaće u Hrvatskoj i manju od naknade za očuvanje radnih mjesta zbog korona krize, upozorava sindikat.

Također očekuje od premijera i ministra zdravstva da se bez odugovlačenja nagodbom riješi pitanje isplate razlike plaća za odrađene prekovremene sate, te da nakon gotovo 20 godina izmijene Uredbu o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, pogotovo u zdravstvu.

Sindikat traži i da se radnicima koji sudjeluju u zbrinjavanju pacijenata koji boluju od Covida-19 dodijele stimulacije.

 

GORUĆI PROBLEM

Sindikalisti traže od Vlade hitno ukidanje zabrane zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi kako bi se lakše suprotstavili pandemiji

PIŠE: HRVOJE PRNJAK

(SLOBODNA DALMACIJA) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je u ponedjeljak da Vlada hitno ukine zabranu zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi, te da se zaposlenima u zdravstvu plate odrađeni prekovremeni sati i da ih se posebno nagradi za skrb o zaraženima.

"Od premijera i ministara očekujemo da riješe gorući problem u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, te pod hitno ukinu zabranu zapošljavanja u oba sustava kako bi se s većim brojem radnika mogli lakše oduprijeti problemima izazvanim epidemijom koronavirusa", ističe sindikat u priopćenju.

U zdravstvu nedostaje gotovo 4000 medicinskih sestara, kao i liječnika i drugih profila zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja. Isto tako, u sustavu socijalne skrbi nema dovoljno socijalnih radnika, medicinskih sestara i njegovatelja te radnika pratećih službi.

Niz zaposlenika u oba sustava je potplaćeno, a pomoćno osoblje radi za plaću manju od minimalne bruto plaće u Hrvatskoj i manju od naknade za očuvanje radnih mjesta zbog korona krize, upozorava sindikat.

Također očekuje od premijera i ministra zdravstva da se bez odugovlačenja nagodbom riješi pitanje isplate razlike plaća za odrađene prekovremene sate, te da nakon gotovo 20 godina izmijene Uredbu o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, pogotovo u zdravstvu.

Sindikat traži i da se radnicima koji sudjeluju u zbrinjavanju pacijenata koji boluju od Covida-19 dodijele stimulacije.

HRT: Sindikat traži ukidanje zabrane zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi

RTL.hr: Zahtjev Vladi: 'Ukinite zabranu zapošljavanja, Hrvatskoj nedostaje gotovo 4000 medicinskih sestara i liječnika'

Tportal.hr: Sindikat traži ukidanje zabrane zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi

NACIONAL: Sindikat traži ukidanje zabrane zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi

24sata: 'Ukinite zabranu zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi'

Ispis 


Monday, 19.10.2020.

Usred pandemije smo, Vlada još uvijek nije ukinula zabranu zapošljavanja u zdravstvu

Sindikat upozorava kako očajno nedostaje osoblja, a mnogi koji rade su potplaćeni

VEDRAN VRABEC



(telegram.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je u ponedjeljak da Vlada hitno ukine zabranu zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi, te da se zaposlenima u zdravstvu plate odrađeni prekovremeni sati i da ih se posebno nagradi za skrb o zaraženima.

"Od premijera i ministara očekujemo da riješe gorući problem u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, te pod hitno ukinu zabranu zapošljavanja u oba sustava kako bi se s većim brojem radnika mogli lakše oduprijeti problemima izazvanim epidemijom koronavirusa", ističe sindikat u priopćenju.

ZAPOŠLJAVA SE SAMO ODLUKOM MINISTRA

Kako je za Telegram objasnio Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, sustav je ozbiljno pogođen zabranom zapošljavanja. "Ta zabrana za zdravstvo nije apsolutna kao u ostatku javnog sektora, to bi bilo nemoguće zbog pandemije koronavirusa. U zdravstvu se može zaposliti nove djelatnike posebnom odlukom ministra.

Takva zapošljavanja odobravaju se samo kada netko od već zaposlenih djelatnika ode u mirovinu ili na dugotrajno bolovanje. To funkcionira na način da ravnatelj ministru predloži zapošljavanje novog djelatnika, a ministar onda odlučuje hoće li to prihvatiti", kaže nam šef sindikata.

Topolnjak naglašava kako se zapošljavanje u praksi odobrava samo za medicinsko osoblje. "Naravno, tog osoblja već odavno nema dovoljno, ali sada se zbog zabrane sve snažnije osjeća nedostatak ljudi iz nezdravstvenih profesija. Nema dovoljno kuhara, spremačica, čistačica i ostalih radnika bez kojih bolnica ne može funkcionirati", objašnjava predsjednik SSZSSH-a.

NEDOSTAJE VELIK BROJ STRUČNJAKA

U zdravstvu nedostaje gotovo 4000 medicinskih sestara, kao i liječnika i drugih profila zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja. Isto tako, u sustavu socijalne skrbi nema dovoljno socijalnih radnika, medicinskih sestara i njegovatelja te radnika pratećih službi. Niz zaposlenika u oba sustava je potplaćeno, a pomoćno osoblje radi za plaću manju od minimalne bruto plaće u Hrvatskoj i manju od naknade za očuvanje radnih mjesta zbog korona krize, upozorava SSZSSH.

Također očekuju od premijera i ministra zdravstva da se bez odugovlačenja nagodbom riješi pitanje isplate razlike plaća za odrađene prekovremene sate, te da nakon gotovo 20 godina izmijene Uredbu o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, pogotovo u zdravstvu. Sindikat traži i da se radnicima koji sudjeluju u zbrinjavanju pacijenata koji boluju od Covida-19 dodijele stimulacije.

SSZSSH: HOĆE LI KONAČNO PROGLEDATI PREMIJER VLADE RH I RESORNI MINISTRI???

Ispis 


Wednesday, 23.09.2020.

SSZSSH od ministra Beroša traži sklapanje nagodbe o isplati prekovremenih sati

...za otvaranje dokumenta klikni na sliku gore

Ispis 


Wednesday, 23.09.2020.

MINISTRE, ZAŠTO STE NAS ZABORAVILI: ‘Radimo kao hitna, za isti posao dobijemo 250 kuna manje, oni su od korone zaštićeni kao astronauti, a mi?'

ZABORAVLJENI I POTPLAĆENI

Autor: Đurđica Klancir

Razgovarali smo s predstavnicima vozača saniteta koji su u proljeće zbog udara koronavirusa prekinuli ‘bijeli štrajk', a sada su se problemi još povećali

(net.hr) "Gledao sam kada je gospođa Maja Grba Bujević čestitala svim ‘hitnjacima' na požrtvovnosti u danima korone, I pitao se - a gdje smo tu mi? Je li moguće da nas i dalje nitko ne vidi? Svaki dan radimo i vozimo kao hitna, mada nismo hitna, i nismo plaćeni kao hitna. Znate li tko je vozio djevojčicu s frakturom lubanje s Paga u Zagreb? Vozač saniteta. I takvih je desetine primjera", govori za Net.hr jedan od vozača saniteta iz grada u srednjoj Dalmaciji, u županiji u kojoj vozači saniteta imaju značajno manji koeficijent, a to znači i plaće od vozača hitne pomoći. Naime, nije posvuda tako.

Sve je započelo reformom hitne službe 2011. godine, koju je vodila upravo danas mnogo poznatija Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i članica Stožera. Tada su razdvojeni vozači hitne službe i saniteta - u nekim županijama svima je ostao isti koeficijent, odnosno, ista visina plaće, ali u mnogim županijama su vozači saniteta završili mnogo lošije. U velikoj većini županija i u Gradu Zagrebu, vozači saniteta primaju plaću po koeficijentu 0,77, a vozači Hitne po koeficijentu 0,95, što znači - prosječno tisuću kuna manje mjesečno.

Kada su se u Šibeniku, tijekom jednog vikenda, dogodile dvije slične prometne nesreće, u kojima je ozlijeđene trebalo voziti u Zagreb, jednog je, zajedno s tehničarem i liječnikom, vozio dežurni vozač saniteta, a drugog je vozio vozač hitne. Za gotovo isti posao vozač hitne je zaradio 250 kuna više.

Prosvjed vozača saniteta u Karlovcu u veljači ove godine zasad nije urodio plodom

Rad neusklađen s pravilnikom

Vozači saniteta već godinama ukazuju na problem, šalju dopise u Ministarstvo zdravstva, njihovi predstavnici su bili već više puta na sastancima gdje im je najavljeno da će se poduzeti sve da se riješi njihov problem. Pokazuju mi zapisnik iz 2018. godine, bili su na sastanku s tadašnjim pomoćnikom ministra zdravstva, sadašnjim ministrom, dr. Vilijem Berošem - i sve strane na sastanku su se usuglasile da će se formirati radna grupa koja bi pronašla model za ispravljanje nepravde trasirane još 2011. godine. Ali uzalud, radna skupina nije nikada formirana.

Poznato je da su upravo početkom godine vozači saniteta organizirali i štrajk, a u Zagrebu su njihov štrajk gušili i uz pomoć nabrzinu ubačenih vozača ZET-a, ali onda je buknula epidemija koronavirusa i vozači su sami od sebe odlučili da prekidaju bilo kakve oblike protesta, da će raditi po starom sustavu, zato da ne ugroze pacijente. Oni zapravo cijelo vrijeme rade protivno zakonima i propisima, jer kada bi se držali Pravilnika o sanitetskom prijevozu iz 2019. koji je donesen u Ministarstvu zdravstva, uz suglasnost Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, nipošto ih ne bi mogli koristiti za hitne transporte koji su njima svakodnevnica.

Pravilnik, naime, nalaže da se nalozi za sanitetski prijevoz moraju dostaviti i "biti zaprimljeni u prijavno-dojavnoj jedinici" za vožnje do 150 kilometara - 24 sata ranije. A za vožnje duže od 150 kilometara, 48 sati ranije. U jednoj fazi, uoči koronakrize, kratko su radili u skladu s Pravilnikom, da bi dokazali njegov apsurd, a to stanje potpune usklađenosti s pravilnikom bio je zapravo - bijeli štrajk.

‘Zamislite da ja kažem - ne može, ispunite nalog...'

"Zamislite da ja kad me pozovu za hitni transport kažem - ne može. Ispunite nalog, pa ćemo ići za 24 sata ili 48 sati. Naravno da je i nama pacijent na prvom mjestu i odmah krećemo", kaže naš sugovornik. Oni su također bili uključeni u prijevoz osoba sa sumnjom na koronavirus, a mnogi od njih nisu imali opremu kao kolege iz hitne. "Oni su bili kao astronauti, a mi smo imali obične kirurške maske i eventualno medicinske jednokratne ogrtače." I potvrđuje navod fotografijom.

U proteklih nekoliko tjedana predstavnici vozača saniteta više puta su pokušali stupiti u kontakt s nadležnima u Ministarstvu zdravstva, a prije nekoliko dana je poslan i službeni upit, molba za sastanak s ministrom Berošem. U dopisu Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske ministra se upozorava da su važeći propisi napisani na način kao da su hitna medicina i sanitetski prijevoz u cijeloj Hrvatskoj organizirani kao u Zagrebu. Ministra se podsjeća da Pravnik o organizaciji i načinu obavljanja sanitetskog prijevoza iz 2019. izrijekom navodi da sanitet ne smije obavljati poslove iz djelatnosti hitne medicine, pa niti hitni prijevoz.

A tako je u svim mjestima, odnosno u svim domovina zdravlja u kojima nema organizirane 24-satne djelatnosti hitne medicine. U svim tim mjestima, naglašava se u dopisu Sindikata, "vozači sanitetskog prijevoza nakon odrađene smjene u sanitetu imaju pripravnost za djelatnost hitne medicine i prema potrebi obavljaju poslove vozača hitne medicine", te se naglašava razlika u koeficijentu.

Reformu kojom su razdvojeni vozači Hitne i saniteta vodila je Maja Grba Bujević, danas saborska zastupnica HDZ-a

Traže ‘žuran sastanak'

"Možda je to vama zanemariv problem, ali radnici koji su preuzeli obveze iz ugovora o radu i po svom izboru odlučili biti vozači saniteta nisu htjeli biti izloženi takvom stresu kao vozači hitne, a sada vrlo često zbog potrebe službe voze pod rotirkama, svjetlosnom signalizacijom, većim brzinama od propisane, a sve u cilju hitnog zbrinjavanja pacijenata", pišu sindikalci ministru Berošu.

U dopisu ga se također upozorava da se tijekom epidemije pokazala manjkavost sustava prijevoza pacijenata zaraženih koronavirusom jer je "sanitet prevozio i još uvijek prevozi pacijente bez zaštitne opreme i bez dezinfekcije vozila", te da je prava sreća da to nije uzrokovalo teže posljedice.

Potpisnik dopisa, predsjednik Saveza sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Stjepan Topolnjak, zbog svega toga je zatražio "žurni sastanak", no, još nema informacija hoće li se taj sastanak doista i održati. I Net.hr je pitao Ministarstvo kakav je stav prema problemu neujednačene prakse oko vozača saniteta i činjenici da mnogi od njih voze - kao hitna - iako za to nisu ni opremljeni niti plaćeni i pri tome krše Pravilnik, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Dopis SSZSSH ministru zdravstva od 17. rujna 2020. 

Ispis 


Vezane vijesti

Friday, 15.01.2021.

Beroš: "Isplata deset posto veće plaće na covid odjelima u domeni je ravnatelja bolnica"

(NACIONAL) Ministar zdravstva Vili Beroš u petak je poručio da je isplata 10 posto veće plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu koji rade s covid-19 pozitivnim pacijentima u domeni ravnatelja pojedinih zdravstvenih ustanova.

Beroš je nakon obilaska sisačke bolnice vezano za upozorenje Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi o neisplati 10 posto veće plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu koji rade s covid-19 pacijentima, kazao da je odluka Vlade jasna.

Opširnije

Friday, 11.12.2020.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA - UPLATA NA ZAŠTIĆENI RAČUN

Poštovane kolegice i kolege,

obavještavamo Vas da je u "Narodnim novinama" br.131/20 objavljen Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kojim se isplata božićnice, regresa, dara u prigodi Dana sv. Nikole, jubilarnih nagrada u visini neoporezivog iznosa, kao i sindikalne socijalne potpore, oslobađaju od ovrhe, a radnicima koji imaju blokirane redovne račune u bankama, iste treba uplaćivati na zaštićene račune.

Opširnije

Monday, 07.12.2020.

Vlada o nagradama za one koji sudjeluju u borbi protiv bolesti COVID-19

(HRT) Vlada bi na sjednici trebala donijeti odluku kojom će svima koji sudjeluju u borbi protiv bolesti COVID-19 osigurati dodatak na plaće.

To bi trebalo ispraviti i nepravdu onim liječnicima koji rade s oboljelima od koronavirusa, a ovih su dana dobili manje plaće. Nekima od njih to je smanjenje bilo i do 20 posto.

Opširnije

Saturday, 10.10.2020.

Međunarodna organizacija rada upozorava: Radnici u pandemiji mentalno stradavaju

(N1) Direktor Svjetske organizacije rada (ILO) Guy Ryder upozorio je na važnost mentalnog zdravlja radnika u vrijeme povećanog stresa zbog pandemije covida-19 u subotu na Svjetski dan mentalnog zdravlja.

"Pandemija je promijenila naše živote na nezamislive načine. Svi ljudi oko nas pate. I ne znamo što će donijeti budućnost.

Opširnije

Wednesday, 26.08.2020.

Usporedba u posljednjih 15 godina: Plaće u javnom sektoru ipak niže nego u privatnom

OSOBNI DOHODAK

Ni na kojoj razini obrazovanja javni sektor u Hrvatskoj ne stoji bolje od privatnog.

AUTOR Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) Ove jeseni Vlada će ponovno sjesti za stol sa sindikatima javnog sektora kako bi dogovorili što će biti s njihovim plaćama u idućoj godini. Sindikati su pristali na zamrzavanje ugovorenog povećanja plaća za 2 posto u lipnju i listopadu u ovoj godini, no očekuju da se ta povišica ugradi u plaće za 2021.

Opširnije