Vijesti i zbivanja

Saturday, 24.08.2019.

POVIŠICE TEŠKE MILIJARDU KUNA Medicinske sestre, učitelji i doktori znaju da veću plaću mogu dobiti samo u predizbornoj godini

RAT ZA PLAĆE

AUTOR: Mirela Lilek, Ivana Krnić, Adriano Milovan

(JUTARNJI LIST) Ako je suditi po zahtjevima sindikata za povećanje plaća i prijetnjama štrajkovima, Hrvatska je već duboko zagazila u izborno razdoblje. Kao i uoči svakih izbora, sindikati - prvo zaposlenih u zdravstvu, a za njima i onih u školstvu, policiji, državnim službama i drugi, od poslodavca - države očekuju da im poveća plaće. I to zamjetno.

- U Hrvatskoj je to već klasika. Uvijek pred izbore korisnici proračuna traže povećanje plaća i uglavnom im Vlada izlazi ususret - konstatira Anto Bajo iz Instituta za javne financije.

Raspodjela rasta

Taj će se scenarij, vjeruju stručnjaci, i ovaj put ponoviti: pitanje sada, kažu, nije hoće li doći do rasta plaća u javnom sektoru, već koliko će on iznositi i kako će se taj rast raspodijeliti. Ipak, upozoravaju, manevarski prostor vladajućih ovoga puta je manji nego uoči prijašnjih izbornih ciklusa. Razlog je cilj Hrvatske da se priključi eurozoni, što za sobom povlači i uredne javne financije. Hrvatska, doduše, u ovom trenutku nema problem s proračunom, no prihvaćanje sindikalnih zahtjeva za povećavanje plaća kakvo traže sindikalci - a koje bi, procjenjuju, u punom obimu bilo teško više od milijardu kuna - u moru drugih obveza koje su iskrsnule, poput plaćanja dugova Uljanika ili sada spašavanja 3. maja, lako bi moglo narušiti proračunsku sliku zemlje.

- Zahtjevi za povećanje plaća u ovom trenutku idu protiv proklamirane politike Vlade da se priključimo zoni eura - ističe Bajo.

Hrvatski je problem i statistika: nitko sa sigurnošću i ne može reći koliko se u nas izdvaja za plaće u javnom sektoru. Proračunski su podaci, prema kojima bi ukupni rashodi za zaposlene u javnom sektoru ove godine trebali iznositi nešto više od 29 milijardi kuna, manjkavi jer u njima, upozoravaju analitičari, nedostaje niz kategorija, poput liječnika, ali i zaposlenika u javnim poduzećima i ustanovama. Kada bi se i oni uzeli u obzir, ističe dio ekonomista, masa plaća u javnom sektoru dosegla bi i 40 milijardi kuna, što su, uostalom, pokazali i ranije objavljeni podaci Eurostata. Nadalje, Hrvatska se po visini izdvajanja za plaće u javnom sektoru nalazi iznad prosjeka EU, ali i ispred ostalih zemalja s kojima se obično uspoređujemo, a to su nove, tranzicijske članice Unije.

Primjerice, još 2013. godine ukupni su izdaci za plaće u javnom sektoru u nas dosezali 12 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prosjek na razini EU iznosio 10,6 posto BDP-a. Istodobno, masa plaća u javnom sekotru u Mađarskoj je iznosila 10,1 posto BDP-a, a u Češkoj samo 7,6 posto. Stručnjak za tržište Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe da nam je javni sektor prevelik, a pokušaj outsourcinga dijela uslužnih službi nije uspio.

U mnogim drugim zemljama to je uobičajeni model: posljedica toga je i manji broj ljudi na platnom popisu države. Dodatni problem u politici plaća u hrvatskom javnom sektoru je i nepostojanje sustava nagrađivanja i kažnjavanja ovisno o rezultatima rada. Iako su to najavljivale, ni jedna Vlada dosad to nije uspjela provesti u djelo. Posljedica toga je, napominje Iva Tomić iz Ekonomskog instituta, da se plaće svima povećavaju linearno, bez obzira na to kakvi su stvarni učinci njegova rada i bez obzira na to što rade u kojem sustavu.

Rast troškova

Uzimajući sve u obzir, ekonomisti smatraju da će se pregovori Vlade i sindikata o rastu plaća nastaviti. Dio razloga za rast nesumnjivo leži i u okolnostima u kojima bi se on trebao dogoditi - od masovnog iseljavanja, preko rasta troškova života pa do kolektivnih ugovora. U prilog tome govori i današnja runda pregovora. Naime, pregovarački odbor Vlade i sindikata zdravstva danas su opet započeli pregovore. Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak rekao je da je naglasak bio na upoznavanju.

- Za desetak dana će na dnevni red doći plaće pa ćemo sigurno znati na čemu smo, a o tome ovise naši daljnji koraci - kaže Topolnjak. Navodi i da su njihovi stavovi jasni i da od njih ne odustaju, a to znači povećanje plaće za tri posto na uvjete rada i četiri posto na odgovornost za život i zdravlje ljudi. Ne dođe li do toga - najavljuju štrajk.

Zdravstvu je Kolektivni ugovor istekao 26. ožujka 2018. i tada je potpisan privremeni na godinu dana. Razlog tome je ležao u činjenici da zbog malog broja članova Hrvatski sindikat liječnika, kao nositelj djelatnosti, ne smije biti dijelom pregovaračkog tima jer nije reprezentativan, tako da se zapravo Vladi dala godina dana da se zakon izmijeni. Kako do toga nije došlo, potpisan je novi ugovor na tri mjeseca. Zadnji potpisani ugovor vrijedi do 21. listopada.

Obećao povišicu

- Taj datum je kraj - kaže Topolnjak, koji podsjeća da je njima ministar već obećao povišicu. - Nikada se do sada u povijesti nije dogodilo da ministar parafira ugovor i onda da ga Vlada odbije, to je nevjerojatno - zaključuje. Traženo povećanje za državu bi značilo izdatak od 400 milijuna kuna godišnje, a ljudima to znači sljedeće: u prosjeku bi spremačica imala 80 kuna više, medicinske sestre, laboranti, tehničari oko 250 kuna, a liječnici u prosjeku 600 kuna više na mjesec.Za razliku od sindikata u zdravstvu, koji pregovaraju o kolektivnim ugovorima, ostali sindikati nemaju otvorene mehanizme pregovora.

Većinski sindikati u obrazovanju u svibnju prošle godine potpisali su kolektivne ugovore na rok od četiri godine, pa Vlada u ovom trenutku nema obvezu pregovaranja o većim plaćama u prosvjeti, upozorava dugogodišnji sindikalac (Preporod) Željko Stipić. Većinski sindikati traže povećanje koeficijenata složenosti poslova od 6,11 posto, čime bi se nastavničke plaće izjednačile s plaćama asistenata na visokim učilištima. Motiv za povišicu vide u povećanom opsegu posla koji učitelje i nastavnike očekuje od rujna zbog ulaska reforme u škole.

Kreće reforma

- Nije danas ministrica Divjak neka nova ministrica niti su došli novi sindikalci. Znali su da kreće reforma i dolaze nove obveze zaposlenicima, no nisu ništa učinili kako bi se to vidjelo u kolektivnim ugovorima. Time su sindikati zacementirali sramotan položaj obrazovanja i sada ovise direktno o milosti resorne ministrice jer nisu u prilici pregovarati - kaže.

Zahtjev za 6,11 posto višim koeficijentima Stipić smatra simboličnim. Lani je njegov sindikat štrajkom u školama tražio rast plaća od 18,9 posto, smatrajući to jedinim pravim rješenjem.

Mijenjanje koeficijenata u skladu sa složenosti posla zatražio je i sindikat policije, a pridružio im se i Radnički sindikat Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na čijem je čelu donedavno bio aktualni ministar rada Josip Aladrović. Naveli su da je u današnje vrijeme zaposlenje u javnim i državnim službama za mlade zadnja opcija jer su plaće katastrofalno male, uvjeti rada izuzetno loši, a ljudi ih doživljavaju kao uhljebe koji ništa ne rade, a primaju velike plaće.

Kažu i da za razliku od njih, u provedbenim procesima, bilo u HZMO-u, HZZO-u, Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Poreznoj upravi, socijalnoj skrbi ili MUP-u, plaće su ispod hrvatskog prosjeka. Plaće početnika u javnim i državnim službama, kažu, sa srednjom stručnom spremom jedva su veće od minimalne plaće, a pravnici tek nakon 20 godina staža doguraju do prosječne plaće u Hrvatskoj.

Ispis 


Friday, 23.08.2019.

Sindikati drže da na sastanku o povećanju plaća u zdravstvu 'nije iznesen nijedan konkretni prijedlog', Kujundžić ih pozvao da pokažu razumijevanje

NASTAVAK U PONEDJELJAK

(JUTARNJI LIST) U Ministarstvu zdravstva u petak je održan sastanak pregovaračkog odbora Vlade i sindikata zdravstva na kojem su trebali započeti novi pregovori o plaćama u zdravstvenom sustavu.

- Na sastanku nije iznesen nijedan konkretni prijedlog. Otvorena je nova stranica za pregovore. Idemo ispočetka, time se na neki način kupuje vrijeme i to me nije iznenadilo. Na taj se način odgađa kolo vremena. Krajnji je čas da se neke stvari krenu ozbiljno raditi, da se ljude u zdravstvu ozbiljno vrednuje. Iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, sve smo bliže štrajku - rekla je Anica Prašnjak, čelnica sestrinskog sindikata nakon sastanka, prenosi N1.

Pregovori se nastavljaju u ponedjeljak.

- Vjerujem da će sindikati pokazati razumijevanje, da ćemo korektno razgovarati i naći rješenje. Mi svi isto promišljamo. Ako želimo zadržati liječnike i sestre, treba povećati plaće. Vjerujem da ćemo to razriješiti u tjednima koji su pred nama - rekao je uoči sastanka ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak u petak je, uoči nastavka pregovora o plaćama u zdravstvenom sustavu, poručio kako sindikati inzistiraju na onome što su ranije dogovorili s Vladom - povećanje plaća za 3 posto na uvjete rada i 4 posto na odgovornost za život i zdravlje ljudi.

- Kompromisno rasploženje može biti samo ako će Vlada pristati na ono što smo parafirali. Naša startna pozicija je ta i na tome i dalje inzistiramo - izjavio je Topolnjak novinarima ispred Ministarstva zdravstva. Topolnjak je napomenuo kako pregovori mogu trajati najkasnije do 31. listopada, mogu završiti i prije, a sindikati se kroz cijelo vrijeme, kako je rekao, pripremaju za štrajk ako pregovori ne uspiju.

 

HOĆE LI U ŠTRAJK?

Pregovori se nastavljaju u ponedjeljak: 'Vlada bez konkretnog prijedloga za plaće u zdravstvu, kupuju vrijeme'

Ministar zdravstva Milan Kujundžić uvjeren je kako do štrajka u zdravstvu neće doći

(RTL.HR) Vlada tijekom današnjih pregovora sindikatima zdravstva nije ponudila nikakav konkretan prijedlog za povećanje plaća, izjavila je u petak nakon sastanka čelnica Strukovnog sindikata medicinskih sestara/medicinskih tehničara Anica Prašnjak, ocijenivši kako se radi o očekivanom scenariju u kojem Vlada kupuje vrijeme.

Predstavnici sindikata ponovili su kako ne odustaju od povećanja plaća koje su parafirali s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem u kolektivnom ugovoru, odnosno od tri posto povećanja na uvjete rada i četiri posto na odgovornost, što Vlada nije prihvatila.

Mi nećemo pustiti da Vlada kupuje vrijeme, sindikati već pripremaju određene aktivnosti i ako Vlada nastavi s kupovinom vremena sve smo bliže štrajku, kazala je Prašnjak.

"Mislim da je krajnji čas da se neke stvari krenu ozbiljno raditi, da se ljude u sustavu zdravstva ozbiljno vrednuje i da se potpiše granski ugovor kao i s drugim javnim službenicima. Zdravstvo jedino nema kolektivni ugovor i smatramo da smo i moralno i materijalno oštećeni", dodala je.

"Vlada čini mi se ne raspoznaje radništvo i zaposlene u sustavu zdravstva i uopće u Hrvatskoj. Ministri su predstavnici svog resora i oni bi 'pod normalno' trebali biti glasnogovornici svog resora", istaknula je Prašnjak, komentirajući jučerašnju premijerovu poruku da ministri ne trebaju biti predstavnici sindikata, nego članovi Vlade.

Kujundžić: ''Nije bilo govora o konkretnim prijedlozima''

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako danas nije bilo govora o konkretnim prijedlozima, te najavio da se pregovori nastavljaju u ponedjeljak, pri čemu će se proći svi članci Kolektivnog ugovora. "Nema kupovanja vremena, vrijeme se s tri ii 13 dana ne može kupiti. Obveze koje će proizaći iz Kolektivnog ugovora Vlada će ispoštivati", izjavio je Kujundžić.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak istaknuo je kako nije bilo napretka u današnjim pregovorima, pozivajući premijera Andreja Plenkovića da svojim ponašanjem ne tjera radnike iz zdravstvenog sustava i Hrvatske tamo gdje su puno veće plaće.

"Ne želimo govoriti o horizontalnom pristupu povećanja plaća jer se on donosi na Temeljni kolektivni ugovor i na sve sindikate u javnim i državnim službama. Naš KU je jedini koji nije ispregovaran unatrag šest godina", kazao je Topolnjak.

"Dvanaest godina sam u pregovorima, a nikad nisam doživio da Vlada ne kaže 'mi novaca nemamo, moramo se naći u iznosima koje imamo', a onda su se iznosi za neke druge našli. Za privatno poduzeće Uljanik se našlo deset puta više novca nego što godišnje treba za naš KU. Ako se ljude želi zadržati, mislim da će se novca naći", ocijenio je.

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaič izjavila je kako će Glavni odbor tog sindikata danas odlučiti hoće li dalje sudjelovati u pregovorima u svojstvu savjetnika, te kakve će akcije dalje poduzimati.

"Mi kao nereprezenatvini sindikat ne možemo pokrenuti štrajk, ali možemo u štrajku sudjelovati kao potpora. Možemo se kasnije uključiti, što ćemo vjerojatno i učiniti ako drugi sindikati pokrenu štrajk", kazala je.

Dodala je i kako novi Zakon o reprezentavinosti, koji treba riješiti status tog sindikata, najvjerojatnije neće biti donesen do 31. listopada.

''Ako želimo zadržati liječnike i sestre, treba povećati plaće''

"Vjerujem da će sindikati pokazati razumijevanje, da ćemo korektno razgovarati i naći rješenje. Mi svi isto promišljamo. Ako želimo zadržati liječnike i sestre, treba povećati plaće. Vjerujem da ćemo to razriješiti u tjednima koji su pred nama", rekao je uoči sastanka ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Govoreći o uspješnosti hrvatske medicije dotaknuo se i slučaja talijanskih turista s broda na Hvaru.

"Potvrda uspješnosti hrvatske medicine su i spašeni životi dvoje djece iz Italije u Splitu. Vjerojatno da su bili u većini drugih bolnica u svijetu ne bi preživjeli. To je dokaz i u Splitu kvalitete hrvatske medicine", rekao je.

Topolnjak: ''U pregovorima inzistiramo na onome što smo ranije dogovorili''

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak u petak je, uoči nastavka pregovora o plaćama u zdravstvenom sustavu, poručio kako sindikati inzistiraju na onome što su ranije dogovorili s Vladom - povećanje plaća za 3 posto na uvjete rada i 4 posto na odgovornost za život i zdravlje ljudi.

"Kompromisno rasploženje može biti samo ako će Vlada pristati na ono što smo parafirali. Naša startna pozicija je ta i na tome i dalje inzistiramo", izjavio je Topolnjak novinarima ispred Ministarstva zdravstva.

Istaknuo je kako od Vlade danas očekuje konkretne pregovore i ponudu, a onda će sindikati odlučivati hoće li eventualno prihvatiti nešto manje, "ali ne razmišljamo uopće o opcijama da bi to bilo manje od onoga što smo dogovorili i parafirali u prijašnjem dodatku".

Topolnjak je napomenuo kako pregovori mogu trajati najkasnije do 31. listopada, mogu završiti i prije, a sindikati se kroz cijelo vrijeme, kako je rekao, pripremaju za štrajk ako pregovori ne uspiju.

"Mi apsolutno idemo s pripremama, naša tijela će takvu odluku sigurno donijeti, a kada, to ovisi o daljnjem tijeku pregovora", poručio je.

To, dodao je, ne znači da neće biti štrajka dok traju pregovori. "Ako Vlada izrazi jasan stav da nema ništa od ovoga što mi tražimo, onda nemamo što čekati", istaknuo je.

Jučerašnju poruku premijera ministru zdravstva Milanu Kujundžiću i ministrici obrazovanja Blaženki Divjak da su oni, s obzirom na njihove zahtjeve o povećanju plaća u svojim resorima, članovi Vlade, a ne sindikata, Topolnjak je ocijenio zapanjujućom.

"Mogli bi reći da je za svaku pohvali da u Vladi RH ima i ministara koji su socijalno osjetljivi i koji se bore za prava radnika u svom resoru. Ali, postavljam onda i pitanje - ako ministri ne mogu biti socijalno osjetljivi, koje i čije interese zastupa onda premijer u ovoj Vladi", zaključio je.

Parafirali s Kujundžićem tri posto veće plaće

Predstavnici Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, koji sudjeluju u pregovorima, najavili su pokretanje štrajka ako Vlada ne prihvati povećanje plaća koje su parafirali s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem u kolektivnom ugovoru. Radi se o tri posto povećanja na uvjete rada i četiri posto na odgovornost, što Vlada nije prihvatila.

Spremnost da se pridruži prosvjednim aktivnostima iskazao je i Hrvatski liječnički sindikat, treći najveći sindikat u zdravstvu, koji zbog neispunjavanja odredbe o reprezentativnosti ne sudjeluje u pregovorima, već im neformalno prisustvuje.

Čelnica sestrinskog sindikata Anica Prašnjak kaže kako će vidjeti što će biti startna osnova Vlade u pregovorima, odnosno što će ponuditi zaposlenima u zdravstvu, no sindikati ne odustaju od onoga što je dogovoreno.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić uvjeren je kako do štrajka u zdravstvu neće doći te da će pregovori završiti dogovorom o većim plaćama zdravstvenih djelatnika.

Ispis 


Friday, 23.08.2019.

Topolnjak: Sindikati zdravstva i socijalne skrbi inzistiraju na povećanju plaća

HOĆE LI BITI ŠTRAJKA?

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak u petak je, uoči nastavka pregovora o plaćama u zdravstvenom sustavu, poručio kako sindikati inzistiraju na onome što su ranije dogovorili s Vladom - povećanje plaća za 3 posto na uvjete rada i 4 posto na odgovornost za život i zdravlje ljudi.

(Direktno.hr) "Kompromisno rasploženje može biti samo ako će Vlada pristati na ono što smo parafirali. Naša startna pozicija je ta i na tome i dalje inzistiramo", izjavio je Topolnjak novinarima ispred Ministarstva zdravstva.

Istaknuo je kako od Vlade danas očekuje konkretne pregovore i ponudu, a onda će sindikati odlučivati hoće li eventualno prihvatiti nešto manje, "ali ne razmišljamo uopće o opcijama da bi to bilo manje od onoga što smo dogovorili i parafirali u prijašnjem dodatku".

Topolnjak je napomenuo kako pregovori mogu trajati najkasnije do 31. listopada, mogu završiti i prije, a sindikati se kroz cijelo vrijeme, kako je rekao, pripremaju za štrajk ako pregovori ne uspiju.

"Mi apsolutno idemo s pripremama, naša tijela će takvu odluku sigurno donijeti, a kada, to ovisi o daljnjem tijeku pregovora", poručio je.

To, dodao je, ne znači da neće biti štrajka dok traju pregovori. "Ako Vlada izrazi jasan stav da nema ništa od ovoga što mi tražimo, onda nemamo što čekati", istaknuo je.

Jučerašnju poruku premijera ministru zdravstva Milanu Kujundžiću i ministrici obrazovanja Blaženki Divjak da su oni, s obzirom na njihove zahtjeve o povećanju plaća u svojim resorima, članovi Vlade, a ne sindikata, Topolnjak je ocijenio zapanjujućom.

"Mogli bi reći da je za svaku pohvalu da u Vladi RH ima i ministara koji su socijalno osjetljivi i koji se bore za prava radnika u svom resoru. Ali, postavljam onda i pitanje - ako ministri ne mogu biti socijalno osjetljivi, koje i čije interese zastupa onda premijer u ovoj Vladi", zaključio je.


PREGOVORI U ZDRAVSTVU

Sindikati odgovorili Plenkoviću: "Čije to interese zastupa premijer?"

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak u petak je, uoči nastavka pregovora o plaćama u zdravstvenom sustavu, poručio kako sindikati inzistiraju na onome što su ranije dogovorili s Vladom - povećanje plaća za 3 posto na uvjete rada i 4 posto na odgovornost za život i zdravlje ljudi.

(Novilist.hr) "Kompromisno rasploženje može biti samo ako će Vlada pristati na ono što smo parafirali. Naša startna pozicija je ta i na tome i dalje inzistiramo", izjavio je Topolnjak novinarima ispred Ministarstva zdravstva.

Istaknuo je kako od Vlade danas očekuje konkretne pregovore i ponudu, a onda će sindikati odlučivati hoće li eventualno prihvatiti nešto manje, "ali ne razmišljamo uopće o opcijama da bi to bilo manje od onoga što smo dogovorili i parafirali u prijašnjem dodatku".

Topolnjak je napomenuo kako pregovori mogu trajati najkasnije do 31. listopada, mogu završiti i prije, a sindikati se kroz cijelo vrijeme, kako je rekao, pripremaju za štrajk ako pregovori ne uspiju.

"Mi apsolutno idemo s pripremama, naša tijela će takvu odluku sigurno donijeti, a kada, to ovisi o daljnjem tijeku pregovora", poručio je.

To, dodao je, ne znači da neće biti štrajka dok traju pregovori. "Ako Vlada izrazi jasan stav da nema ništa od ovoga što mi tražimo, onda nemamo što čekati", istaknuo je.

Jučerašnju poruku premijera ministru zdravstva Milanu Kujundžiću i ministrici obrazovanja Blaženki Divjak da su oni, s obzirom na njihove zahtjeve o povećanju plaća u svojim resorima, članovi Vlade, a ne sindikata, Topolnjak je ocijenio zapanjujućom.

"Mogli bi reći da je za svaku pohvali da u Vladi RH ima i ministara koji su socijalno osjetljivi i koji se bore za prava radnika u svom resoru. Ali, postavljam onda i pitanje - ako ministri ne mogu biti socijalno osjetljivi, koje i čije interese zastupa onda premijer u ovoj Vladi", zaključio je.

 

POČINJU PREGOVORI

Čelnik zdravstvenog sindikata: Ako ministri ne mogu biti socijalno osjetljivi, čije interese zastupa premijer?

U Ministarstvu zdravstva u 9 sati započinju pregovori između Vlade i sindikata zdravstva o plaćama u zdravstvenom sustavu. Uoči sastanka ministar Milan Kujundžić jasno je iznio svoj stav

(Tportal.hr) 'Vjerujem da će sindikati pokazati razumijevanje, da ćemo korektno razgovarati i naći rješenje. Mi svi isto promišljamo. Ako želimo zadržati liječnike i sestre, treba povećati plaće. Vjerujem da ćemo to razriješiti u tjednima koji su pred nama', rekao je uoči sastanka ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Govoreći o uspješnosti hrvatske medicije dotaknuo se i slučaja talijanskih turista s broda na Hvaru, prenosi N1.

'Potvrda uspješnosti hrvatske medicine su i spašeni životi dvoje djece iz Italije u Splitu. Vjerojatno da su bili u većini drugih bolnica u svijetu ne bi preživjeli. To je dokaz i u Splitu kvalitete hrvatske medicine', rekao je.

Topolnjak: U pregovorima inzistiramo na onome što smo ranije dogovorili

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak u petak je, uoči nastavka pregovora o plaćama u zdravstvenom sustavu, poručio kako sindikati inzistiraju na onome što su ranije dogovorili s Vladom - povećanje plaća za 3 posto na uvjete rada i 4 posto na odgovornost za život i zdravlje ljudi.

'Kompromisno rasploženje može biti samo ako će Vlada pristati na ono što smo parafirali. Naša startna pozicija je ta i na tome i dalje inzistiramo', izjavio je Topolnjak novinarima ispred Ministarstva zdravstva.

Kako prenosi Hina, istaknuo je kako od Vlade danas očekuje konkretne pregovore i ponudu, a onda će sindikati odlučivati hoće li eventualno prihvatiti nešto manje, 'ali ne razmišljamo uopće o opcijama da bi to bilo manje od onoga što smo dogovorili i parafirali u prijašnjem dodatku'.

Topolnjak je napomenuo kako pregovori mogu trajati najkasnije do 31. listopada, mogu završiti i prije, a sindikati se kroz cijelo vrijeme, kako je rekao, pripremaju za štrajk ako pregovori ne uspiju.

'Mi apsolutno idemo s pripremama, naša tijela će takvu odluku sigurno donijeti, a kada, to ovisi o daljnjem tijeku pregovora', poručio je.

To, dodao je, ne znači da neće biti štrajka dok traju pregovori. 'Ako Vlada izrazi jasan stav da nema ništa od ovoga što mi tražimo, onda nemamo što čekati', istaknuo je.

Jučerašnju poruku premijera ministru zdravstva Milanu Kujundžiću i ministrici obrazovanja Blaženki Divjak da su oni, s obzirom na njihove zahtjeve o povećanju plaća u svojim resorima, članovi Vlade, a ne sindikata, Topolnjak je ocijenio zapanjujućom.

'Mogli bi reći da je za svaku pohvalu da u Vladi RH ima i ministara koji su socijalno osjetljivi i koji se bore za prava radnika u svom resoru. Ali, postavljam onda i pitanje - ako ministri ne mogu biti socijalno osjetljivi, koje i čije interese zastupa onda premijer u ovoj Vladi', zaključio je.

Podsjetimo, predstavnici Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, koji sudjeluju u pregovorima, najavili su pokretanje štrajka ako Vlada ne prihvati povećanje plaća koje su parafirali s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem u kolektivnom ugovoru. Radi se o tri posto povećanja na uvjete rada i četiri posto na odgovornost, što Vlada nije prihvatila.

Ispis 


Wednesday, 21.08.2019.

Stjepan Topolnjak: Vlada se ponaša nevjerodostojno, pregovaraju s figom u džepu

Nakon neuspjelih pregovora zdravstveni radnici prijete štrajkom. O tome smo razgovarali sa Stjepanom Topolnjakom, predsjednikom Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

(N1) Sa Stjepanom Topolnjakom razgovarali smo o pregovorima, ali i o potencijalnom štrajku koji sindikati najavljuju, ako ne postignu dogovor s Vladom.

Upitan da komentira dosadašnje pregovore nakon kojih je jasno da zdravstveni radnici još uvijek neće dobiti povećanje plaće i povišice, Topolnjak je rekao kako je jedino što je zasad jasno jest da se pregovori nastavljaju u petak u devet sati.

Istaknuo je kako se sukobi unutar raznih struja u HDZ-u njih ne tiču i kako ne vjeruje da bi ministar Kujundžić išao u pregovore sa sindikatom bez znanja i dozvole premijera Plenkovića.

Na pitanje smatra li da je premijer Plenković prvo dao zeleno svjetlo ministru Kujundžiću, pa se onda povukao, Topolnjak je rekao kako je ministar Kujundžić tijekom pregovora cijelo vrijeme govorio kako je u komunikaciji s premijerom.

"Vlada se ponaša nevjerodostojno. Pregovori nisu bili u dobroj vjeri, nego s figom u džepu."

Trenutačni kolektivni ugovor vrijedi do 31.10., dokad se mora ispregovarati novi ugovor. Sindikati traže povećanje plaća i ukidanje zabranje zapošljavanja nezdravstvenih radnika za koje tvrde da ih je premalo. Zdravstveni radnici odlaze iz Hrvatske, ali i iz državnih bolnica u privatne ustanove.

Što se tiče komunikacije s ministrom Marićem, Topolnjak tvrdi kako ne mogu sve plaće za sve biti jednake te da je jedino što je sindikatima bilo jasno jest da Vlada inzistira na horizontalnom povećanju plaća. Međutim, povećanje plaća od dva posto već je dogovoreno prošle godine i trebalo bi ići automatizmom od 1. rujna, kaže Topolnjak.

Ako će doći do horizontalnog povećanja plaća, sindikatima tada ne treba granski kolektivni ugovor. "Nije isto čistite li u ambulanti ili negdje drugdje, sve je već uređeno kolektivnim ugovorom. Ne može svima biti isto.

"Što se tiče samoga štrajka i njegove organizacije, Topolnjak je rekao kako će sindikati prvo vjerojatno planirati prosvjedne akcije o kojima još ne može govoriti, ali kada štrajkaju zdravstveni radnici, onda se radi kao da je vikend i svim pacijentima pružaju hitnu zdravstvenu zaštitu. To će također dovesti do povećanja liste čekanja, ali to nije namjera sindikata, već ih je Vlada prisilila na takav način djelovanja, zaključuje Topolnjak.

Ispis 


Wednesday, 21.08.2019.

JESENSKI VAL ŠTRAJKOVA Sindikati nezadovoljni Vladinim ponudama, u školama štrajk 9. rujna, liječnici i sestre počinju štrajkati nakon 15. rujna

ZAHTJEVI ZA VEĆE PLAĆE

AUTOR: Goranka Jureško, Mirela Lilek

(JUTARNJI LIST) Nezadovoljni odnosom Vlade i tijekom pregovora o povišicama plaća liječnika i učitelja, sindikati u zdravstvu i obrazovanju počeli su s pripremama štrajka.

 Oba prosvjeda planirana su za rujan, pri čemu su većinski sindikati u obrazovanju orijentirani na početak školske godine, 9. rujna, a štrajk zaposlenih u sektoru zdravstva, prema svemu sudeći, neće biti prije 15. rujna.

- Ne, ništa nije dogovoreno u vezi s povećanjem plaća zaposlenih u zdravstvu osim što je rečeno da ćemo se ponovo sastati u petak, nakon što Vlada dan prije imenuje novi pregovarački odbor. Ovo je, zapravo, samo kupovanje vremena jer naše su pozicije poznate. Vlada sigurno ima izračune za naša traženja, zna koliko to košta i mi više ne želimo odgađanje, stoga paralelno s pregovorima idu i naše pripreme štrajka - rekao je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, nakon jučerašnjeg sastanka o povećanju plaća 72.000 zaposlenih u sektoru zdravstva, na kojem su, uz ministra Milana Kujundžića, sudjelovali i ministar financija Zdravko Marić te Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava.

Nema odgode

Naime, sindikati ne žele pristati na odgodu odluke od nekoliko tjedana, što od njih traži ministar zdravstva. Topolnjak ističe da je sve dobro poznato jer je bilo i parafirano, a to je povećanje plaća u zdravstvu za 3 posto od kolovoza i još 4 posto od listopada. Na žalost, u zadnji trenutak sve je zaustavljeno i zaposleni u zdravstvu ostali su kratkih rukava, bez očekivanog povećanja plaća.

- Već smo u gubitku tri mjeseca, pristali smo i potpisali produženje kolektivnog ugovora do 1. studenog, pa još jedna, dodatna odgoda nije prihvatljiva. Zaista za to nema razloga te tražimo da Vlada sjedne i konačno odluči jer nema nepoznanica - kaže Topolnjak i naglašava da sindikati ne prihvaćaju ni prijedlog ministra Aladrovića, koji je na sastanku rekao da povećanje plaća treba biti horizontalno, kroz povećanje osnovice svima.

- S obzirom na to da su s ostalim sindikatima već potpisani novi granski kolektivni ugovori, zdravstvo samo traži to isto. Nećemo pristati na prijedlog Vlade o povećanju plaća svima za 2 posto - kaže Topolnjak i dodaje da je i ovoga puta ministar Kujundžić spominjao promjenu zakona o reprezentativnosti liječničkog sindikata kako bi u buduće pregovarati mogli i liječnici čiji sindikat nije reprezentativan.

- No, kada će to biti, i dalje nema informacije, ali to sigurno ne može biti razlog za odgodu naših traženja - kaže Topolnjak.

- Cijela ova situacija više je negoli katastrofalna za nas. Odgađanje ne vodi nikamo, ljudi nemaju nadu i mi se moramo organizirati. Planiramo štrajk, prosvjedne akcije i jednu vrlo nezgodnu situaciju! Poručujem građanima da očekuju još veće liste čekanja ako nas se ne podrži u onome što smo dogovorili, ako se sustav zdravstva ne prepozna kao jedan od najvažnijih i najzapostavljenijih. Do petka ćemo znati kojom ćemo snagom i kojim načinom štrajkati - poručila je Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog samostalnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara.

Koraci do štrajka

Istina, ministar Kujundžić nakon sastanka je rekao da u konačnici svi liječnici, medicinske sestre, kao i svi zaposleni u zdravstvu, trebaju dobiti veće plaće ako ih se želi zadržati u Hrvatskoj, ali nije naznačio kada bi se to moglo dogoditi, odnosno hoće li uspjeti zaustaviti štrajk najavljen za rujan.

Prema svemu sudeći, štrajka neće biti prije 15. rujna jer, kako doznajemo od sindikata koji pregovaraju s Vladom, pričekat će se da se vidi što će se događati u petak, odnosno postoji li mogućnost da se kolektivni ugovor potpiše i prije 31. listopada, što je krajnji rok. Pokaže li se pak da se sve kreće prema slijepoj ulici, počet će pripreme jer je ideja da se sindikati udruže i zajednički dogovore strategiju. Potom moraju zatražiti mirenje, a taj proces traje najmanje pet dana. Propadne li i to, nema dvojbe da će krenuti u štrajk, kažu u sindikatu, pa je objektivno očekivati da to bude oko 15 rujna.

U pripremi prosvjeda su i većinski sindikati u obrazovanju - Sindikat učitelja Hrvatske i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama. Prema potvrdi Branimira Mihalinca, šefa srednjoškolskog sindikata, njihova su tijela potvrdila plan ulaska u prosvjed koji će se najvjerojatnije organizirati već prvog dana nove školske godine, 9. rujna. Hoće li to biti jednodnevni ili višednevni prosvjed učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, sindikati će odlučiti idućeg tjedna.

Većinski su sindikati u obrazovanju još 19. lipnja zatražili od premijera Plenkovića termin za sastanak o inicijativi za povećanje koeficijenata složenosti poslova od 6,11 posto za sve zaposlenike u osnovnom i srednjoškolskom sustavu. Svoj su zahtjev ponovili mjesec dana kasnije, s prijedlogom da se sastanak, zbog sve manje vremena, održi do 26. srpnja. Premijera su obavijestili kako su o svojem zahtjevu za povećanje koeficijenta postigli suglasnost s nadležnom ministricom. Premijerov odgovor nisu dobili.

Težak početak škole

- Mislim da šansa za održavanjem sastanka u Vladi više ne postoji. Da je bilo dobre volje, već bi se održao. Budući da smo dvaput slali zahtjev te da je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak komunicirala u Vladi naš zajednički prijedlog o povišici, a odgovor nismo dobili, kao, očito, ni ministrica, šansu više ne vidimo. Pripremamo prosvjedne akcije o kojima ćemo javnost obavijestiti krajem sljedećeg tjedna - kaže Mihalinec, uz potvrdu da će se prosvjed održati pred Vladom te da učitelji i nastavnici neće biti na svojim radnim mjestima. Šef sindikata procjenjuje da će zbog nezadovoljstva učitelja materijalnim statusom bez problema napuniti Markov trg u Zagrebu.

Mihalinec dodaje da prosvjedom neće biti urušen reformski proces koji počinje s novom školskom godinom te da će u slučaju poziva na sastanak u Vladi svoje akcije sindikati ili zamrznuti ili odgoditi.

Ispis 


Vezane vijesti

Thursday, 05.09.2019.

Aladrović: Vlada je za horizontalno povećanje plaća svima

MINISTAR RADA

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u četvrtak kako se Vlada zalaže za horizontalno povećanje plaća odnosno horizontalnu korekciju za sve, a ne samo za neke odabrane skupine

(Tportal.hr, 5. rujna 2019.) "Ono što cijelo vrijeme komuniciramo je horizontalno povećanje plaća odnosno horizontalna korekcija. Istaknuo bih da je došlo do nekoliko horizontalnih korekcija, da su plaće u zadnje dvije godine podignute svima 11,5 posto kumulativno i očekujemo na toj razini da ćemo kroz daljnji rast plaća i pozitivna kretanja u gospodarstvu korigirati ih za sve, a ne samo za neke odabrane skupine", komentirao je Aladrović sindikalne zahtjeve za povećanje plaća uoči sjednice Vlade.

Opširnije

Monday, 29.07.2019.

SINDIKATI: 'Četvrti krug porezne reforme ide na ruku poslodavcima'

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever tvrdi da se mjera za mlade donosi bez konkretnih izračuna, dok će se s druge strane smanjiti prihodi lokalnim zajednicama koje bi potom mogle smanjivati subvencije vrtićima, poskupljivati komunalne usluge, uvoditi prirez

(VEČERNJI LIST) Čelnici tri sindikalne središnjice ocijenili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare dačetvrti krug porezne reformeu velikoj mjeri ide na ruku poslodavcima dok radnicima ostavlja mrvice.

Opširnije

Wednesday, 24.07.2019.

Marić: Za nekoliko dana poznat smjer poreznih izmjena

(HRT, 24. srpnja 2019.) Ministar financija Zdravko Marić je najavio kako će za nekoliko dana biti poznato slijedi li novi val poreznog rasterećenja dohotka te može li se očekivati da će zaposleni imati veći prihod.

Upitan može li se očekivati ukidanje oporezivanja naknada za topli obrok i prijevoz te mogu li radnici već u kolovozu i rujnu očekivati veći prihod, Marić je uoči sjednice Vlade odgovorio je da je proteklih dana razgovarao s poslodavcima i sindikatima te da je taj segment interesno zastupljen kod obje te strane.

Opširnije

Monday, 04.02.2019.

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

ZAGREB, 4. veljače 2019. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu.

Opširnije

Friday, 30.11.2018.

Sindikalni čelnici: Rast minimalne plaće dobrodošao, ali i dalje premalen


ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Hina) - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su ocijenili da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Opširnije
















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)