PREGOVORI OKO DODATAKA NA PLAĆU NAPOKON KREĆU S MRTVE TOČKE, U PONEDJELJAK PRVI SASTANAK SA SUPROTNIH STAJALIŠTA
(NOVI LIST, 2. lipnja 2012.) ZAGREB Vlada je pozvala sindikate javnih službi, odnosno sindikate znanosti, obrazovanja, kulture, zdravstva i socijalne skrbi na pregovore o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU).
Prvi pregovarački sastanak o tom dokumentu kojim se uređuje osnovica za izračun plaća, iznos regresa, božićnice, jubilarne nagrade i dara za djecu održat će se u ponedjeljak poslijepodne. U javnim službama sindikati ne trebaju formirati pregovarački odbor s obzirom da je stari još uvijek aktivan, a TKU vrijedi do listopada iduće godine. S druge strane, od državnih službi kojima TKU prestaje vrijediti u srpnju očekuje se formiranje novog pregovaračkog odbora, nakon čega će Vladin tim i s njima sjesti i razgovarati o pravima iz ugovora.
Sindikati pozivom na pregovore nisu iznenađeni jer se već duže vrijeme u javnosti o tome govori, a iz Vlade poručuju da u ovoj godini treba uštediti 800 milijuna kuna na pravima iz TKU-a, prije svega na regresu i božićnici koji teže po 1.250 kuna. No, pregovarački proces bi se mogao zakomplicirati, iako je iz prošlosti jasno da su u ovakvim situacijama najslabija karika državne službe. Ovog puta još i više jer im TKU ističe.
Javne službe, s obzirom na dosadašnje najave, mogle bi pokazati zube u zaštiti svojih prava. Obrazovni sindikati već su poručili da su se za svoja prava iz TKU-a spremni boriti sindikalnim akcijama, prosvjedima i štrajkovima. U zdravstvu je, pak, specifična situacija. Ovogodišnji regres se u toj djelatnosti već počeo isplaćivati i slijedom toga Vlada će teško spriječiti isplatu tog dodatka svima u javnim, ali i državnim službama. U zdravstvu je specifična još jedna situacija, a to je strukovni kolektivni ugovor zbog kojeg Samostalni sindikat zdravstva trenutno vodi sudski spor na Županijskom sudu.
Kolektivnim ugovorom u zdravstvu kojeg je bivši ministar Darko Milinović potpisao pod čudnim okolnostima s dijelom sindikata u djelatnosti, dijelu liječnika omogućen je poseban mjesečni dodatak za dežurstva i pripravnost. Riječ je o pravu koje koristi oko 6,5 tisuća od 12 tisuća liječnika i koji državu u ovoj godini košta 80 milijuna kuna, odnosno 10 milijuna kuna više nego isplata regresa u toj djelatnosti i to za 70 tisuća zaposlenih. Stoga se može očekivati da će zdravstveni sindikati na pregovorima u ponedjeljak istaknuti taj problem. Tim više jer bi se cijela djelatnost trebala odreći jednokratnog regresa, dok će istovremeno mali dio zaposlenih svakog mjeseca kroz posebno ugovorene dodatke primati – »regres«. G. GALIĆ
