ABVERŠEK O UMREŽAVANJU BOLNICA:
U spajanju, odnosno umrežavanju bolnica provedenom 2010. godine, čelnica sindikata zdravstva vidi diktat Europske unije. No bez obzira na to, odlučna je u tvrdnji da je sve provedeno zbrda-zdola, u rekordna dva mjeseca, te je dobiveni sustav katastrofalno uništio efikasnost, funkcionalnost i Klaićevu dječju bolnicu.
Autor: Mladen Starčević|
(DNEVNO.HR) Prije dvije godine, bivši ministar zdravstva Darko Milinović odlučio je reformirati zdravstveni sustav umrežavanjem bolnica, postupkom koji je u narodu prozvan i ‘spajanjem bolnica’. Sve je prošlo vrlo tiho, ljudi nisu znali što Milinovićev potez znači, pa je sve bilo u ozračju ‘vrijeme će pokazati’. Vrijeme je ipak pokazalo da potez, za kojeg se nagađa da je povučen kako bi se uštedjelo, nije ostvario ni štednju niti je poboljšao uvjete u zdravstvu. Umrežavanje je trajalo dva mjeseca i iz cijelog je postupka isključena lokalna samouprava, što je Ustavni sud dvije godine kasnije, početkom ožujka ove godine, proglasio neustavnim.
Milinović je 2010. godine, kako bi proveo svoju reformu, izmijenio članak 37. Zakona o zdravstvenoj zaštiti te se time ogriješio o članak 36. Ustava RH. Ustavni sud ‘ne vidi razloge zbog kojih bi se zakonska rješenja sadržana u članku 37. ZOZZ-a mogla ocijeniti ustavnopravno utemeljenima’, kako stoji u obrazloženju. Tako dolazi do poremećaja nadležnosti između lokalne i državne razine upravljanja zdravstvom, te će sporni 37. članak prestati vrijediti najkasnije do 15. srpnja ove godine.
Kad se prvi put pričalo o umreženju, jedna od najglasnijih oponentica bila je i Spomenka Abveršek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva. Zadovoljna je odlukom Ustavnog suda, pa došla ona i tek dvije godine prekasno. Cijeli se proces umrežavanja obavio traljavo, govori, a žrtva je prvenstveno bila jedna od hrvatskih institucija zdravstvene skrbi.
Klaićeva dječja bolnica je žrtva umrežavanja na državnoj razini
– Još dok je Milinović bio, kad je navrat i nanos umrežio bolnice, tada sam vrlo jasnorekla, ali nitko me nije pratio: Kada se radi mreža bolnica, radi se smisleno, a napravilo se nešto što nije imalo smisla.
Ono što me jako neugodno iznenadilo bilo je to što smo u toj mreži izgubili, kako se to kaže, hrvatski brend, a to je bolnica za djecu, odnosno klinika za dječje bolesti Klaićeva, s obzirom da su iz ex Jugoslavije ostale tri takve bolnice: Prva je bila u Zagrebu, druga u Beogradu i treća u Ljubljani. To je bila bolnica u kojoj ste mogli reći roditelju s bolesnim djetetom gdje treba ići. Dali su Klaićevu pod Vinogradsku, pa pod Sv. Duh i onda sam vidjela da sustav nije napravljen prema građanima. To je kao da Mercedesu skinete onaj znak i stavite mu znak od Škode. Da je Klaićeva ostala u onom sastavu, za šest mjeseci bi imala 70 godina. U ono vrijeme, osim pojedinačnog reagiranja, nismo dobili puno prostora i to je dosta mirno prošlo. Prvi put kad sam izašla s podatkom da je mreža napravila trošak a ne uštedu, to se nije nigdje čulo – ističe Abveršek, pohvaljujući zalaganje jednog ravnatelja, Bore Nogala, čelnika dječje bolnice Srebrnjak, ‘koji je jedini imao petlje upozoravati da su djeca ostala bez institucije koja se zove dječja bolnica’.
Riječ je o intervenciji izvana, sumnja Abveršek, a kad Europska unija nalaže prilagođavanje, nema čekanja.
– To umreženje nije niti počelo kako treba. To se ne može napraviti od danas do sutra. Pokažite mi primjer u svijetu gdje je netko što umrežio u dva mjeseca. Takva mreža mora imati i kvalitetu i funkcionalnost. Vlada mora biti, što se i toga i svega tiče, kontinuitet i treba voditi računa o tome da se nešto ne radi samo za sebe, već za građane. Kad vlada dobije mandat, ono što napravi u prvih godinu i pol, to su ključne promjene. Sve poslije toga je više manje kozmetički. Kad je Milinović pokrenuo reformu, mrežu je trebao napraviti u prvih godinu i pol mandata. Ali je on to napravio u zadnjoj godini. Čini mi se da je to nalog izvana, iz Europske unije, i mislilo se ‘s obzirom da usklađivanje nismo napravili odmah, ‘ajmo onda sad’ – smatra čelnica sindikata.
Milinović je htio spajati nespojivo
Spomenka Abveršek ima više od 30 godina iskustva u dječjoj bolnici, a od nove vlasti očekuje promjene. U Sloveniji, napominje, su u Ljubljani pokrenuli slično umrežavanje bolnica, no nakon nekog vremena pokazalo se, kao i kod nas, da sistem ne funkcionira u danim uvjetima. Slovenci su stoga razdvojili spojene ustanove i krenulo se u razrađivanje novog modela. A kod nas…?
– Bivši ministar se usudio reći da može spojiti ono što nije bilo moguće spojiti. No Ustavni sud je odlučio. Ono što očekujem od novog ministra nije ono što govori danas. On je bio jedan od glavnih kritičara mreže bolničkih sustava. Drugo što je rekao je da će tu mrežu učiniti funkcionalnom i kvalitetnom. Kad je tek postao ministar, rekao je da je potrebno napraviti ustanovu u koju roditelj u pola noći zna gdje treba otići i s tim se slažem – kaže Abveršek, ali i zaključno upozorava:
– Mreža da, ali ne na ovakav način. Ne može se spajati kruške i jabuke, a upravo su to napravili. To se obavilo preko noći, a to se ne može. Ako novi ministar ne napravi nešto, ja ću ga prva napasti zbog toga, vjerujte.
