Koliko dugo će istekli kolektivni ugovor vrijediti, ovisi o dogovoru što će ga postići socijalni partneri. To pitanje regulirat će se kroz Zakon o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata
(NOVI LIST) ZAGREB Izmjene Zakona o radu (ZOR) u dijelu koji se tiče produžene primjene kolektivnih ugovora, Vlada namjerava provesti bez pregovora o izmjenama tog istog zakona! Naime, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava to je pitanje sindikatima i poslodavcima serviralo u radnom tekstu Zakona o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata. O reprezentativnosti kako sindikata, tako i poslodavaca – pitanju koje se već godinama pokušava raspetljati – pregovori su počeli ovaj tjedan. Vlada je, čini se, odlučna to pitanje presjeći pa je velika vjerojatnost da će u proceduru poslati svoj zakonski prijedlog, ne bude li dogovora sa socijalnim partnerima.
Kostur rješenja
No, posve neuobičajeno, u zakonu o reprezentativnosti našao se i »komadić« Zakona o radu. Resorno ministarstvo poslodavcima i sindikatima ponudilo je kostur rješenja za produženu primjenu kolektivnih ugovora. Koliko dugo će istekli kolektivni ugovor vrijediti, ovisi o dogovoru što će ga postići Vlada, sindikati i poslodavci. Sadašnjim zakonskim rješenjem, naime, moguće je odredbe kolektivnog ugovora koji je istekao primjenjivati do unedogled, osim ako u ugovoru nije drugačije naznačeno. Višegodišnja primjena isteklih kolektivnih ugovora, međutim, u praksi je mahom bila moguća u javnim službama, ali ne i u privatnom sektoru.
Bivša vlada pokušala je izmijeniti tu zakonsku odredbu kako bi uštedama na radnicima poboljšala stanje u državnoj kasi, no sindikati su prikupljajući potpise za referendum protiv izmjene ZOR-a, vladu u konačnici spriječili u naumu. Naknadno je, pak, sa sindikatima dogovoreno da će se ograničiti mogućnost produžene primjene pravnih pravila na najduže godinu dana od isteka kolektivnog ugovora. No, to nije ugrađeno u ZOR već je ostavljeno sadašnjoj vladi da taj posao odradi.
Neuobičajeni način
Vlada je, pak, čini se našla elegantan način da izmijeni spornu odredbu radnog zakonodavstva, a pritom ne otvori širu raspravu o »radničkoj bibliji«. Rješenje, u kojem se kroz zakon o reprezentativnosti reguliraju odredbe ZOR-a, sigurno se neće svidjeti ni sindikatima, a pogotovo ne poslodavcima. Nije uobičajeno, naime, da se na takav način kroz jedno zakonsko rješenje zadire u drugo. Međutim, Vlada očito želi ispuniti svoje najave da izmjena ZOR-a, osim u pitanju produžene primjene kolektivnih ugovora, neće biti. A to je najlakše obaviti na način kako je resorno ministarstvo predložilo.
Ako bi se počelo razgovarati o izmjenama ZOR-a, na pladnju bi bio kompletan njegov sadržaj, a ne samo članak 262. jer je naprosto nemoguće ostala zakonska rješenja »zaštititi«. Poslodavci, odavno je poznato, žele dodatne izmjene radnog zakonodavstva, odnosno njegovu daljnju fleksibilizaciju. Tako traže ukidanje mogućnosti bolovanja na otkaznom roku (što se doista često u praksi zloupotrebljava), pravo na isplatu otpremnine imao bi radnik koji kod istog poslodavca provede pet umjesto sadašnje dvije godine, traže i izmjene u otkaznim rokovima i otpremninama, a polusatnu pauzu isključili bi iz radnog vremena. Sindikate, pak, muči zapošljavanje na određeno vrijeme koje bi ograničili na jednu do maksimalno dvije godine, uz uvjet da se radnici na određeno zapošljavaju samo u iznimnim, zakonom propisanim situacijama.
