STRAH I NEIZVJESNOST IZMJENE SUSTAVA HITNE MEDICINSKE POMOĆI BRINU DIO ZAPOSLENIH KOJI POSTAJU VIŠAK
Djelatnici saniteta više neće raditi noću pa će im plaće koje su sada od 4.500 do 5.500 kuna pasti za oko 1.000 kuna. Radna mjesta pedesetak medicinskih tehničara su upitna
(NOVI LIST) ZAGREB Radna mjesta pedesetak medicinskih tehničara Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba upitna su, a za još 80-tak zaposlenih, koji će zajedno sa sanitetskim prijevozom prijeći pod krov gradskog doma zdravlja, izvjesno je smanjenje plaće za oko 1.000 kuna ili za čak 25 posto.
Strah i neizvjesnost za radna mjesta postali su tako sastavnim dijelom reforme hitne medicinske pomoći koja se nadolazeće jeseni treba ubrzano provesti na području čitave Hrvatske. Djelatnici sanitetskog prijevoza samo će formalno prijeći u sastav doma zdravlja, dok će zapravo ostati na istoj lokaciji. No, po opisu posla više ne bi trebali »uskakati« kao pripomoć hitnoj pomoći, već samo prevoziti pacijente na dijalizu ili do bolnice. To će bitno smanjiti njihove plaće, odnosno zdravstvu osigurati određene financijske uštede, ali će istodobno – upozoravaju u sindikatu – umanjiti broj raspoloživih vozila »hitne« na terenu. Kako 45 timova saniteta prelazi pod novu upravu, hitnoj ostaju postojeća 64 tima hitne pomoći.
– Djelatnici saniteta više neće raditi noćnu smjenu, a plaće koje se sada kreću urasponu od 4.500 do 5.500 kuna će im, po gruboj procjeni, pasti za oko 1.000 kuna, računa Natko Kulenović, sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata zdravstva u zagrebačkom Zavodu za hitnu medicinu, koji kaže kako pregovori o sudbini viška zaposlenih još traju. Zaposlenike hitne najviše čudi što su ih o svemu obavijestili prije mjesec dana, u jeku godišnjih odmora, a rok u kojem se »prelazak« treba odigrati je 1. listopada. Ne zna se ni tko će ići, a tko ostati, niti koji će se kriteriji primijeniti kod raspodjele zaposlenih. Kako zakon u pravilu štiti zaposlene s više radnog staža, moglo bi se dogoditi, smatraju u sindikatu, da hitnoj pomoći ostanu ljudi pred penzijom, a u sanitet prijeđu mladi i bolje obrazovani kadrovi.
– Razdvajanje saniteta i hitne pomoći ozakonjeno je 2009. godine. Još tada tražili smo da se uspostave jasni kriteriji i definira kako će se to provesti, ali nas nisu poslušali. Krenulo se navrat-nanos pred godišnje odmore, s rokom od tri mjeseca, upozorava Kulenović.
U reformu hitne medicinske pomoći uloženo je 18 milijuna eura kredita Svjetske banke, a Vlada će iz proračuna obvezala izdvojiti još 75 milijuna eura. Projekt težak 90 milijuna eura pokrenut je prije tri godine, ali se s njim dosad nije odmaklo gotovo ni za milimetar.
– Kupnja novih vozila i helikoptera hitne nije reforma, kao ni uređivanje hitne pomoći u metropoli koja je stotinu godina dobro funkcionirala. Ne možemo čekati da se dogodi neka katastrofa da bi se to shvatilo, upozorava Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
