Usporedba s 30-ak zemalja
(DANAS.HR) Nasuprot raširenom stavu, udio zaposlenih koji plaću dobivaju iz proračuna u Hrvatskoj je osjetno ispod europskog prosjeka, a i postotak BDP-a koji se izdvaja za njihove plaće također je ispod europskog prosjeka!
Ove pomalo iznenađujuće činjenice predstavio je Institut za javne financije, nakon što su u 30-ak država proveli istraživanje za Maticu hrvatskih sindikata – ‘Analizu sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru’. Hrvatska je za sve naknade zaposlenima (bruto iznosi) koji plaće primaju iz državnog ili lokalnih proračuna izdvajala 9,92 posto BDP-a u razdoblju od 2005. do 2008. godine, što je svrstava na 22. mjesto od 33 europske države, među kojima su i sve članice EU, piše Novi list. To je za više od jednog postotnog poena manje od prosjeka za sve države. Najmanji postotak izdvajaju Slovačka i Njemačka (nešto više od sedam posto), a najviše Danska – više od 17 posto. Udio zaposlenih u općoj državi u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2008. godine bio je 17,15 posto od ukupno zaposlenih, što je svrstava na 12. mjesto od 24 države.
U obrazovanju i zdravstvu tek 2% zaposlenih
Hrvatska je također izrazito nisko rangirana po broju zaposlenih u obrazovanju. U tom je sektoru, gleda li se udio u ukupnoj populaciji, na 30. mjestu s 2,13 posto, a manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska. Gleda li se udio zaposlenih u obrazovanju u ukupnoj zaposlenosti, situacija je ipak bolja i Hrvatska s 5,62 posto zauzima 29. mjesto, a iza nas su Turska, Rumunjska, Austrija i Španjolska. Ništa bolje Hrvatska nije rangirana ni u zdravstvenoj zaštiti i socijali. Po udjelu u stanovništvu tu je Hrvatska na 30. mjestu s 2,09 posto (manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska), a po udjelu u ukupnoj zaposlenosti na 26. mjestu, piše Novi list. U Norveškoj, npr, svaki peti zaposleni radi u tom sektoru. U Hrvatskoj je, pak, iznimno visok broj zaposlenih u javnim poduzećima, gotovo 14 posto, te ih samo Grčka i Poljska imaju više.
‘Trebat ćemo 2000 policajaca’
Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša kaže da ovi podaci nisu iznenađujući. “O viškovima zaposlenih kod nas se više govori u dnevno-političke svrhe nego što je to realnost”, kaže Pleša. Bez funkcionalne analize radnih mjesta, tvrdi, ne može se doći do optimalnog broja zaposlenih niti govoriti o eventualnim viškovima. Dapače, postoje i manjkovi, pa tako trenutačno nedostaje oko dvije tisuće policajaca, koliko će ih Hrvatska trebati ulaskom u schengenski režim”, kazao je Pleša
