Prijedlog Sporazuma o zamrzavanju plaća, ako bi Vlada pristala na taj scenarij, Sindikati državnih i javnih službi uputili bi na referendum državnim službenicima. U protivnom, slijedi jednostrano rezanje osnovice plaće na razinu iz prošle godine
(NOVI LIST) ZAGREB – Sindikati državnih i javnih službi na današnji sastanak s predstavnicima Vlade dolaze s odlukom da odbiju prijedlog šestpostotnog smanjenja plaća za preko 240 tisuća zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz proračuna. Bez utvrđivanja iznosa i rokova u kojima će se oduzeta sredstva vratiti, sindikati ne mogu prihvatiti prijedlog izmjene kolektivnih ugovora i sporazuma o plaćama kojima bi se osnovica za plaće od 1. travnja vratila na razinu iz 2008. godine, a novi pregovori o plaćama započeli tek kada dođe do rasta BDP-a na godišnjoj razini. Takva ponuda je neprihvatljiva, poručuju sindikati.
Na privremeno umanjenje osnovice za šest posto, kako ponavljaju sindikati, pristali bi tek ako Vlada prihvati automatizam pri povratu novca i utvrđivanje cijene rada, kako bi se uklonilo zaostajanje plaća u javnim i državnim službama za plaćama u privredi. U državnim službama traži se i priznavanje radnog iskustva kao kriterija za utvrđivanje plaće.
Osnovica niža za 306,53 kune
Glavno povjereništvo Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, na jučerašnjoj je sjednici potvrdilo odluku o neprihvaćanju prijedloga Vlade. Službenici i namještenici predlažu formiranje zajedničkog radnog tijela sastavljenog od predstavnika Vlade i sindikata s ciljem utvrđivanja mogućih dodatnih ušteda u državnom proračunu.
»Ukoliko zajedničko radno tijelo Vlade i sindikata ne pronađe mogućnosti za uštede u državnom proračunu dostatne za isplatu plaća temeljem osnovice za izračun plaća po osnovici od 5.415,37 kuna, SDLSN je spreman razgovarati o prijedlogu sporazuma o smanjenju plaća«, navodi se u zaključcima Glavnog povjereništva službeničkog sindikata koji bi sadržavao iznose i rokove povrata oduzetog. Prijedlog takvog Sporazuma kako ga predlažu službenici, u slučaju da takav scenarij prođe, uputili bi s ostalim sindikatima na referendumsko izjašnjavanje zaposlenima u državnim službama.
No, s obzirom na vrlo malu vjerojatnost da Vlada pristane na nešto konkretnije dogovore s predstavnicima državnih i javnih službi za budućnost, sve je izglednije da će se njihova osnovica plaća jednostrano srezati na 5.108,84 kune, koliko je iznosila u prošloj godini. Osnovica niža za 306,53 kune u tom bi se slučaju počela primjenjivati tek za tri mjeseca, odnosno po isteku roka za otkazivanje potpisanih sporazuma. Ako bi, pak, sindikati sporazumno pristali na smanjenje osnovice, ona bi se primijenila već u travnju.
Štednja na materijalnim pravima
Vlada, rezanjem plaća 240 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama, odnosno obrazovanju, znanosti, kulturi, zdravstvu, socijalnoj skrbi, vojsci, policiji, državnoj upravi, namjerava priskrbiti 1,4 milijarde kuna u proračunu. Uz planirane uštede na dužnosničkim plaćama koje bi se trebale smanjiti 10 posto, te »štednju« na drugim materijalnim pravima temeljem potisanih kolektivnih ugovora, ukupno bi se u poračunu trebalo osigurati 1,8 milijardi kuna. I to je pod pretpostavkom da se od idućeg mjeseca primjenjuje snižena osnovica za obračun plaća. Ukupna ušteda, međutim, raskine li Vlada jednostrano sporazum sa sindikatima, bit će manja jer država ima obavezu tri mjeseca nakon raskida ugovora isplaćivati te »uvećane« plaće. Rezanje plaća državnih i javnih službenika, dakako, neće spasiti ovu proračunsku godinu jer i uz uštede na plaćama državi i dalje nedostaje preko šest milijardi kuna. Gabrijela GALIĆ
HNB: Deficit proračuna osam milijardi kuna
Analitičari HNB-a u biltenu Financijska stabilnost navode da bi proračunski manjak mogao biti oko tri posto BDP-a, što je oko osam milijardi kuna. To bi značilo da će manjak u proračunu biti veći za 5,65 milijardi kuna nego što je to planirano u prosincu prošle godine. Tada je država planirala da će joj za pokrivanje svih troškova u ovoj godini nedostajati 2,35 milijardi kuna i Vlada je najavila da će se za taj iznos zadužiti na inozemnom tržištu. Međutim, u pripremi rebalansa Vlada je morala priznati da je planirana potrošnja za gotovo 10,5 milijardi kuna veća od onoga što će uprihodovati u ovoj godini. Ako želi smanjivati manjak, Vladi neće biti dovoljan pokušaj ministara da uštede još 1,5 milijardi kuna. Zasad su na »udaru« jedino plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru, ali nekoliko članova Vlade u neslužbenom nam je razgovoru kazalo da to može biti samo početak, te da će se morati revidirati i još neka prava. O kojim će pravima biti riječ još nitko ne želi govoriti.
J. Ma.
