SINDIKATI SKEPTIČNI PREMA NAJAVLJENOJ MOGUĆNOSTI ZAMRZAVANJA PRIMANJA
Sindikati spremni razgovarati samo kad se donesu cjelovite antirecesijske mjere, u kojima bi državni službenici bili dio rješenja utemeljenog na solidarnosti svih slojeva društva
(NOVI LIST) ZAGREB – »Spremni smo izići pred članstvo samo s prijedlogom antirecesijskih mjera u kojem bi državni službenici bili dio cjelovitog rješenja koje bi se temeljilo na solidarnosti svih slojeva društva«, odgovor je Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika na ponovno aktualiziranje pitanja rezanja plaća u državnim i javnim službama kao jedne od antikriznih mjera. Međutim, sa sindikatima predstavnicima proračunskih korisnika nitko još nije razgovarao, ni službeno ni neslužbeno kako tvrde, o mogućnosti zamrzavanja plaća, a tu ideju odbijaju s istih pozicija s kojih su je odbijali i u prosincu kada se razgovaralo o mogućnosti donošenja proračuna s nultim deficitom.
– Od Vlade očekujemo da, kad je kriza u pitanju, počne slati jednoznačne i nedvosmislene poruke te javnost izvjestiti o realnim razmjerima krize, a ne tražiti da sindikati za nju odrade nepopularan i neželjen teret političke mobilizacije oko antirecesijskih mjera – stav je službeničkog sindikata.
Sindikati će biti razumni
Slično razmišljaju i ostali sindikati državnih i javnih službi. Javne službe, zdravstvo, kultura, socijalna skrb, obrazovanje, znanost u četvrtak bi trebale održati zajednički sastanak na kojem bi razmotrili dosadašnje prijedloge antirecesijskih mjera i razmijenili informacije sa sastanaka na kojima nisu sudjelovali svi, od sjednica Ekonomskog vijeća do Gospodarsko-socijalnog vijeća. Na smanjivanje plaća za sada nitko od njih nije spreman, iako svi poručuju kako su otvoreni za razgovore uz argumente na stolu.
– Još nisam čuo da je itko predložio mjeru zamrzavanja plaća. Nitko sa nama nije ni razgovarao o mogućim mjerama – veli Ivica Babić, predsjednik liječničkog sindikata dodajući kako su sindikati u svim »prilikama bili razumni«. On, poput Vilima Ribića, potredsjednika Matice i Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, upozorava kako zasigurno država ima na čemu štedjeti, bez da se najprije diraju plaće proračunskih korisnika. Jedan o elemenata na koje ti sindikalisti ukazuju su subvencije, no ističu kako se ne zalažu za potpuno ukidanje potpora i subvencija već za njihovu transparentnost. Drugim riječima, žele znati u što se i s kakvim efektom sredstva koriste. Dio subvencija, smatraju ne bi trebale biti nepovratne. »Najlakše je udariti po javnim službama«, poručuje Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi nezadovoljna sindikalnim istupima nakon GSV-a. Ona ističe da nitko nema mandat u ime granskih sindikata i njihovih članova govoriti o mogućem zamrzavanju plaća.
Kome kriza odgovara
»Čelnici središnjica počeli su se ponašati kao vlada koja nikog ne sluša«, veli Avberšek objašnjavajući kako članstvo nitko ništa nije pitao. Potredsjedniku Matice, Vilimu Ribiću, pak, poručuje kako kada govori o zamrzavanju plaća može govoriti u svoje ime i ime Matice, a ne svih sindikata.
»Što očekuju? Da im od svoje plaće dam da mogu kupiti još jedan metar jahte«, rezignirano nas je upitao jedan od čelnika sindikata u državnim i javnim službama pitajući se nisu li otpuštanja o kojima govore poslodavci u realnom sektoru »predmet špekulacije i nisu li oni ti koji su iskoristili krizu, a sada bi se radnici u državnim i javnim službama trebali odricati kako bi novac otišao nekom tko će možda napraviti novi poduhvat poput Plive«.
Unatoč tonu razumijevanja, koji se krije i iza poruka čelnika sindikalnih središnjica, ali i granskih sindikata, očito sindikati neće lako pristati na rezanja plaća. Kao i u prosincu, i danas im poručuju, nitko nije dao dovoljno uvjerljive dokaze o stanju u zemlji i mjerama za njegovo poboljšanje.
Gabrijela GALIĆ
