SAZNAJEMO: ŠTO STOJI U DOPISU VLADE O REZANJU TROŠKOVA MINISTARSTAVA, KOJIM BI SE SINDIKATI TREBALI PRISILITI NA ŠTEDNJU
Ivan Šuker je želje Vladinih ministara smanjio za gotovo 15 milijardi kuna. U fiskalnim projekcijama iz srpnja planirana je potrošnja od 127,2 milijarde, uz proračunski deficit od 0,8 posto, ali zbog krize se odustalo i od tog deficita
Pišu Gabrijela GALIĆ i Jagoda MARIĆ
(NOVI LIST) Država će u idućoj godini potrošiti 4,6 milijardi kuna manje nego što je planirala prije samo četiri mjeseca. Tada je u fiskalnim projekcijama Vlada planirala da će Hrvatska u idućoj godini iz državnog proračuna potrošiti 127,2 milijarde kuna, uz proračunski deficit od 0,8 posto. Međutim, kriza je stisnula Vladu i Ministarstvo financija sastavilo je proračun u kojem ne bi smjelo biti deficita pa će država potrošiti 122,6 milijadi kuna, odnosno isto onoliko koliko planira prikupiti u svoju kasu. Tako bi potrošnja trebala biti veća za samo 1,4 milijarde kuna u odnosnu na ovu godini.
Objašnjenje sindikatima
Kako se proračun smanjivao u odnosu na plan i kako je došlo do toga da pozitivnu nulu nije moguće doseći bez zaustavljanja planiranog rasta plaća od šest posto, objašnjava u svom dopisu sindikatima ministar financija Ivan Šuker. Sa sindikatima je podijelio i svoju prepisku s kolegama iz Vlade, iz koje se vidi da je do 24. listopada tražio njihovu uštedu u odnosu na planove koje su imali u srpnju ove godine, ali uz napomenu da se mora osigurati rast plaća kako je planirano smjernicama proračunske politike.
Kada je postalo jasno da će proračun u odnosu na ovogodišnji ipak rasti 3,4 milijarde kuna, umjesto željenih 1,4 milijarde, ministar je od sindikata zatražio da pristanu na zamrzavanje plaća. Kako bi ih uvjerio da je Vlada iscrpila sve mogućnosti, potanko im objašnjava kako je smanjivan proračun za iduću godinu.
Smanjene želje
Tako saznajemo i da su njegove kolege u Vladi još početkom jeseni imale zahtjeve teške 137 milijardi kuna, odnosno 10 milijardi kuna više od onog što je bilo planirano proračunskim projekcijama. Nakon prvog upozorenja Ministarstva financija, ministri su svoje zahtjeve srezali na 125 milijardi kuna, što je bilo dvije milijarde kuna manje od potrošnje koju je Vlada planirala sredinom ljeta, ali nedovoljno da proračun bude na pozitivnoj nuli. Nakon novog upozorenja, ministri su dodatno smanjili svoje želje za 2,6 milijardi kuna.
Država će iduće godine najviše šparati na subvencijama koje će biti čak 581 milijun kuna manje nego u ovoj godini, što je smanjenje za 7,7 posto. Krajem srpnja planirano je da će se u idućoj godini na subvencije potrošiti 7,035 milijardi kuna. Međutim, poduzeća i poljoprivrednici u idućoj godini od države će dobiti 6,5 milijardi kuna. Unutar tog plana morat će se uklopiti i željeznice, brodogradnja, poljoprivreda, tekstil, drvna idustrija… Iako vojni proračun ostaje na razini ovogodišnjeg, sredstva za nabavu vojne opreme dvostruko su manja, odnosno za čak 1,2 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu. Kako je za nabavu vojne opreme i onako bilo planirano manje sredstava nego u ovoj godini, ministar Branko Vukelić dobit će za tu namjenu 30 posto, odnosno 570 milijuna kuna, manje nego što mu je bilo obećano u srpnju.
Financijski rashodi
Za deset posto, odnosno za 400 milijuna kuna, bit će manja i kapitalna ulaganja nego u ovoj godini, kad je za to izdvojeno oko četiri milijarde kuna. Tako će se, prevenstveno, usporiti gradnja škola, bolnica i sudova.
Financijski rashodi u idućoj godini planirani su u iznosu nešto većem od pet milijardi kuna, a kako država ne može rezati potrebna sredstva za otplatu kamata, prostor za smanjenje vjerojatno je pronađen na zateznim kamatama, bankarskim uslugama, uslugama platnog prometa, na koje se planiralo potrošiti 636 milijuna kuna. No, potrošit će se očito nešto više od 400 milijuna kuna.
U prilog štedljivosti po ministarstvima, ističe se da u narednoj godini neće rasti ni materijalni troškovi, izuzev tamo gdje su oni nužni za borbu protiv korupcije, jačanje pravosuđa i nacionalne sigurnosti te za jačanje administracije kako bi se povuklo što više sredstava iz EU fondova. Tako je ministarstvo dopustilo rast materijalnih prihoda i to za ukupno 435 milijuna kuna i to MUP-u, MORH-u, Ministarstvu pravosuđa te ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva. I koliko će za posebne namjere rasti materijalni rashodi, za toliko su smanjeni u ostalim ministarstvima.
Štednja na cestama
Kako bi dokazao ozbiljnost u namjeri štednje, ministar financija dostavio je sindikatima i točne uštede po resorima u odnosu na planove iz srpnja i želje ministara. Prema tim podacima, najmanje razumijevanja imalo se za planove Hrvatskih cesta koje će dobiti gotovo dvije milijarde kuna manje no što su tražile, a najviše će se štedjeti na uređenju i rekonsktrukciji cesta na otocima gdje je HC-u uskraćena čak milijarda kuna. U sljedećoj godini ta tvrtka neće realizirati ni sve željene spojeve na autocestu u manjim gradovima jer će dobiti 520 milijuna kuna manje nego što je tražila.
