Foto: Vlada RH
Izvor: FAKTOGRAF
Sindikati analiziraju prijedloge novih koeficijenata, nalaze nelogičnosti, propuste i najavljuju akcije ako Vlada ne uvaži njihove ispravke.
Sindikati državne i javnih službi u naredna dva tjedna imat će pune ruke posla. Nakon što su im na adrese pristigli prijedlozi Uredbi o koeficijentima složenosti radnih mjesta u državnoj službi te u javnim službama s pratećom dokumentacijom o prevođenju radnih mjesta, u svakoj od djelatnosti unutar javnih i državne službe, užurbano se proučavaju novi koeficijenti, nazivi radnih mjesta i uspoređuje što je bilo i što bi trebalo biti. No, već prve reakcije sindikata pokazuju kako bi Vlada trebala dodatno odriješiti kesu kako bi osigurala kakav-takav socijalni mir. Sadašnje su procjene, najmanje 80 milijuna eura na već predviđenih 880 milijuna eura reformskog troška.
Nakon što je s prvim danom 2024. godine na snagu stupio novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama na red su došle i posebne uredbe kojima se reguliraju koeficijenti složenosti poslova u državnoj i javnim službama te djelatnostima unutar njih. Pritisnuta rokovima koje si je sama zadala kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Vlada je „zbrzala“ donošenje jedinstvenog sustava.
Iako je naklonost sindikata nastojala dobiti njihovim uključivanjem u proces donošenja novih jedinstvenih koeficijenata, ta je naklonost izostala. Prije svega zbog činjenice da je vladina strana kasnila u dostavi dokumenta sindikatima, da bi im potom dostavila ogledne primjere novih koeficijenata za dio radnih mjesta. Sindikati su, pritom, ukazivali i kako Vlada nije uvažavala njihove primjedbe. Cjelovit dokument primili su u zadnji tren, pola sata prije pola noći 24. siječnja.
Rok do 8.veljače
U roku od 15 dana, odnosno najkasnije do 8. veljače, sindikati se trebaju očitovati na prijedlog Uredbi i sustav prevođenja radnih mjesta. Očekuju kako će u tom periodu obaviti i pokoji krug razgovora s vladinom stranom kako bi dodatno poboljšali položaj pojedinih radnih mjesta unutar državne i javnih službi. Na ruku im može ići činjenica da smo u superizbornoj godini pa su i vladajući „osjetljiviji“ za radničke potrebe. Osim toga, Vladi se žuri, jer želi da novi sustav oživi već s plaćom za ožujak.
Plaće zaposlenih u državnoj i javnim službama, odnosno plaće ukupno nešto više od 244 tisuće službenika i namještenika, od travnja (s isplatom plaće za ožujak) trebale bi u prosjeku rasti 13,5 posto, prema procjeni vladine strane.
No, iza tog prosječnog rasta kriju se oni kojima će plaće rasti i više, ali i oni kojima će plaće ostati na istoj razini ili pak stagnirati.
Reforma sustava plaća u državnoj i javnim službama proračun bi trebala koštati 880 milijuna eura, što je 40 milijuna eura više no što je u startu reforme planirano. Međutim, niti ta dodatna sredstva nisu dostatna da bi novi sustav funkcionirao na principu jednake plaće za jednak rad. Naprosto, to je načelo u startu odbačeno jer je Vlada unijela cijeli niz izuzetaka na koje se Zakon o plaćama neće odnositi, a onda je i jednadžba novih koeficijenata za one na koje se odnosi donijela nove glavobolje.
„Ispravkom nekih starih nepravdi stvorene su neke nove“, ustvrdio je Predrag Marković, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NZSVO), objašnjavajući kako je do toga došlo jer je proces vođen loše, nije mu prethodila analiza radnih mjesta i nije se poštovalo mišljenje sindikata koji na argumentirane prijedloge nisu dobili odgovor.
U sustavu znanosti, prema Markovićevim riječima, zbijeni su rasponi plaća – između asistenta i redovitog profesora u trajnom zvanju s 1:3 smanjen je na 1: 2,5.
„Nastavlja se kontrakcija sustava i urušavanje karijernih perspektiva i bit će jako teško zadržati ljude unutar sustava, ako ne vide perspektivu“, upozorio je Marković.
Njegov kolega Matija Kroflin, glavni tajnik NSVZO, ističe kako je novim sustavom koeficijenata pozicija predavača potpuno degradirana. Degradirani su i leksikografi, stručni suradnici, a knjižničari u sustavu znanosti su nepoznanica. Informatičari u javnim službama ostali su u nesrazmjeru u odnosu na državne službe.
Problema će biti i s nenastavnim osobljem poput čistačica, administrativnog osoblja, računovođa ne samo zbog različitog rasta plaća (dakle, neuvažavanja načela jednake plaće za jednak rad), već i zbog činjenice da su u NZSVO-u uočili i da će nekim zanimanjima plaće biti manje no što su sada.
Samo u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, dodatne intervencije koje zahtjeva sindikat koštale bi još 20 do 25 milijuna eura. U sustavu zdravstva i socijalne skrbi, ispravljanje do sada uočenih nepravdi, koštalo bi 50-ak milijuna eura, prema sadašnjem predviđanju kojeg iznosi Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Primjedbe stižu iz sata u sat
„Primjedbe nam stižu svaki sat jer se ljudi ne nalaze u novom sustavu. Primjerice, nema voditelja skladišta, voditelja računovodstva prvostupnika… Nezadovoljavajući je odnos između koeficijenata nezdravstvenih radnika kada je riječ o odnosu NKV radnika i SSS radnika, premala je razlika između SSS radnika i prvostupnika među zdravstvenim radnicima“, navodi Topolnjak, dodajući kako uredba neka radna mjesta uopće ne prepoznaje. Primjerice, takav je slučaj s Imunološkim zavodom čiji se radnici ne nalaze u prevedenim radnim mjestima i koeficijentima.
Da sustav prevođenja radnih mjesta nije jasan, ukazuje i Kroflin. Naime, i on navodi kako se neka postojeća radna mjesta u novim uredbama ne prepoznaju.
„Imamo 15 dana da pokušamo pobrojiti sve probleme, ali očekujemo i da ćemo imati razgovore o onom što je sada na stolu u odnosu na to kako bi sustav trebao izgledati“, kazao je Kroflin. Pritom ukazuje kako usporedba koeficijenata unutar javnih i državnih službi jasno pokazuje da je Vlada narušila ključno načelo o jednakoj plaći za jednak rad.
Nakon što su tijekom četvrtka sindikati sve svoje podružnice upoznali s vladinim prijedlogom uredbi i koeficijentima kao i prevedenim radnim mjestima – broj radnih mjesta u javnim službama smanjen je s 965 na 400, a u državnoj službi s 1 575 na 862 – polako se prikupljaju primjedbe s terena i pripremaju dublje analize.
Dva policijska sindikata, jedina reprezentativna u državnoj službi, ranije su izrazili načelno zadovoljstvo predloženim koeficijentima. Sindikat državnih službenika i namještenika (SDLS) koji je lani poveo štrajk u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu tražeći veće plaće za one najmanje plaćene, poput sudskih zapisničara, sudskih savjetnika, sudskih upisničara, spremačica, domara, o novim koeficijentima raspravljat će idući tjedan na svojoj radnoj skupini.
Tim najniže plaćenim skupinama radnika, ne samo državnoj već i javnim službama, plaće su reformom nešto više rasle, a najviše zbog toga što je minimalna plaća porasla na 840 eura bruto u ovoj godini.
Mnoga radna mjesta u državnoj i javnim službama bila su ispod minimalca, pa su primali dodatak kako bi dosegnuli minimalnu plaću. Da se to ne bi i dalje ponavljalo, najniži koeficijenti korigirani su kako bi te plaće bile više od minimalne. Dakle, najniži koeficijen sada iznosi 1,06 pa je najniža bruto plaća na razini 1.003 eura. I to je činjenica koju sindikati pozdravljaju.
Obrazovanje reformom nije dobilo na značaju
Obrazovni sindikati proučavaju uredbe, a za sada je tek Preporod izrazio nezadovoljstvo predloženim koeficijentima.
„Čemu reforma ako učitelji i nastavnici i dalje prolaze najlošije“, pita se Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod. Ipak, navodi kako nisu svi nezadovoljni u obrazovanju jer se jednom manjem broju učitelja, mahom pred mirovinom, plaće značajnije povećavaju. No, u globalu obrazovanje reformom nije dobilo na značaju i to bi trebalo promijeniti.
Predstavljajući reformu sustava, Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je, među ostalim, i kako od sindikata očekuje očitovanje, ali ne i licitiranje oko koeficijenata. Očekuje, dakle, da će sindikati iznijeti primjedbe što nije u skladu s reformom sustava plaća, odnosno je li ostvareno da jednak rad bude jednako plaćen.
No, sindikati pomno proučavaju koeficijente i radna mjesta u državnoj i javnim službama i uspoređuju iste ili slične pozicije kao i pomake unutar svake od službi. U tom poslu nemoguće je izbjeći „pogled u tuđi tanjur“ i pitanja zbog čega je netko dobio više, čak i kada pozicije radnog mjesta nisu iste ili slične.
Teško će se u toj analizi izbjeći licitiranje koeficijentima, tim više jer su sindikati već na prvi pogled pronašli nelogičnosti sustava i tražit će da se isprave. Ne uvaže li se njihove primjedbe, moguće su sindikalne akcije.
Najava štrajka
Štrajk, zbog nelogičnosti novih koeficijenata, već je najavio Hrvatski sindikat hitne medicine. Hrvatski liječnički sindikat o sindikalnim akcijama je govorio i prije no što je sindikatima dostavljen prijedlog uredbi i koeficijenata, ne samo zbog plaća, već i neostvarenih obećanja koje im je Vlada dala prije gotovo godinu dana, poput posebnog zakona koji će regulirati njihovu profesiju. Posebnu regulaciju profesije traže i suci koji se nalaze u novoj rundi bijelog štrajka, odnosno provode „mjere upozorenja“.
Iz znanosti su najavili mogućnost organiziranja sindikalnih akcija, ako se njihove primjedbe na predložene uredbe o koeficijentima ne uvaže. Kako će sindikati dovršavati analize novog modela plaća, tako bi se krug nezadovoljnih i spremnih na akcije mogao proširiti. Naravno, ako Vlada dodatno ne odriješi kesu kako bi sa sindikatima sklopila privremeni mir. A trebat će brzo djelovati ako se želi u travnju isplatiti plaće po novom sustavu.
Kada se donesu nove uredbe o koeficijentima kreće pravi posao u kojem ustanove čeka izmjena ugovora o radu za preko 244 tisuće zaposlenih, što se ne može napraviti preko noći.
FAKTOGRAF: Hoće li analiza novog sustava plaća dovesti do sindikalnih akcija?
