Iznenađenje ministra financija Zdravka Marića koje je najavio uoči početka vlade je da se 1.12. mijenja uredba o neoporezivim davanjima poslodavaca. Podiže se s 2500 na 7500 kn neoporezivi dio
(24sata) Porezna rasterećenja rada dopunjena su još jednom mjerom. Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će se od 1. prosinca povećati godišnja neoporeziva davanja koji idu na prigodne nagrade zaposlenicima.
Riječ je o božićnici, uskrsnici, regresu i ostalim nagradama ili naknadama čija se veličina novim promjenama može već smatrati 13 plaćom.
– Mi proširujemo ne samo iznos nego i obuhvat. Kako god to poslodavac nazvao i zaposlenih primio, bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13 plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati. Najvažnije je da ukupni iznos s postojećih 2500 kuna povećavamo na 7500 kuna. Dakle, tri puta povećavamo iznos neoporezivih primitaka – kazao je ministar.
Dodao je kako je to pozitivna vijest i za zaposlenike, ali i za poslodavce. Ta mjera stupit će na snagu već od 1.12. kako bi, tvrdi Marić, poslodavci mogli već ovoga Božića nagraditi svoje zaposlenike.
Marić je izvijestio i kako će se snižena stopa PDV-a od 5 posto primjenjivati na sve lijekove, bez obzira idu li na recept ili bez recepta. Istaknuo je da se poreznom reformom pokušalo donijeti mjere koje će utjecati na najširu skupinu građana. To je sto milijuna kuna manje u proračunu. PDV od 5 posto bio je samo za lijekove na recepte.
Dotaknuo se i rasta cijena duhana i cigareta.
– Prema našim izračunima, mi gledamo da ne dođe do značajnog rasta cijena upravo kako bi izbjegli ilegalni uvoz iz susjednih zemalja – kazao je Marić i dodao da će cijena skočiti za manje od dvije kune, no da će točne izračune predstaviti idući tjedan na sjednici Vlade.
‘Rebalans neće povećati razinu rashoda’
Želimo obećati manje, a realizirati više, to mora biti glavna misija svih nas, poručio je premijer Andrej Plenković govoreći o prijedlogu proračuna za idući godinu. Dokumentom koji je pripremilo Ministarstvo financija predviđen je gospodarski rast od 2,9 posto te deficit u visini od 0,4 posto BDP-a. Na dnevnom redu je i rebalans za ovu godinu.
– Pozitivni makroekonomski pokazatelji koji su utjecali na kretanja proračunskih prihoda od PDV-a, doprinosa, trošarina, poreza na dohodak, zato možemo predložiti rebalans, koji ne povećava razinu rashoda – kazao je premijer.
Naveo je kako se treba voditi računa i o jamstvima za Uljanik, koji će kaže opteretiti rashodovnu stranu proračuna. Od svih ministara premijer očekuje vrlo restriktivnu politiku u idućih mjesec i pol dana te uštede na svemu gdje se može kako bi ove godine proračun bio uravnotežen.
– Ne želim u ovom trenutku do kraja spekulirati, ali to je naš cilj. Jamstva koja će dolaziti nama na naplatu su u najvećoj mjeri jamstva koja su davale ranije Vlade, a njih je posebno bilo od rujna do studenog 2015. godine – kazao je.
‘Pobjednik’ proračuna – zdravstvo!
Rebalansom ovogodišnjeg proračuna 400 milijuna kuna ide u zdravstveni sektor, zbog pitanja migracija dio sredstava ide MUP-u, a dio za demografiju i to u visini od 93 milijuna kuna, no nije se zaboravilo ni za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj.
– Očekujemo da će proračunski manjak za ovu godinu iznositi dvije milijarde kuna. To je u odnosu na ovu situaciju Uljanika i to je bilo točno ono što smo planirali. Vjerujem da ćemo kao i prošle godine ostvarimo suficit, ali tu se svi zajedno moramo potruditi, zato vas molim da unatoč izvanrednoj situaciji koja su odnosi na Uljanik napravimo dodatne napore i nastavimo pozitivan trend – poručio je Plenković ministrima.
Kada je riječ o proračunu za 2019. godinu očekuje da se prihodna strana proračuna bazira na rastu gospodarske aktivnosti te trećem krugu poreznih rasterećenja. Značajnu ulogu trebalo bi imati povlačenje sredstava iz Europskih fondova.
– Što se tiče rashoda proračuna ona je određena jačanjem fiskalne održivosti, a želimo provesti mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali i skrb za sve slojeve stanovništva. Ovaj proračun ima dimenziju društvene solidarnosti. Ne želimo socijalnu frakturu nego socijalnu koheziju – kazao je Plenković.
Najavio je rast plaća i mirovina. U fokusu će biti i mjere demografske obnove te sustav znanosti i obrazovanja.
Osvrnuo se i na plan smanjivanja deficita. Prema smjernicama manjak u proračunu trebao bi biti 0,3 posto BDP-a, a tek 2021 planiran je višak u proračunu od 0,3 posto BDP-a. Ambicija i cilj Vlade je dobiti od kreditnih agencija još bolju ocjenu i odići rejting na investicijski.
– Proračun je racionalan i kvalitetan. Želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i poslati poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići i kako u konačnici sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta – zaključio je Plenković.
‘Odradili smo dobar posao’
Na Vladi će se naći prijedlog proračuna za 2019. koji je baziran na projekciji gospodarskog rasta od 2,9 posto, a deficit na razini od 0,4 posto, kao što je i planirano. Na dnevnom redu je i tehnički rebalans proračuna za ovu godinu.
– Proračunski proces od prvog do zadnjeg koraka ima jedan epitet, a to je konzistentnost i vjerodostojnost. Sve ono što smo zapisali u smjernicama, držimo se toga, a opet je u skladu s mogućnostima gospodarskim i fiskalnim. I ovaj proračun je pokazatelj da je fiskalna politika u funkciji gospodarskog rasta i razvitka, s jedne strane nastavak trenda konsolidacije javnih financija i smanjenja javnog duga, ali i u sklad s prioritetima koje smo si zacrtali – rekao je ministar financija Zdravko Marić prije sjednice Vlade.
Potvrdio je kako su kolege ministri uvijek na početku imali veće “apetite”, ali da su se sve uspjeli dogovoriti.
– Vjerujem da će svi kolege danas doći nasmiješeni i zadovoljni, odradili smo dobar posao. Znate da je glavni izazov za ovu godinu Uljanik, ali za drugu ništa nije došlo u pitanje. Sve je onako kako smo originalno planirali – rekao je.
Poslodavci su tražili veće rasterećenja, posebno u IT sektoru.
– Vidjet ćete što smo pripremili u zadnji tren. Mora biti nekih iznenađenja. Lista želja je uvijek poprilično dugačka, ali to sve treba uklopiti u mogućnosti i izabrati mjere koje imaju najveći efekt – najavio je ministar.
‘Koliko god zdravstvo dobije, uvijek je malo’
Ministar zdravstva Kujundžić o kojem se govori kao jednom od dobitnika, kazao je kako “zdravstvo koliko god dobije, uvjetno rečeno, uvijek je malo”.
Napomenuo je da zdravstvo svake godine poskupi napominjući da u svijetu troškovi porastu svake godine za pet do deset posto.
– Vidjet ćemo koliko u zadnjim okolnostima možemo dobiti, ali onoliko koliko ćemo imati morat ćemo se pokriti – poručio je Kujundžić.
Napominje da nikoga ne treba smatrati dobitnikom niti gubitnikom proračuna, već da se svi trebaju naći u realnim okolnostima koje imaju. Više novca koji je planiran za njegov resor, kaže, iskoristit će se prvenstveno za rješavanje dugovanja bolnica.
