(HRT) Vlada je prihvatila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima se predlaže da se participacija za bolničko liječenje poveća s dvije na tri tisuće kuna.
Banski dvori predlažu povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto proračunske osnovice. To znači da se za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje maksimalni iznos participacije za bolničko liječenje povećava s dvije na tri tisuće kuna, objasnio je ministar zdravlja Dario Nakić.
Također, osiguranicima HZZO-a propisuje se obveza plaćanja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijmu koji je obavljen na njihov zahtjev, i to u slučaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoć, a koja podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka nužnih u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje. Iznos naknade utvrđuje Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra, a prema prijašnjim najavama, ta bi naknada trebala iznositi 150 kuna. Cilj nije ubiranje dodatnih prihoda, već da oni koji su zbilja ugroženi imaju mogućnost i pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, naglasio je Nakić.
Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Vlada, u cilju osiguranja dostupnosti te jačanja uloge primarne zdravstvene zaštite, do kraja 2017. produljuje rok kada prestaje rad u privatnoj praksi zakupom, i to za ljekarničku djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti. Izmjene su upućene u hitnu zakonsku proceduru, a resorni ministar objašnjava da su potrebne kako oni koji rade u privatnoj praksi zakupom ne bi izgubili status u sustavu zdravstvene zaštite, budući da će Vlada do kraja godine predložiti novi zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim će se regulirati njihov rad.
SDP: Tko može platiti, taj se može liječiti
U povodu današnje Vladine odluke o prihvaćanju izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, SDP-ov zastupnik Mirando Mrsic održao je konferenciju za novinare. Vlada planira smanjiti postojeći standard u zdravstvu, tko može platiti, taj se može liječiti. Definitivno se vidi da to nije vlada građana nego kapitala. Imat ćemo zdravstvo koje je vezano uz financijsku mogućnost građana. Vlada zaboravlja da građani imaju plaće koje su manje nego u Europskoj uniji, ne primaju plaće redovito, postoji rad na crno, puno njih će biti pogođeno ovim promjenama. O tome Vlada nije razmišljala. Nedopustivo je da je kriterij – imate li novca da platite svoje zdravlje, poručio je Mirando Mrsić.
Mrsić je izjavio da je ova vlada dala puno obećanja koja nije ispunila – primjerice da će se smanjiti lista čekanja, što se nije dogodilo. Štoviše, ukinuli su sve mjere koje su omogućavale to – Program 72 sata i Program plus. Obećali su da će se 2016. riješiti dugovi u zdravstvu, a već danas imamo milijardu kuna gubitaka, rekao je Mrsić. Naglasio je kako će sada umirovljenici koji imaju tegoba morati dobro razmisliti hoće li otići u bolnicu te kako je velik teret stavljen na medicinske sestre koje će morati odlučivati je li riječ o hitnom slučaju. Tko će biti kriv za smrtne slučajeve, ako je ta procjena kriva, upitao je Mrsić. Naglasio je i da Vlada nije uskladila zakone sa Zakonom o radu u dijelu bolovanja te u dijelu radnog vremena.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) priopćila je kako će zbog ovih odluka pokrenuti inicijativu za opoziv ministra zdravlja Darija Nakića. “Oluka o povećanju maksimalnog iznosa participacije za bolničko liječenje i uvođenja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu su samo uvod u dodatna poskupljenja, čiji je krajnji cilj privatizacija zdravstvenih usluga i dodatno bogaćenje već bogatih”, tvrde. Uvjereni su da slučajna Vlada “na čelu s premijerom koji je iz farmaceutske industrije instaliran na najodgovorniju poziciju u državi” povlači poteze koji isključivo idu na štetu građana.
