JAVNE SLUŽBE
Autor: Gabrijela Galić
Sindikati su izrazili spremnost za odgodu primjene Sporazuma, ako im se podastru dokazi da novca za rast plaća nema. Ako ne postignu dogovor s Vladom, za očekivati je da će dizati tužbe
(Novilist.hr, 27. siječnja 2016.) ZAGREB Sindikalne centrale očekuju poziv za razgovor s novim predsjednikom Vlade. Da će se s njima susresti Tihomir Orešković je dijelu sindikalaca najavio još dok je bio mandatar, a da će mu biti važni partneri ponovio je u svojem obraćanju putem nacionalnih televizijskih kuća. Hoće li se sa sindikalnim centralama premijer i njegovi suradnici susresti i prije donošenja proračuna, nije toliko presudno.
S dijelom sindikata svakako bi se premijer trebao naći, a ako ne on onda ministar financija i to prije no što Smjernice ekonomske i fiskalne politike kao podloga za izradu proračuna budu zgotovljene. A prema najavama ministra financija Smjernice se mogu očekivati u naredna tri tjedna.
Četiri milijarde?
Naime, prije donošenja proračuna Vlada treba riješiti sudbinu Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama potpisanom 2009. godine, a redefiniranog 2011. godine, odnosno godinu dana kasnije za državne službe. Uvjeti za rast plaća oko 250 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama već su stvoreni jer je BDP u drugom i trećem kvartalu prošle godine rastao dva posto. To znači da bi zaposleni u javnim i državnim službama već u veljači s isplatom siječanjske plaće trebali osjetiti rast osnovice za šest posto. Naime, osnovica za obračun plaća trebala bi sa 5.108 kuna bruto rasti na 5.415 kuna bruto za što je potrebno osigurati oko 1,8 milijardi kuna. No, Sporazum nosi i neke druge financijske obaveze. Naime, za pola godine na red dolazi povratak pariteta plaća u javnom sektoru prema gospodarstvu.
Početno je polazište tog približavanja podatak da je VSS početnička plaća u javnim službama u 2008. godini bila na razini 85,1 posto prosječne plaće u privredi, a taj odnos valja podići na razinu od 95:100. Proces približavanja plaće VSS početnika u javnim službama prosječnoj mjesečnoj plaći u privredi trebao bi biti dovršen do kraja ove godine. Ukupno bi proračunski izdaci za rast plaća u javnim i državnim službama mogli biti i dvostruko veći od iznosa koji je potreban za povećanje osnovice. Hoće li financijska težina sporazuma biti četiri ili više milijardi kuna tek treba vidjeti, jer valja prikupiti i podatke državne statistike o kretanju plaća za onaj dio sporazuma koji govori o usklađivanju, odnosno približavanju VSS početničke plaće u javnim službama prosječnoj mjesečnoj plaći u privredi. Naime, od 2008. godine koja je referentna za Sporazum puno se toga promijenilo i u realnom sektoru, ali i u državnim i javnim službama.
Jasna pozicija
Kada će razgovori sa sindikatima javnih i državnih službi biti otvoreni, još nije poznato. No, iz sindikata poručuju kako se njima ne žuri. Nemaju se namjeru nametati Vladi, već će čekati da ona ona povuče prvi potez. Pozicija sindikata državnih i javnih službi, naime, i te kako je jasna. Oni ugovorena prava Sporazumom mogu utužiti, a hoće li to napraviti danas ili za pet godina (u rokovima nezastarjevanja radničkih potraživanja) stvar je procjene. Sindikati su, naime, izrazili spremnost za razgovor i dogovor pa i odgodu primjene Sporazuma, ali samo ako im se podastru nepobitni dokazi da sredstava za rast plaća u proračunu nema. Ako ne postignu nikakav dogovor s Vladom, za očekivati je da će krenuti s tužbama koje će u konačnici državnim financijama napraviti veću štetu od same realizacije Sporazuma.
