NAMA NIJE ŠOK
Osoblje koje radi u institucijama ima iste dodatke kao i osobe koje su direktno izložene otežanim uvjetima rada
(SLOBODNA DALMACIJA) Dvostruki dodatak za magisterij i doktorat zaposlenicima u zdravstvenom sustavu, te dodaci za posebne uvjete rada na koje imaju pravo i nezdravstveni djelatnici, čiji posao ne podrazumijeva nikakve posebne uvjete – nelogične su stavke u plaćama u zdravstvu, čijim bi se izmjenama moglo uštedjeti više od sto milijuna kuna godišnje.
Pokazala je to dubinska analiza rashoda državnog proračuna za plaće koje je posebno povjerenstvo provelo na zahtjev Bruxellesa, a uz navedene stavke za koje je nužna promjena propisa koji ih reguliraju detektirano je kako novac u zdravstvu curi i zbog nedovoljne kontrole poštivanja važećih zakona i kolektivnih ugovora. Ukazano je, primjerice, kako liječnici u upravama nekih bolnica dobivaju dodatke na plaću koji im ne pripadaju, kako se dežurstva obračunavaju prema višem koeficijentu od onog za radno mjesto na kojem dežuraju, kako se manipulira čak i brojem odrađenih prekovremenih sati u zdravstvenim ustanovama, kao i adresom stanovanja kako bi se dobili veći putni troškovi.
Temeljem nalaza povjerenstva, krenulo se u “češljanje” poslovanja bolnica, kako bi se vidjelo gdje se točno krše propisi i gdje curi novac, kojeg u zdravstvu ionako nema dovoljno.
Da kod dodataka na plaće ima svega i svačega, potvrdio je i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, naglasivši kako je nedopustivo da se neki dodaci računaju dva puta ili da osoblje koje radi u institucijama ima iste dodatke kao i osobe koje su direktno izložene otežanim uvjetima rada, napomenuvši kako će se o tim stvarima pregovarati sa sindikatima.
Pregovarat će se, dakle, o izmjenama važećeg kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva koji je potpisan u prosincu 2013. u mandatu ove Vlade, koji je sa sindikatima ispregovarao bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić i prema kojemu pravo na dodatak za posebne uvjete rada, uz djelatnike koji rade u operacijskim dvoranama, na otvorenim izvorima zračenja ili sa citostaticima, imaju i svi nezdravstveni djelatnici, pa tako, primjerice, i oni iz računovodstva. Njihov dodatak iznosi sedam posto i manji je od onog koji dobivaju zdravstveni radnici, ali stručno povjerenstvo se složilo kako nema logike da računovođa u domu zdravlja ima dodatak, koji nema osoba koji taj isti posao obavlja u osnovnoj školi.
Curi na sve strane
U sustavu radi oko 17 tisuća nezdravstvenih djelatnika i ako kao primjer izračuna uzmemo prosječnu bruto plaću od 6500 kuna, na koju sedam posto dodatka iznosi 455 kuna, dolazi se do brojke od 7,74 milijuna kuna mjesečno, odnosno čak 93 milijuna kuna godišnje, s koliko je bivši ministar Ostojić nagradio nezdravstvene radnike.
Novac, nadalje, curi na duplo nagrađivanje zdravstvenih djelatnika s poslijediplomskim obrazovanjem, za što je također zeleno svjetlo dala ova Vlada. Naime, prema temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama iz prosinca 2012. osnovna plaća magistra znanosti uvećava se za osam, a doktora za 15 posto. Nakon toga, u veljači 2013. donesena je uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova prema kojoj magistri i doktori znanosti imaju veće koeficijente, prema kojima im se obračunavaju plaće, od specijalista na istom položaju ili radnome mjestu bez znanstvenih titula. Doznajemo i kako bi se ovo trebalo riješiti izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje najavljuje ministar Siniša Varga.
Analiza je također ukazala i na nepravilnosti kod isplate dodataka na posebne uvjete rada, koje propisuje granski kolektivni ugovor, o čemu je “Slobodna” već pisala.
Bez kontrole
Podsjetimo, krajem prošle godine otkrili smo kako su neki sanacijski upravitelji sebi i svojim zamjenicima i pomoćnicima na plaću protupravno obračunavali dodatke kao da rade u operacijskoj dvorani, na odjelu ili u ambulanti, a među njima je bio i dr. Zlatko Giljević, upravitelj KBC-a Zagreb, koji je nakon našeg teksta “skinuo” dodatak koji mu pripada, da bi ga ubrzo nakon toga i ministar Varga smijenio s čela najveće državne bolnice. No, s obzirom na nedostatak kontrole po bolnicama, takvih primjera sigurno još uvijek ima.
DIVNA ZENIĆ RAK
