(HRT) Čelnici sindikata javnog sektora s okruglog stola poručili su da je Vladina odluka o outsourcingu neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, u kojem radi 26.500 zaposlenika, avanturistička, bez analize, nepripremljena, neozbiljna i nekorektna prema sindikatima.
Vlada je odluku donijela na političkoj razini a da nije nikoga pitala, nemaju analize, a kamoli podatke o mogućim posljedicama, što je još jedna potvrda da Vlada donosi odluke o kojima nema pojma, ustvrdio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec poručivši da je outsourcing prvi korak u stavljanju privatne šape na javni sektor.
Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić rekao je da bi outsourcing proizveo 100.000 izravnih žrtava, a to su zaposleni u neosnovnim djelatnostima u javnom sektoru i njihove obitelji, dok bi neizravne žrtve bili svi građani koji bi imali lošije škole, bolnice, učeničke domove i javnu uslugu.
Kao primjer apsurdnosti Vladine odluke spomenuo je podatak da plaća spremačice iznosi oko 2.500 kuna, u javnom sektoru zaposleno ih je 7.500, pa kada bi i sve one dobile otkaz uštedjela bi se beznačajna i minorna sredstva. Spremačice, kuharice i domari u našim su školama i domovima više od toga – oni brinu o djeci, često im se povjeravaju, znaju što smiju, a što ne smiju jesti, kaže Stipić.
“Privatluk” u javnom sektoru nećemo dopustiti, poručila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. Navodeći kao primjer lošeg outsourcinga pranje i peglanje u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica, istaknula je da je s 3,5 kuna po kilogramu rublja nakon outsourcinga pranje poskupjelo na 7,5 kuna. Nezamislivo joj je da u toj bolnici 5400 obroka dnevno priprema privatna tvrtka, kaže Avberšek.
Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Siniša Kuhar pita je li trošak državne uprave manji ako se trošak za plaće tih ljudi transformira u plaćanje usluge. Koliko outsourcing djeluje na dehumaniziranje ustanova, škola, bolnica, javne uprave i treba li zaposlenike u javnoj upravi diskriminirati po osnovi pripadnosti “core businessu”, upozorava Kuhar te pita kako bi se spriječilo političko dodjeljivanje takvih poslova.
O pravnom aspektu izdvajanja govorio je urednik časopisa Radno pravo Krešimir Rožman podsjetivši kako je Vlada rekla da bi zaposlenici prelaskom kod privatnog poslodavca zadržali prava na određeno vrijeme. To određeno vrijeme može biti i jedan dan, nakon kojega im novi poslodavac može reći da su višak i posegnuti za poslovno uvjetovanim otkazom. Vlada kaže da će se outsourcingom zadržati svi radnici, povećati kvaliteta usluga i uštedjeti, a to je nemoguće, ustvrdio je Rožman.
Na sociološki aspekt outsourcinga upozorio je Ivan Burić navodeći kako su spremačice u školama i bolnicama, portiri i domari, kao ljudi koji su niže na društvenoj ljestvici, kroz svoj svakodnevni posao u interakciji s nastavnicima ili liječnicima, što je dragocjeno za njih jer svoju djecu mogu usmjeriti u bolje školovanje. Nakon izdvajanja više nema tih kontakata i interakcije, što je loše za razvoj društva jer se stvaraju dugoročne barijere među socijalnim klasama, ocijenio je.
Sindikati 5. lipnja počinju skupljati potpise za raspisivanje referenduma o donošenju zakona kojim bi se zabranio outsourcing u javnom sektoru. Željko Stipić izvijestio je o pripremama za početak skupljanja potpisa za referendum, ističući da prikupljanje potpisa organizira 17 sindikata, a sudjelovanje i pomoć najavili su i mnogi drugi. Samo u Zagrebu bit će više od 30 štandova na kojima će se građani moći potpisati.
NAJAVLJUJU REFERENDUM
Sindikati zajedno protiv outsourcinga
Tri dana uoči početka prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o donošenju zakona, kojim bi se zabranio outsourcing u javnom sektoru, sindikati su na okruglom stolu ponovili primjedbe i najavili borbu protiv namjera Vlade.
(REPUBLIKA.eu) Predstavnici sindikata kažu da su okrugli stol organizirali jer ih nhitko iz Vlade nije pozvao da nešto kažu na tu temu kada je predstavljen plan outsourcinga. Krešimir Rožman iz Radnog Prava upozorava kako nema nikakve procjene troškova, cijene rada i kriterija mjerenja efikasnosti.
“Samo se kaže bit će efikasnije, pa se kaže radnici će zadržati prava, kvaliteta usluge i efikasnost povećat će se i uštedjet će se. Nešto neće biti tako. Dakle ne možeš zadržati sva prava, znači tu cijenu imati tu kvalitetu i biti jeftiniji. Pa i oni moraju imati neku maržu da na stranu stavim PDV”, rekao je Rožman.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec kaže da je potpredsjednica Vlade Opačić, govoreći o outsourcingu, iznosila krive podatke o cijeni rada spremačica. Napominje kako čiste više i kvalitetnije te za manji novac nego se navodi.
“Umjesto da se nauči tajnike i ravnatelje voditi sustave i to je racionalizacija, koja ne košta puno ide se na ovakvu drastičnu mjeru, koja samo suludom umu može pasti na pamet da će uštedjeti. Uštedjet će naravno, jer je to mjera za smanjenje deficita proračuna, a ne za povećanje efikasnosti, čišće ustanove ili bolju hranu. Vrlo jednostavno će moći otpustiti polovicu zaposlenih koju preuzmu”, izjavio je Mihalinec.
Šef sindikata Preporod Željko Stipić govorio je primjerima spremačica, kuharica i domara koji su mnogo više znače za funkcioniranje cijelog sustava. Kaže kako obitelji 26 tisuća zaposlenih kojima prijeti izdvajanje izravne žrtve, a građani koji će imati lošije školstvo, upravu i bolnice neizravne žrtve i pita se kome je to u interesu.
“Istina je samo jedna da nešto što je jeftino i dobro treba učiniti lošijim i skupljim. Zato što ovom zemljom upravljaju ministri, koji funkcioniraju na daljinski upravljač financijskih moćnika i bjelosvjetskih političara i moraju, kada se to od njih traži provoditi i nerazumne političke odluke”, kaže Stipić.
Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrb rekla je kako se o anglo-saksonskom modelu koji ne vodi računa o radnicima i pacijentima i najavljuje borbu protiv te poziva na potpisivanje peticije.
“Sada moramo skupiti oko 375 tisuća. Svaki onaj koji će potpisati je spasio 26 tisuća naših kolega. Ne tražimo niti plaće, ništa drugo, nego pravo na rad i na tu crkavicu od plaće da ima i ne da živi nego preživljava”, istaknula je Avberšek.
