INTERVJU
Fotografije: Damir Zovko
(SDLSN, 2. svibnja 2014.) Mirela Holy, predsjednica Održivog razvoja Hrvatske, jedne od novih političkih stranaka koje u Hrvatskoj redovito niču nakon personalnih unutarstranačkih “raskola”, mogla bi biti političarka čija stranka neće poslužiti samo kao povod za presicu namijenjenu njezinom lansiranju u hrvatski politički svemir i zatim se tiho ugasiti.
Zaključujemo to iz njezine odluke da na EU izbore ne ide s SDP-om, čime nije pristala na siguran prolaz u okviru bipolariziranih najvećih stranačkih blokova.
Time se Holy odbila svrstati među one koji u političkom prostoru Hrvatske utapaju svoj vlastiti identitet i integritet radi zajedničke borbe protiv “povijesnih” neprijatelja i “poraženih” snaga.
Zato nam se razgovor s njom učinio kao logičan izbor, jer njezino mišljenje ili odgovore nitko ne može doživjeti kao sindikalni savez s neprijateljem zajedničkog neprijatelja – aktualnom vlasti. Naime, Holy svoj razlaz s SDP-om nikad nije pretvorila u mržnju spram stranke koja joj je omogučila političku afirmaciju.
Intervju smo dogovorili lako, a odgovore dobili brzo. U njima nam nije podilazila, niti nas “mazila”. Što smo pitali to smo i dobili. Uostalom, pročitajte…
Jesu li državni, javni i lokalni službenici društveni paraziti i ekološka prijetnja hrvatskom društvu?
Nikada ne generaliziram nijednu društvenu skupinu, pa tako ni javne službenike. U svim sektorima i profesijama ima dobrih i loših ljudi, vrijednih ljudi i neradnika, pa tako i u javnoj upravi. S obzirom na to da sam i sama bila djelatnica Ministarstva moje osobno iskustvo u javnoj upravi mi je pokazalo da nekih 30% ljudi radi izuzetno vrijedno, puno i naporno, a u ostalih 70% ima svega – i prosječnosti i neradnika. Odgovornost je političkih elita da pokrenu kvalitativnu reformu javne uprave koja će valorizirati rad činovnika na temelju potpuno jasnih, transparentnih i objektivnih kriterija. Odlično odrađen posao treba nagraditi, loš rad kazniti. Ljudi u svim vremenima najbolje reagiraju na financijske poticaje pa i rad službenika treba tako stimulirati. Ne treba izmišljati toplu vodu, ali treba uvesti reda i jasnih pravila igre. Bez tako provedene reforme javne uprave Hrvatska nema apsolutno nikakvu šansu da postane uspješna i uređena država koja svojim građanima daje kvalitetnu uslugu i jednaka pravila igre za sve.
Treba li namještenike outsourcirati u privatni sektor? Što uopće mislite o konceptu outsourcinga? Je li to pandan etničkom čišćenju u poslovnom kastinskom društvu?
Ne podržavam outsourcing jer je iskustvo i u Hrvatskoj, ali i u drugim državama pokazalo da outsourcing dovodi do lošijeg položaja radnika i ne dovodi do poboljšanja usluge u okviru istih sredstava iz budžeta. Outsourcing doživljavam kao pokušaj države da se izmakne rješavanju problema koje je sama dužna rješavati. Umjesto da Vlada u outsourcingu traži rješenje za probleme skupe i nekvalitetne javne uprave trebala bi zasukati rukave i naći političku volju da napokon provede ono za što svi znaju da je u Hrvatskoj nužno provesti – kvalitetnu reformu javne uprave. Vlada na mnoge stvari ne može utjecati, ali reforma javne uprave potpuno je u njenim rukama i ne ovisi o nikakvim vanjskim čimbenicima.
Je li SDP danas socijaldemokratska stranka, odnosno može li se danas na vlasti ostati „svoj” i slijediti ideološki koncept? Ima li Vlada uopće vlast promijeniti nešto? Može li se Hrvatskoj dogoditi Island?
Svoje mišljenje o politici Vlade sam pokazala tako što sam istupila iz SDP-a zbog nepoštivanja programa i politika na temelju kojih je Kukuriku koalicija dobila izbore. Sve se može ako se hoće samo treba imati političku volju. Najlakše je reći da se ništa ne može, da je sve zadano. Nije lako ali se može.
Što je ORaH i je li bliži civilnom sektoru nego političkim strankama?
Održivi Razvoj Hrvatske, skraćeno ORaH, je politička stranka upisana u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske koja ima svoj Program i Statut. Kao što samo ime stranke govori ORaH je stranka koja zagovara koncept ili politiku održivog razvoja koja podrazumijeva uravnoteženi odnos između tri temeljna stupova na kojima počiva svako društvo – društvenoj pravdi i ljudskim pravima, gospodarskom razvoju te zaštiti okoliša i resursa. Vaše pitanje smatram kontradiktornim jer je ORaH stranka upisana u Registar političkih stranaka, a ne udruga upisana u Registar nevladinih organizacija. U tom smislu ORaH ne može biti bliži ili dalji političkim strankama, ORaH je politička stranka. Žao mi je što je politička kultura u Hrvatskoj na tako niskim razinama da se svako političko djelovanje usmjereno prema javnom interesu etiketira kao civilni, a ne politički aktivizam. To je jako zabrinjavajuće.
Mirela Holy je drugačija, čudna… Je li to teret ili prednost?
Doživljaj čudnog ili normalnog nalazi se isključivo u očima promatrača. Vrlo sam jednostavna i otvorena osoba s nešto neobičnijim odjevnim ukusom. Ljudi imaju predrasude pa je na prvu loptu moj stil teret, no nakon što me ljudi upoznaju često se moj drugačiji stil pretvori i u prednost.
Političari kod nas nerado daju ostavke. Vi ste ju podnijeli. Je li to samo čin osobne moralne odgovornosti ili mislite kako bi trebao postojati i politički „bushido” kodeks?
Svaka osoba treba odgovarati za sebe i svoje postupke, i u politici kao i u svakom drugom poslu i osobnom životu. Društvo treba stvoriti takav okvir u kojem se osobna odgovornost pojedinca podrazumijeva. To je jedini način da odrastemo kao društvo.
Obveze i prava državnih dužnosnika nekad su bili u istom zakonu. Danas je ostao samo naziv „Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika”, no u njemu su ostala samo prava i posebna prava, a obveze su preseljene u Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Prema njemu, dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana, ali ako ne postupaju sukladno navedenim načelima nisu nužno i u sukobu interesa. Je li onda logično da se ove, ionako fluidne, obveze nalaze u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, a ne u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika?
Mislim da bi bilo društveno korisno uvesti tzv. Ugovor vladajuće opcije s građanima kojim bi bilo regulirano pitanje političke odgovornosti nad provedbom onog programa na temelju kojeg je neka opcija dobila priliku upravljati državom, jedinicom regionalne ili lokalne samouprave. Ukoliko se u nekom razumnom roku pokaže da vladajuća opcija ne radi na ukupnoj realizaciji programa, onda mora snositi političku odgovornost i odstupiti s vlasti. Ukoliko se neki segmenti programa ne provode, političku odgovornost mora snositi onaj koji je zadužen za provedbu tog dijela programa. Veliki problemi proizlaze iz toga što je jedina provjera odgovornosti političara na izborima, a time se ne potiče odgovornost političkog djelovanja, kako stranaka tako i političara. Pojedinci se skrivaju iza plašta stranaka i smatraju da ne postoji njihova osobna politička odgovornost i to je u korijenu problema. Ako ne postoji politička volja da se na taj način poslože stvari svejedno je hoće li prava i obaveze biti regulirani jednim zakonom ili više njih. U većini slučajeva nije problem u zakonima, već u nespremnosti odgovornih da se oni provode.
Je li Važno sudjelovati u radu Europskog parlamenta? Ako Vas izaberu u EU parlament koje ćete vrijednosti tamo zastupati?
Jest, EU parlament je izuzetno važan jer se danas nekih 70 posto hrvatske politike odlučuje u EU. ORaH-ov zastupnik ili zastupnica bio bi dio frakcije Europske stranke zelenih (EGP) koja promiče politiku održivog razvoja, baš kao što to čini ORaH na nacionalnoj razini. Naš EU izborni program u potpunosti je usklađen s EGP-ovim i njegov najvažniji dio je onaj gospodarski, odnosno koncept tzv. Zelenog Novog Dogovora, odnosno Green New Deala. Naša se kampanja temelji na prezentaciji pouzdanih pokazatelja i statistika o tome da realizacija projekata održivog razvoja, suprotno raširenim predrasudama da je održivi razvoj neprijateljski raspoložen prema gospodarstvu, otvara najveći broj radnih mjesta u posljednjih desetak godina i dovodi do rasta BDP-a.
Ljudi u Hrvatskoj rado dijele etikete i ne slušaju jedni druge. Češće nas pokreće mržnja i isključivost nego solidarnost i ljubav. Mogu li ćirilica, brak, vjera, ljubav, drugi svjetski rat, etničko i društveno podrijetlo, stranke, politika i nogomet postati pitanja susreta i razumijevanja?
Mogu ako političke elite postanu odgovorne i na ovim pitanjima ne grade političku prepoznatljivost i bore se za naklonost birača. Političke elite moraju biti predvodnice u smislu izgradnje progresivnih vrijednosti i društva suradnje, biti ispred glavnih struja društva u tom smislu. Samo to dovodi do napretka. Da u prošlosti neki političari nisu bili ispred svog vremena i danas žene ne bi imale pravo glasa i imali bismo ropstvo.
Spikate engleski i hablate španjolski. Знате ли читати и писати на ћирилици?
Sve teže, ali znam čitati, a nadam se još uvijek i pisati na ćirilici. Ćirilicu sam učila u osnovnoj školi i to je korisna vještina.
Na Vaše uvođenje bezmesnog ponedjeljka u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u SDLSN smo reagirali heavy metal srijedom i darkerskim petkom. Jesmo li Vas uvrijedili? Koji Vam je prijedlog bliži – Cure ili Judas Priest?
Niste me uvrijedili ali sam bila razočarana s takvom i sličnim reakcijama jer su pokazale koliko smo neodgovorno i skučeno društvo. Naime, radi se o globalnoj kampanji koju su prihvatile i provele mnoge kompanije, države, gradovi (između ostalih i Grad Zagreb, prije Ministarstva, ali bez ikakvih “skandal” javnih reakcija), a cilj je te kampanje upozoriti i osvijestiti javnost da je stočarstvo najveći pojedinačni izvor stakleničkih plinova, veći od industrije i energetike, uzročnika najveće globalne prijetnje današnjice – klimatskih promjena. U mnogim razvijenim državama, pa i u Hrvatskoj, ljudi jedu meso i mesne prerađevine svaki dan za sva tri obroka i tako vlastitim prehrambenim navikama negativno utječu na promjenu klime, a loše čine i za svoje zdravlje. Zeleni ponedjeljak se nastojao prikazati kao “zeleni fašizam”, kršenje prava zaposlenika na mesnu prehranu i druge zlonamjerne nebuloze.
Smatram da je obaveza ministara zaštite okoliša da odgovorno rade svoj posao, a to znači i da educiraju javnost i zaposlenike o tome kako i njihove loše navike rade štetu okolišu. Zeleni ponedjeljak je namjerno skandalozno interpretiran u javnosti jer se ta pozitivna akcija nastojala iskoristiti kako bi me se prikazalo neozbiljnom političarkom. Na taj način se direktno pomagalo svima onima koji su se osjećali jako financijski ugroženima zbog vrlo ozbiljnih reformi koje sam kao ministrica nastojala provesti, pogotovo u sektoru otpada. Stoga pozivam sve da prije no što nepromišljeno, vođeni logikom mase, bace prvi kamen pokušaju saznati više informacija o čemu se u stvari radi.
Nijedan mi vaš prijedlog nije bio blizak jer ne slušam ni jednu od predloženih grupa. Razgovarao: Siniša Kuhar
