(SLOBODNA DALMACIJA) Ukidanje smjenskog rada liječnika u bolnicama najavljeno je prije puna dva mjeseca, no do danas nisu ostvareni zakonski uvjeti da bi se smjenski rad zamijenio institutom 24-satnog dežurstva.
Kao što su mnogi upozoravali, ministar zdravlja Rajko Ostojić trebao je za povratak na režim rada po starom Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja izmijeniti Zakon o zdravstvenoj zaštiti i stari KU, u suprotnom je uvođenje 24-satnog dežurstva i svaki oblik isplate takvog rada nezakonit.
Iako su zdravstveni sindikati prije mjesec dana pristupili pregovorima za izmjenu KU-a, Ostojić do danas nije ispunio obećanje da će stvoriti zakonsku osnovu za te izmjene.
Unatoč tome, mediji su objavili da su KBC Rijeka i KBC Split od 1. travnja uveli 24-satna dežurstva, a neslužbeno se može čuti da su i ostale kliničke bolnice samovlasno ukinule smjenski rad na odjelima na kojima se takav rad, po mišljenju bolničkih liječnika i uprava, pokazao neprovedivim.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) odmah je upozorila na to da je 24-satno dežurstvo, koje je zbog manjka osoblja ponovno uvedeno u dio klinika i hrvatskih bolnica, u suprotnosti sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Udruga tvrdi da je dvadesetčetverosatni kontinuirani rad protivan čl. 33. Kolektivnog ugovora, koji nedvosmisleno određuje da radnik samo u iznimnom slučaju ili potrebi hitne intervencije smije neprekidno raditi dulje od 16 sati. Riječ je, kažu, o nametanju protuzakonitog rasporeda radnog vremena, te potencijalnoj opasnosti od kršenja direktive EU-a koja određuje maksimalno 48-satni radni tjedan, uključujući prekovremene sate.
Kako o implementaciji izmjena načina rada bolničkog osoblja postoje samo neslužbene informacije, pitanja o ukidanju smjenskog rada i načinu isplate 24-satnog dežurstva uputili smo na adresu pet kliničkih bolnica u Zagrebu, Splitu i Rijeci.
Sanacijski upravitelj KB-a “Dubrava” Dragan Korolija Marinić odgovorio nam je da se u bolnici u Dubravi i dalje, sukladno važećem KU-u, provodi smjenski rad, a isto tvrdi i sanacijska upraviteljica KBC-a “Sestre milosrdnice” Vesna Šerić.
Nešto nejasniji odgovor poslao je sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb Zlatko Giljević, koji je kazao da u njegovoj bolnici nije uveden institut 24-satnog dežurstva, ali se služba stalno organizira u skladu s potrebama pacijenata.
– Provedena je organizacija rada na način da se poštuje obveza neprekidnog pružanja zdravstvene zaštite radom u jednoj, dvije ili više smjena, pomakom radnog vremena, pripravnošću ili dežurstvom u skladu s potrebama stanovništa i oblicima pružanja zdravstvene zaštite, kako je to propisano važećim propisima. Dakle, rad KBC-a Zagreb organiziran je u pojedinim njezinim dijelovima sukladno potrebama osiguranih osoba i ostalih građana, uz poštovanje načela kontinuiranosti, učinkovitosti i dostupnosti zdravstvene zaštite. U Kliničkom bolničkom centru Zagreb, bez obzira na to rade li radnici u obliku smjenskog rada ili dežurstva, rad odrađen unutar redovitog mjesečnog fonda radnih sati plaća se kao redovan rad, a vrijeme provedeno bilo u smjenskom radu ili u dežurstvu izvan mjesečnog fonda radnih sati plaća se kao prekovremeni rad – tvrdi Giljević.
No, sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka Herman Haller potvrđuje da se u njegovoj bolnici provodi 24-satno dežurstvo.
– Vodeći se primarnim principom dobrobiti za pacijente, dežurstva su kao oblik rada vraćena u ustrojbene jedinice KBC-a Rijeka za koje je analiza tromjesečnog rada pokazala neadekvatnu učinkovitost smjenskog rada, čije je uvođenje dovelo do smanjenja opsega pružanja zdravstvene zaštite pacijentima. Ponovno uvođenje rada u dežurstvima trebalo bi dovesti i do skraćenja tzv. lista čekanja. Dežurstvo kao oblik rada i način njegova plaćanja definirani su člankom 53. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, pa neće biti plaćeno u paušalnom iznosu, nego na način definiran navedenim člankom. Rad u 24-satnim dežurstvima bio je uobičajen način rada u KBC-u Rijeka u proteklim razdobljima za vrijeme važenja prijašnjih kolektivnih ugovora, u kojima su oblici rada i način njegove organizacije bili regulirani na isti način kao i u sada važećem Kolektivnom ugovoru, samo je način plaćanja bio drukčiji – kaže Haller.
I KBC Split je uveo smjenski rad, smatrajući ga opravdanim da bi se smanjile liste čekanja.
– Nakon uvođenja smjenskog rada poglavito u kirurškim djelatnostima, došlo je, kao što znate, do pada izvršenja “hladnog” operacijskog programa. Stoga smo ondje gdje je to bilo potrebno, radi pacijenata koji čekaju na operacijske zahvate i lista čekanja, u dogovoru s Ministarstvom zdravlja krenuli s 24-satnim dežurstvima. Kao što znate, europske su direktive bile takve da smo morali pokušati organizirati smjenski rad na klinikama i odjelima gdje je to moguće, a da se ne remeti redovito pružanje zdravstvenih usluga, ondje gdje smo mogli, mi smo ga i zadržali. Međutim, ondje gdje smo vidjeli da takvim načinom rada ne možemo pružiti zdravstvene usluge koje smo do sada pružali, dopustili smo onim liječnicima koji to žele da se vrate u 24-satno dežurstvo, koje će im biti isplaćeno kao prekovremeni rad – kaže sanacijski upravitelj KBC-a Split Nikola Kolja Poljak.
Predsjednica Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Spomenka Avberšek tvrdi da se radi o zamjeni teza i nezakonitom poslovanju.
– Nitko nije protiv uvođenja dežurstva ako postoje organizacijski razlozi i sindikati su na to pristali. Međutim, ministar do danas nije sastavio ni potpisao ni jedan akt na temelju kojega se služba može organizirati na ovakav način. Nije točno da KU to omogućava. Članak 33. izričito definira da ni jedan radnik u zdravstvu ne može raditi više od 16 sati u kontinuitetu. Također, dežurstvo se ne može plaćati kao prekovremeni rad, nego u paušalu, a ako se plaća kao prekovremeni rad, onda je to još osam plaćenih sati. Radnici će, dakle, primiti 30 posto više za dežurstva, i to na nezakonit način. Na godišnjoj razini to bi koštalo zdravstveni sustav 280 milijuna kuna – tvrdi Avberšek.
Ministarstvo zdravlja prošlog je tjedna najavilo da će do konca mjeseca biti napravljene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako bi se dežurstvo legalno vratilo u bolnice. No, neslužbeno se iz izvora u Vladi moglo doznati da nitko od ministara nije obaviješten o izmjenama ZZZ-a, niti je takvo što najavljeno.
Osim toga, nitko ne može objasniti zbog čega ministar Ostojić dopušta da bolnice rade u sivoj zoni i zašto se uopće ne očituje o ovom problemu.
NATAŠA ŠKARIČIĆ
