SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI UPOZORIO NA GOLEM NESRAZMJER U ZBRINJAVANJU VIŠKA DJELATNIKA ŽUPANIJSKOG DOMA ZDRAVLJA
Neshvatljivo je da netko diže kredit od četiri milijuna kuna kako bi zbrinjavao ljude koji su već 2007. stekli pravo na starosnu mirovinu. Da se situacija tada drugačije postavila Dom zdravlja bi uštedio oko tri milijuna kuna, smatra Spomenka Avberšek
(NOVI LIST) RIJEKA – Još prije dvije godine kad su u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije ukinuta određena radna mjesta, gotovo polovica od 30 ljudi, koji se danas spominju kao tehnološki višak i za koje je ova ustanova uz jamstvo Županije podignula kredit od 4 milijuna kuna, ispunjavao je uvjete za starosnu mirovinu. Prema podacima iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi 12 ljudi, od čega je samo jedna osoba nemedicinsko osoblje tada je imalo uvjete za starosnu mirovinu, no poslodavac ih je odlučio zadržati da bi sada kad su proglašeni viškom uz punu mirovinu dobili i otpremninu. S obzirom da je u većini slučajeva riječ o medicinskom osoblju, odnosno liječnicima i medicinskim sestrama za koje otpremnine iznose 340 tisuća i 220 tisuća kuna, gruba računica pokazuje da se 2007. godine Domu zdravlja moglo uštedjeti više od tri milijuna kuna, a raskošne otpremnine pojedinaca županijskog planskog gubitaša stavljaju u rang s Plivom. Zakonski gledano, ovakva je situacija čista, no s obzirom na činjenicu u kojoj županijski Dom zdravlja više od pet godina generira dug koji bi do kraja ove godine prema procjenama mogao iznositi čak 30 milijuna kuna, postavlja se pitanje zbog čega se uprava ove ustanove nije već tada odlučila na potez koji bi u postojećoj situaciji barem dijelom smanjio dugove.
– Neshvatljivo je da netko diže kredit od četiri milijuna kuna kako bi zbrinjavao ljude koji su već stekli pravo na starosnu mirovinu. Da se situacija tada drugačije postavila Dom zdravlja bi uštedio oko tri milijuna kuna, smatra predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.
Šeficu Sindikata iz cijele priče s viškovima djelatnika međutim najviše muči nesrazmjer s ostatkom djelatnika koji su uglavnom nemedicinsko osoblje ili pak psiholozi. Ovi djelatnici Doma zdravlja završit će na burzi rada s otpremninama koje se kreću oko 20 tisuća kuna. Naime, u većini slučajeva riječ o osobama između 45 i 50 godina koje nisu stekle pravo na starosnu mirovinu, a visinu otpremnine diktiraju godine staža. Višak administrativnog osoblja prisutan je u domovima zdravlja u Čabru, Vrbovskom, Lošinju i Opatiji, dakle manjim mjestima u PGŽ-u gdje tržište rada slabo.
– Administrativno osoblje ide na burzu rada zbog neadekvatne stručne spreme točnije završene srednje škole. Tako među adminstratorima ima špeditera, trgovaca i odgajatelja, a ne ekonomskih tehničara kako to sada traži Upravno vijeće. Međutim, u njihovim ugovorima o radu piše samo administrator sa srednjom stručnom spremom, a zato jer se netko baš sad sjetio zavirivati u njihovu diplomu, ti će ljudi dobiti otkaz. Upravno vijeće je pri ovakvim odlukama moralo voditi i računa o tome gdje ti ljudi rade i žive jer se ne mogu igrati s ljudskim sudbinama, pogotovo u ovakvoj situaciji. Treba imati u vidu da će ti ljudi kad završe na cesti ponovo pasti na teret države, upozorava Avberšek koja kaže da će središnjica Sindikata u dogovoru sa župnijskim povjereništvom ovaj tjedan poduzeti konkretne mjere kojima će se pokušati spriječiti otkazi nemedicinskom osoblju.
Barbara ČALUŠIĆ
