ZAGREB, 24. ožujka 2009. (Hina) – Sindikati javnih službi poručili su danas vladi da ih nikakve ucjene neće slomiti i natjerati da prihvate smanjenje plaća bez dogovora o cijeni rada 180.000 zaposlenih u javnim službama.
Poručujemo vladi: zaboravite na bilo kakve prijetnje, sindikati državnih službi su jedinstveni i nastavit će s borbom za dostojanstvo i pravednu cijenu rada svojega članstva, istaknuo je dopredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić na konferenciji za novinare.
Čelnici sindikata koji predstavljaju zaposlene u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, kulturi i socijalnoj skrbi ocijenili su da je sporazum koji su jučer potpisali sindikati državnih službi o smanjenju plaća za šest posto pun slabosti, zbog kojih će plaće državnih službenika dodatno zaostati za plaćama u privredi.
Zbog odredbe da se plaće vraćaju na osnovicu iz 2009. tek nakon rasta BDP-a za više od dva posto kroz dva uzastopna tromjesečja, državni službenici mogli bi svoju sadašnju osnovicu dobiti natrag tek negdje 2012. godine, a u međuvremenu će plaće u privredi porasti, kazao je Ribić.
Sindikati javnih službi neće prihvatiti takvo obezvređivanje rada liječnika, medicinskih sestara, učitelja, srednjoškolskih nastavnika, sveučilišnih profesora, znanstvenika, kulturnih djelatnika i socijalnih radnika, makar im vlada prijeti jednostranim raskidom sporazuma o plaćama i kolektivnih ugovora.
Ne plaše ih ni prijetnje da će im u tom slučaju biti uskraćena isplata materijalnih prava, poput regresa, božićnice, dara za djecu i sl.
Nijedno materijalno pravo javnih službenika ne treba smanjivati dokle god se gradi Pelješki most, a subvencije dijele šakom i kapom, ističe Ribić.
Ako vlada donese tu odluku, sindikati će početi pripreme za štrajk, pri čemu će konzultirati članstvo. “Ljudi koji nam se javljaju su jako ‘nabrušeni’ na štrajk”, kaže Ribić dodajući kako je to možda ipak kriva slika o većinskom raspoloženju pa će stoga prije prosvjednih akcija svi sindikati provesti izjašnjavanje među članstvom.
Dođe li do štrajka, pozvat će ostale sindikate da im se pridruže jer smatraju da bi vladino otkazivanje ugovora za javne službe bilo napad na rad – nakon toga slijedeća će na red doći minimalna plaća.
Unatoč sukobu s vladom, sindikati ističu da nisu zatvorili vrata za daljnje pregovore, već je to učinila vlada iako su na jučerašnjem sastanku neki njezini članovi, poput potpredsjednika Damira Polančeca ili ministra Božidara Kalmete, pokazali razumijevanje za sindikalna stajališta.
Nije istina da se sindikati javnih službi bore za plaće dok ostali strahuju za radna mjesta. Pristajemo i na pad plaća u vrijeme kada pada BDP, a nezaposlenost raste, ali tražimo zaštitu dostojanstva svojega rada i uspostavu pravedne cijene rada kada zemlja jednom izađe iz recesije, naglašavaju sindikalci.
Što se tiče prijetnji da će zaposlenima u zdravstvu, školstvu i sl. nakon šestog mjeseca, kada istekne otkazni rok za kolektivne ugovore, plaće biti srezane i za 10 posto, sindikalni čelnici ocjenjuju da bi se time uništio zdravstveni i školski sustav. Ako je to politička odluka, vlasti bi je trebale objasniti građanima kojima ti sustavi trebaju služiti.
Vladine ucjene nas neće slomiti
(HRT, 24. ožujka 2009.) Sindikati javnih službi neće pristati na vladine prijetnje i ucjene, zbog mogućeg otkazivanja Kolektivnog ugovora i jedinstveniji su nego ikada, poručili su čelnici tih sindikata na današnjoj konferenciji za novinstvo. Sindikati još nisu sigurni hoće li krenuti u štrajk. Čekamo odluku Vlade. Do tada pripremamo strategiju, rekao je na konferenciji za novinare dopredsjednik matice sindikata Vilim Ribić.
Zašto su javne službe odbile manje plaće?
Ribić istaknuo je da Vlada i ne pomišlja na smanjivanje potpora HSS-u, niti dovodi u pitanje diranje mirovina, jer se na taj način kupuje koalicijska lojalnost. Sindikalni su čelnici napomenuli kako su tijekom pregovora potpredsjednik Vlade Damir Polančec i minsitar Božidar Kalmeta izrazili razumijevanje za dio sindikalnih zahtjeva, no, da su pregovore vodili potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar Ivan Šuker čija je riječ bila konačna.
Ako odluka Vlade bude potkopala temelje dogovora, odgovorit ćemo kako nam Ustav i zakon omogućuje. Nikakva njihova prijetnja neće odigrati ulogu, poručio je Ribić. Svoje članstvo je pozvao na dostojanstveno jer ono što radimo je civilizirano i pravedno. Ribić je najavio da će u štrajku sindikalisti zatražiti solidarnost svih radnika, jer branimo interes rada, a sljedeća na udaru jest minimalna plaća.
Potpredsjednica SSSH Spomenka Avberšek Vlada je poručila da prvo treba srezati svoje plaće barem 50 posto ako očekuje da javne službe pristanu na snižavanje plaća od 10 posto.
Smanjenje plaća je manje zlo
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske tvrdi da je potpisivanjem sporazuma o povratku na osnovicu za plaće iz 2008. godine izabrao manje zlo, nastojeći izbjeći još gore posljedice za svoje članstvo. Potpisom na sporazumu pristali su na 6-postotno smanjenje plaća.
Nevelika plaća službenika sa SSS-om, s pet godina radnog staža i koeficijentom 0,85, koja s povećanjem od 6 posto iznosi 3.696,70 kuna, nakon sporazuma bit će manja za 175,85 kuna ili godišnje za 2.110,20 kuna.
Sindikat strahuje da bi, u slučaju nepotpisivanja sporazuma, Vlada mogla otkazati kolektivni ugovor (KU). Naime, iznosi materijalnih prava koje zaposleni u državnim tijelima dobivaju na temelju KU-a nadmašuju 6-postotnu povišicu. Naknada za prijevoz, regres, božićnica, dar za djecu, pomoć za rođenje djeteta, pomoć za bolovanje dulje od 90 dana, pomoć za lijekove, uvećanje koeficijenta s obzirom na duljinu staža ostvarenog u državnim tijelima od 4, 8 i 10 posto, naknade za pasivno dežurstvo, jubilarne nagrade i otpremnine – također uvećavaju primanja zaposlenih i predstavljaju instrument kojim sindikati kompenziraju izostanak sustavne politike plaća te drugim sredstvima povećavaju službeničke plaće.
U trenutku kad je Vlada smanjila plaće dužnosnicima i saborskim zastupnicima i napokon preuzela političku odgovornost za suočavanje s krizom, kad je jasno da ne postoje jednostavni mehanizmi utjecaja na plaće zaposlenih u lokalnoj samoupravi te da javnost ima ograničeno razumijevanje za sukobe onih čije plaće možda jesu male, ali i razmjerne riziku gubitka posla, Sindikat državnih službenika odlučio je igrati na sigurno.
