Propali pregovori o plaćama
Prosvjedi protiv Vlade na dan izborne šutnje su politički intonirani. To je poruka biračima za koga ne trebaju glasati, kazala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Sindikati, pak, odgovaraju da iza njih ne stoji nitko osim njihova članstva
(NOVI LIST) ZAGREB – Sindikatima javnih službi – obrazovanja, socijalne skrbi, kulture, zdravstva – Vlada prijeti mogućnošću uvođenja radne obveze čime bi se spriječio štrajk najavljen za srijedu. Naime, na u ponedjeljak održanim razgovorima sindikata i Vlade, dvije strane nisu postigle dogovor, niti su sindikati pristali da se spor riješi arbitražom kako je predložila Vlada. Arbitražno rješenje spora bilo bi obvezujuće za obje strane, a ta opcija sindikatima nije prihvatljiva jer se nadaju da će pregovorima i pritiscima uspjeti postići više, ali i poručuju da se temeljna pitanja poput cijene rada ne mogu rješavati arbitražom. Pripreme za štrajk s kojim u srijedu kreće sustav obrazovanja, da bi im se u četvrtak pridružilo i zdravstvo, kultura te socijalna skrbi, nastavljaju se.
Optužbe o političkom svrstavanju
No, vlada je vrlo ozbiljno sindikatima zaprijetila mogućnošću uvođenja radne obveze, a istovremeno i propituje legalnost prosvjeda sindikata koji se održava u subotu na dan predizborne šutnje. Sindikati su već dobili dozvolu za prosvjed na Trgu bana Jelačića, no, neki članovi Vlade otvoreno propituju kako je to moguće.
– Prosvjedi protiv Vlade na dan izborne šutnje su politički intonirani. To je poruka biračima za koga ne trebaju glasati, kazala je nakon propalih pregovora sa sindikatima Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade.
Sindikati, pak, na mišljenje iz Vlade da štrajk i prosvjed uoči izbora nisu slučajni već predstavljaju političko svrstavanje sindikata, odgovaraju da iza njih ne stoji nitko osim njihova članstva.
– Hrvatsko društvo je previše ispolitizirano i prepuno optužbi i paranoje. Mi radimo sindikalni posao, a ne politički, poručuje Vilim Ribić, potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata dodajući kako je tema oko koje se sindikati spore s poslodavcem na nacionalnoj razini, dok su izbori lokalni.
Traže sastanak s premijerom
Iako i Vlada, ali i sindikati unatoč povremeno oštrim tonovima i pred novinarima, navode kako »neke šanse za postizanje dogovora postoje«, Vlada vrlo jasno učiteljima, profesorima, znanstvenim radnicima, zaposlenima u kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi prijeti uvođenjem radne obveze. U Zakonu o radu, Vlada nema uporišta za uvođenje radne obveze. No, iako je riječ o terminu koji se povezuje uz katastrofe i ratna stanja, Vlada može na temelju članka 30. Zakona o Vladi donijeti odluke kojom bi spriječila štrajk javnih službi. Za radnom obvezom, posegnula je i 2003. godine za štrajka liječnika.
Sindikati traže i sastanak s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom, navodeći kako smatraju da on nije primjereno informiran o sindikalnim zahtjevima. Pregovarački odbor Vlade danas će premijera informirati o tijeku razgovora sa sindikatima, no za sada se ne očekuje da bi se on sastao s predstavnicima javnih službi, iako niti ta mogućnost nije isključena, kao što nije isključeno da će Vlada i sindikati nastaviti s pregovorima. Da tiha diplomacija na relaciji Vlada i sindikati javnih službi djeluje, neizravno nam je potvrđeno. Naime, razgovori sa sindikatima odvijaju se i mimo onih službeno sazvanih.
Gabrijela GALIĆ
Lovrinčević: Neadekvatne usporedbe plaća
Sindikati javnih službi i Vlada govore o istim problemima, ali različitim jezicima. Najveći prijepor, prema mišljenju Željka Lovrinčevića, člana Ekonomskog vijeća, ostaje kod sindikalnog zahtjeva za uspostavljanjem pariteta između plaća u javnim službama s plaćama u gospodarstvu nakon što zemlja izađe iz krize. Kako je objasnio Lovrinčević, sindikati uspoređuju osnovicu za plaće početnika s VSS-om u javnim službama s plaćama u privredi u koje su uključeni svi dodaci. Ti odnosi uspoređuju se na podacima prije izbijanja krize. Vlada, prema mišljenju Lovrinčevića, ne smije preuzeti obveze koje ne može ispuniti.
NAJVEĆI ŠTRAJKOVI OD 2000.
- veljača 2000. – u srednjim školama, zbog Vladine Uredbe o koeficijentima štrajkalo oko 80 tisuća nastavnika
studeni 2002. – štrajku srednjoškolskih pridružio se i dio osnovnoškolskih profesora, najviše 45 tisuća zaposlenih – izboren regres od 3,5 tisuća kuna - siječanj 2003. – štrajk liječnika više od mjesec dana, uvedena im je radna obveza – zahtjevi djelomično ispunjeni
- siječanj 2003. jedan dan štrajkali profesori srednjih, a dva dana osnovnih škola – zahtjevi odbijeni
- listopad 2004. – na jedan dan stalo 100 tisuća zaposlenih u obrazovanju – odbijeno povećanje plaće od 3 do 9 posto
- Kraj školske 2005. štrajk u srednjim školama – izboreno plaćanje smjenskog rada prema kolektivnom ugovoru
- listopad 2006. – u štrajku oko 80 tisuća nastavnika i profesora – izboren trogodišnji sporazum o rastu osnovice za 6 posto
Ili obustava, ili rad kao praznikom
U srijedu kada kreće štrajk u javnim službama neće biti nastave u osnovnim i srednjim školama, kao ni visokoznanstvenim ustanovama u štrajku. No, učenicima prvih i drugih razreda osigurat će se skrb u školi, kao i djeci koja polaze škole za osobe s posebnim potrebama. Zdravstvo, koje se štrajku pridružuje u četvrtak će radit kao u »trećoj smjeni«, odnosno vikendima i praznicima. Točne poslove koje valja raditi za vrijeme štrajka, resorno ministarstvo trebalo bi uručiti sindikatima, no za sada je poznato da u zdravstvenim ustanovama ne bi trebalo raditi više od 20 posto zaposlenih. U praksi bi to značilo da se nikakva redovna dijagnostika neće obavljati, pa primjerice ukoliko je netko naručen za ultrazvučno snimanje kuka u četvrtak, tu pretagu neće moći obaviti. U kulturi kazališta, primjerice, neće odgađati predstavu zbog štrajka, ali će zaposleni u arhivima, obustaviti rad. Socijalna skrb, kao i zdravstvo, planira raditi smanjeno i o obavljati samo osnovne poslove kao vikendom.
