(NOVI LIST) ZAGREB – Unatoč najavama nekih članova Vlade o suspenziji sporazuma sa sindikatima javnih službi, nakon što je BDP u prvom tromjesječju ove godine realno pao za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, to se ne može tako lako, a ni jednostrano napraviti.
Prije svega, prema sporazumu što su ga potpisale javne službe s Vladom, a koji je stupio na snagu nakon što ga je članstvo sindikata prihvatilo referendumom, ove godine nije predviđen nikakav rast plaća zaposlenih koji se financiraju iz proračuna.
Sporazum je zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi osigurao da im se u ovoj godini više ne snižava osnovica, nakon što im je u travnju umanjena šest posto. Sporazum što ga je uz prvi ovogodišnji rebalans proračuna Vlada potpisala s državnim službama, i njima jamči da korekcija osnovice u ovoj godini na manje neće biti.
Bude li se vlast držala dogovora sa sindikatima, 240 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama do kraja godine imat će osnovicu plaće u visini 5.108,84 kune bruto.
Dugoročni dokument sklopljen između sindikata javnih službi i Vlade, podložan je reviziji. Naime, ako međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježi tijekom ove godine »u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) pad od pet ili više posto«, potpisnici Sporazuma pristupit će njegovoj reviziji.
Ne dogovore li se o reviziji, o tome će odlučiti arbitraža koju će ugovoriti sindikati i Vlada. Iz te je odredbe Sporazuma jasno kako Vlada ne može jednostrano raskinuti dogovor sa sindikatima, a ako to i učini uslijedit će »industrijske akcije« koej sindikati nisu zaboravili uglaviti u dogovor.
G. Ga.
