POSEBNO OPOREZIVANJE OSOBNE DOHOTKE U HRVATSKOJ SMANJILO U PROSJEKU ZA 2,8 POSTO
Kriznim porezom najteže pogođeni zdravstvo, socijala, obrazovanje i kultura
(NOVI LIST) ZAGREB – Krizni porez smanjio je prosječnu plaću u Hrvatskoj za 2,8 posto, izračunao je Državni zavod za statistiku, pa je prosječna neto plaća za srpanj bila 5.308 kuna. Tako je prosječna plaća za srpanj, koju su radnici dobili u kolovozu za 152 kune manja zbog naplate kriznog poreza.
Prema podacima DZS krizni porez najviše je udario na plaće zaposlenih u rudarstvu i vađenju mineralnih sirovina i one su u prosjeku manje za 3,9 posto, što znači da su plaće u toj djelatnosti uglavnom veće od šest tisuća kuna, jer se na taj iznos naplaćuje veća stopa kriznog poreza – četiri posto.
Prosječna neto plaća je primjerice u vađenju nafte i prirodnog plina gotovo osam tisuća kuna, pa su po svemu sudeći u prosjeku najveći udar osjetili zaposleni u Ini.
U djelatnosti informacija i komunikacija porez je odnio 3,5 posto plaća a u financijama 3,4 posto, što je bilo i očekivano jer zaposleni u tim sektorima dobivaju plaće veće od nacionalnog prosjeka.
No, zanimljivo je da su nakon toga najjače stradali zaposlenici države i lokalnih vlasti, odnosno javni sektor i državna uprava. Tako su primjerice u zdravstvu, javnoj upravi, socijalnoj zaštiti i obrani plaće zbog naplate kriznog poreza u prosjeku manje za 3,1 posto, dok su u obrazovanju i znanosti niže za 2,9 posto. To pokazuje da je država uvođenjem kriznog poreza, osim punjenja državnog proračuna, uspjela smanjiti i izdatke za plaće.
