(www.vlada.hr) – Hrvatska vlada s današnje sjednice Saboru je uputila prijedlog rebalansa proračuna kojim se proračunski prihodi smanjuju za 4,5 milijardi kuna, na 108,3 milijarde kuna, dok se proračunski rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna, na 122,3 milijarde kuna.
Deficit proračuna tako se s originalno planiranih 8,6 milijardi kuna povećava za 5,4 milijarde kuna, na 14 milijardi kuna. Deficit opće konsolidirane države tako se povećava sa 2,6 posto BDP-a na 4,2 posto BDP, ali i većina europskih zemalja ima veće deficite od Hrvatske.
Rebalans ovogodišnjeg proračuna rađen je na projekciji realnog pada BDP-a u ovoj godini za 1,6 posto, a premijerka Jadranka Kosor ističe kako predloženi rebalans nije predizborni.
“Rebalans nije predizborni i nije mu svrha održavanje na vlasti, već zaštita životnog standarda i snaženje gospodarstva”, istaknula je premijerka.
Vlada je od Sabora zatražila i izvanredno zasjedanje kako bi parlament u četvrtak, 26. kolovoza raspravio predloženi rebalans, a Vlada mu predlaže i da donese odluku da proračunski rashodi u 2011. i 2012. ostanu na razini ovogodišnjeg rebalansiranog proračuna.
Zamrzavanjem rashodne strane proračuna u sljedeće dvije godine pokazujemo da vodimo brigu što se tiče rashoda proračuna, ističe i potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.
Premijerka je naglasila da se “češljanjem proračunskih stavki” u ministarstvima uštedjelo 1,5 milijardi kuna, ali za neke se rashode morao odvojiti dodatni novac, što je dovelo do povećanja rashoda za 898,2 milijuna kuna.
Rebalansom se, istaknula je, osigurava dodatnih 356 milijuna kuna za mirovine, 386 milijuna kuna za nezaposlene i 50 milijuna kuna za aktivnu politiku zapošljavanja, potom dodatnih 600 milijuna kuna za subvencije poljoprivredi, 300 milijuna kuna za štete zbog elementarnih nepogoda, 100 milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.
Premijerka je ponovila kako je odlučeno da se u ovom trenutku ne smanjuju plaće korisnicima proračuna, ne smanjuju rodiljne naknade ni doplatak na djecu, kao i da se ne smanjuju mirovine.
Iznijela je i projekcije o tome koliko bi se uštedjelo smanjenjem plaća ili mirovina – smanjenjem plaća za 10 posto uštedjelo bi se 490 milijuna kuna, a smanjenjem mirovina iznad 3.000 kuna dobilo bi se 260 milijuna kuna.
Da smo išli na smanjenje plaća i mirovina, smatram da bi smo iznimno negativno utjecali na prihodovnu stranu proračuna, na gospodarstvo, kazala je Kosor.
Napomenula je da se predloženim rebalansom povećava deficit, ali i da većina europskih zemalja ima veće deficite od Hrvatske.
“To naravno ne znači da nismo svjesni situacije u kojoj jesmo”, naglasila je premijerka poručujući kako će se mjere iz Programa gospodarskog oporavka i dalje zdušno provoditi i tu se neće odustati.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako se vezano za prihode i deficit u Hrvatskoj ne događa ništa što se ne događa i u ostalim zemljama.
Uzimajući za usporedbu 2008. godinu, Šuker je kazao kako su proračunski rashodi porasli za četiri milijarde kuna, a na to su ponajviše utjecale mirovine, plaće i kamate.
Prihodi su pak u odnosu na 2008. godinu smanjeni za 7,8 milijardi kuna, pri čemu su najviše smanjeni prihodi od poreza na dobit, za 4 milijarde kuna, od PDV-a za 3,8 milijardi, od doprinosa za oko 2 milijarde kuna.
Potpredsjednik Vlade u dodatnim je objašnjenjima novinarima kazao kako se s obzirom na trenutnu situaciju na burzi ne očekuju veće privatizacije.
U ovoj se godini, kazao je, umjesto ranije planiranih nešto više od 28 milijardi kuna, država planira zadužiti za ukupno 34,6 milijardi kuna za otplatu dospjelih obveza i financiranje deficita, a do sada se zadužila za oko 25,1 milijardu kuna.
Uz prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu Vlada je prihvatila uredbu kojom se trošarine na cigarete od 1. listopada povećavaju u proporcionalnom dijelu s 30 na 33 posto maloprodajne cijene, što bi proračunu u ovoj godini donijelo 60 milijuna kuna.
Uredbom je Vlada od 1. rujna povećala i trošarinu na bezolovni benzin sa 1,65 kuna na 1,90 kuna po litri (kada se tomu doda i naknada za ceste i autoceste od 1,20 kuna, povećanje sa 2,85 kuna na 3,10 kuna), a to bi do kraja godine proračunu trebalo donijeti 70 milijuna kuna.
Povećanje tih dviju trošarina na godišnjoj bi razini proračunu pak trebalo donijeti oko 500 milijuna kuna.
Vlada je danas zaključkom Ministarstvo financija zadužila da nastavi razgovore s predstavnicima financijskog sektora oko uvjeta kreditiranja i investicijskih aktivnosti države, gospodarstva i građana.
Ne možemo očekivati jači gospodarski ciklus ako ne dođe kapital, a ako ga banke imaju, neka daju novac i investiraju, kazao je Šuker.(Hina)
