REZOVI RAVNATELJI BOLNICA TVRDE DA PACIJENTI NEĆE OSJETITI POSLJEDICE SMANJENJA ZDRAVSTVENOG BUDŽETA
Vraćanjem na posao oko 4.000 osoba koje su neopravdano koristile bolovanje, kontrolori HZZO-a su u prvom polugodištu državi uštedjeli oko 200 milijuna kuna
(NOVI LIST) ZAGREB Iako je zdravstvo sa 700 milijuna kuna manjim budžetom najveći gubitnik u proračunu za 2011., pacijenti na svojoj koži neće osjetiti manjak novca, tvrde u upravama bolnica. Upravo će bolnički sustav koji godišnje pojede oko 10 milijardi kuna, kako stvari stoje, podnijeti najveći teret štednje, no u bolnicama tvrde kako se neće štedjeti na pacijentima, nego na troškovima telefoniranja i administracije. Odmah zatim na red će doći i »zabušanti« na lažnim bolovanjima.
Nepopularne mjere
– Prostora za uštede uvijek ima, jer nijedan sustav nije savršen. Samo je pitanje kada provesti mjere koje se ne tiču pacijenata, ali su u pravilu nepopularne, kao što je na primjer rezanje troškova telefoniranja, rekao je ravnatelj jedne od vodećih bolničkih ustanova u Hrvatskoj, koji još razmišlja o mjerama štednje koje će uvesti od 1. siječnja.
Bolnice stežu pojas već mjesecima, što se već osjetilo i na nabavci osnovne medicinske opreme poput laboratorijskih reagensa, pa se postavlja pitanje hoće li se na udaru štednje u bolnicama ipak naći pacijenti. U prosjeku, 70 posto bolničkih budžeta odlazi na plaće zaposlenih, a kako se u njih neće dirati, ostaje da se štedi na broju usluga liječenja, lijekovima, medicinskim potrepštinama i bolničkim režijama.
Opcija štednje koja je bolnicama na raspolaganju jest i tzv. outsourcing, odnosno prepuštanje usluga poput čišćenja ili bolničke kuhinje privatnim vanjskim servisima. Dio bolnica već je uveo ovakvo poslovanje, a prema procjeni ministra zdravstva, Darka Milinovića, samo se na outsourcingu u idućoj godini može uštedjeti najmanje 100 milijuna kuna. KBC Zagreb na tome je dosad uštedjeo 13,5 milijuna kuna, a na prepuštanju svih uslužnih djelatnosti vanjskim servisima mogao bi, po procjeni ministra, uštedjeti i do 50 milijuna kuna. Objedinjavanjem javne nabave samo u zagrebačkim bolnicama ministar je namjeravao uštedjeti dodatnih 170 milijuna kuna, no spajanje gradskih bolnica je otpalo, pa je ova ušteda zasad upitna.
Sustav u pitanju
Do kraja godine očekuje se i kategorizacija općih i županijskih bolnica, među kojima mnoge brojem obavljenih usluga liječenja opravdaju tek 30 do 60 posto novca koji dobiju iz HZZO-a.
Ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep upozorio je još u rujnu da je zadnjim rebalansom zdravstvenog proračuna »dotaknuto dno koje jamči stabilnost«, te da bi svako daljnje smanjenje dovelo u pitanje funkcioniranje sustava. Prostora za štednju ipak će se naći, i to na bolovanjima, koja godišnje državu stoje oko dvije milijarde kuna. Vraćanjem na posao oko 4.000 osoba koje su neopravdano koristile bolovanje, kontrolori HZZO-a državi su u prvom polugodištu uštedjeli oko 200 milijuna kuna, a u HZZO-u najavljuju da će takvih ušteda biti i dogodine.
Primarna zdravstvena zaštita, koja od 1. siječnja ulazi u sustav koncesija, dobila je jamstva da se u taj sustav neće zadirati u financijskom pogledu.
Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
