ALARM U PRORAČUNU MINISTRICA FINANCIJA IZLAZ VIDI U SMANJENJU JAVNE POTROŠNJE I POVEĆANJU PRIHODA
Kalkulira se i sa smanjenjem PDV-a na dječju hranu i meso, čime bi se ublažio učinak poskupljenja kruha, mlijeka ili lijekova. Vjerojatnije je ipak da će Vlada ustrajati na neisplati božićnica državnim službama
Jagoda MARIĆ
(NOVI LIST) ZAGREB Vlada traži da se 240 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama ponovno odreknu božićnice i tako želi uštedjeti 300 milijuna kuna u ovogodišnjem proračunu. Takav je prijedlog predstavnicima osam sindikata javnih službi prošli tjedan iznijela ministrica financija Martina Dalić, a u ime Vlade u razgovorima su sudjelovali i ministri zdravstva, kulture, državne uprave, obrazovanja i prometa, odnosno svi oni u čijim bi resorima radnici trebali ostati bez božićnice. U pregovore se krenulo kako bi proračun ostao na oko 15 milijardi kuna minusa, odnosno kako se do kraja godine ne bi povećavao njegov deficit.
Nepovoljni pokazatelji
Ministrica Dalić na sastanku je »upoznala skup sa zabrinjavajućim stanjem državnih financija« otkrivaju na svojim stranicama sindikalisti iz znanosti, te je upozorila kako su svi pokazatelji nepovoljni. Ministrica izlaz vidi jedino u daljnjem smanjenju javne potrošnje, uslijed čega predlaže odustajanje od božićnice za ovu godinu. Sindikalni predstavnici odbili su odustajanja od božićnica, spremni su ga ponovno razmotriti na jesen u slučaju loše turističke sezone.
Alarmantno stanje u proračunu natjeralo je Vladu i da sa sindikatima razgovara o mogućoj reviziji Sporazuma o osnovici iz 2009. godine, po kojem bi osnovica trebala rasti za šest posto kada u dva kvartala za redom gospodarstvo bude raslo dva posto, ali bi se do kraja ove godine trebala povećati za 2,5 do tri posto, što je usklađivanje s plaćama iz gospodarstva za 2008. godinu. Za to usklađivanje državi bi u sljedećoj godini trebalo najmanje 600 milijuna kuna, kojih u proračunu sigurno neće biti, pa je ministrica Dalić, otkrivaju naši izvori, predložila da se taj rast odgodi do svibnja ili što bi bilo realnije do kraja 2012. godine.
Na taj način sadašnja ministrica financija pomaže i svome nasljedniku ili nasljednici koji će morati pronaći milijarde kuna kako bi u svom mandatu ispoštovao sporazum iz 2009. kojim su sindikati u svibnju te godine pristali na smanjenje plaća od šest posto.
– Sindikati su spremni razgovarati samo o reviziji rokova za početak porasta naših plaća, sukladno stanju u ekonomiji, ali nisu spremni pregovarati o reviziji ugovorene visine rasta plaća, tvrde u Sindikatu znanosti.
Međutim nisu ni oni jedinstveni. Tako Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, kaže da se sindikati neće odreći božićnice, ali ni onoga što su potpisali u sporazumu, koji je postao dio temeljnog kolektivnog ugovora u javnom sektoru, pa se po njoj ne može ni mijenjati.
No, osim pokušaja da proračun spasi rezanjem na rashodovnoj strani, Vlada, kako doznajemo, kalkulira i s mogućim promjenama na prihodovnoj strani. Iako će Vlada za tim posegnuti samo u krajnjoj nuždi, naši izvori iz Banskih dvora otkrivaju da se razmišlja i o promjenama u sustavu PDV-a. Hrvatska je do ulaska u Europsku uniju dužna ukinuti nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige i na te proizvode morat će naplaćivati barem pet posto poreza.
Daleko od odluke
Zasad je, tvrde naši sugovornici, sve daleko od bilo kakve odluke, ali se pomno kalkulira kako bi na proračun utjecalo uvođenje međustope od deset posto na te proizvode, ali i smanjenje poreza sa 23 posto na deset posto kad je u pitanju, primjerice, dječja hrana, pelene te meso i mesne prerađevine.
– Moramo voditi računa o tome da će inflacija u ovoj godini biti oko tri posto i da bi poskupljenje kruha i lijekova dodatno opteretilo građane. No, s druge strane bi pojeftinjenje mesa ili druge hrane, te potrepština za djecu donijelo rasterećenje. Odlučivat će socijalna komponenta, ali i utjecaj na proračun, kaže naš sugovornik iz Vlade.
Priznaje i to da je njegova procjena kako se Vlada zadnjih pola godine mandata neće odlučiti na takav potez, jer će birači snažnije registrirati povećanje cijena kruha ili mlijeka, nego veće sniženje cijena ostale hrane. Samo probijanje deficita, i to značajno, Vladu može natjerati na takav korak u slučaju da će on u konačnici značiti više novca u proračunu.
