NEKRETNINE NEOBIČNA RAČUNICA
Prema prijedlogu Ministarstva uprave, sindikatima bi se udijelilo 8400 od 30.000 četvornih metara sindikalnih nekretnina, a ostatak bi uzela država
LJUBINKA MARKOVIĆ
Dvadesetgodišnja saga o podjeli sindikalne imovine, koja je privremeno podržavljena prije 13 godina, ovih je dana dobila novi zaplet. Ministarstvo uprave predlaže da država umjesto cjelokupne imovine od 30.000 četvornih metara sindikatima vrati u vlasništvo samo 28 posto ili 8400 kvadrata. To je otprilike kvadratura Radničkog doma u Zagrebu i još dviju zgrada u Rijeci i Zadru.
(Vjesnik.hr) Što će reći, svih pet središnjica zguralo bi se u Radnički dom na Krešimirovu trgu, a još bi dobile po neku prostoriju u drugim gradovima. A možda im dopadne i koji pašnjak, jer i toga ima na popisu sindikalne imovine.
Sve ostalo: 21.600 kvadrata država bi uzela sebi!
Neobična računica nastala je tako da je Ministarstvo kao kriterij uzelo broj zaposlenih 1990. godine i trenutačni broj članova sindikata. Ministar uprave Davorin Mlakar sindikatima je objasnio da je 1990. godine bilo zaposleno oko 1,5 milijuna radnika i svi su bili u sindikatu, a danas sindikati okupljaju 420.000 članova, što je u brojci zaposlenih iz 1990. udjel od 28 posto. Kao, smanjio se broj članova, pa što će onda sindikatima toliko nekretnina.
»Prijedlog Ministarstva apsolutno nam je neprihvatljiv i borit ćemo se da nam se vrati sva sindikalna imovina«, ističe čelnik NHS-a Krešimir Sever. Podsjeća na Vladinu odluku, prema kojoj će sva imovina biti vraćena sindikatima kada se oni dogovore o kriterijima podjele. Pet sindikalnih središnjica prošlog su ljeta potpisali sporazum o podjeli imovine, koja bi se dijelila prema broju članova središnjica.
Sever kaže da je i premijerka Jadranka Kosor bila zatečena Mlakarovim prijedlogom, kada su je na posljednjem sastanku pitali otkud ideja da državi ostane 72 posto sindikalnih nekretnina. Kosor je obećala sindikalistima da će ispitati što se dogodilo i zašto je zapeo povrat cjelokupne imovine sindikatima.
Cijela priča je, zapravo, vrlo jednostavna. Postoji Vladina odluka, popis nekretnina, te sindikalni sporazum o kriterijima podjele i sada bi Vlada trebala posebnom odlukom prenijeti nekretnine u vlasništvo sindikalnih središnjica. Sindikati predlažu da se prvo sve središnjice upišu kao vlasnici na sve nekretnine, a onda će prema broju članova podijeliti što kome pripada.
No, državni pravnici inzistiraju da se prvo kroz izmjene Zakona o udrugama unesu precizni kriteriji podjele sindikalne imovine. Sindikati ne vide potrebu izmjene Zakona, a posebno ne po »Mlakarovim« kriterijima, jer misle da su svi parametri za podjelu poznati. Imovina sindikata po tom je zakonu podržavljena prije 13 godina, jer se tada sindikati nisu u određenom roku dogovorili o kriterijima podjele. Sada, kada su postigli sporazum o kriterijima podjele, to odjednom nije dovoljno i sve se treba još precizirati u Zakonu?!
Otkad je imovina sindikata privremeno podržavljena iz vlasti su uvijek stizala uvjeravanja, a potom i odluka Vlade, kako država samo čuva sindikalnu imovinu od otuđivanja. Odnosno da nekretnine nisu oduzete sindikatima niti je država uzela i kunu od najamnine. Iako se upisala kao vlasnik, država većinu nekretnina nikada nije preuzela, već ih godinama koriste i iznajmljuju sindikati.
Prema procjenama, oko 30.000 kvadrata vrijede oko 500 milijuna kuna, a po Mlakaru država bi im vratila tek 140 milijuna kuna vrijedne nekretnine. Sindikalni imetak najvećim dijelom koristi SSSH, koji se upisao kao vlasnik Radničkog doma u Zagrebu. SSSH, kao pravni sljednik socijalističkog sindikata ima oko 25.000 kvadrata u 96 nekretnina diljem države.
Nešto imovine imaju školski i grafički sindikati, te sindikati znanosti i državnih službenika, no ta imovina ne ulazi u podjelu. SSSH je jedino HUS-u ustupio 57 kvadrata u zagrebačkom Radničkom domu. Ostale središnjice žive u skupo unajmljenim prostorima, a Matica sindikata vlastitim novcem upravo u Zagrebu gradi veliki sindikalni dom.
Glavni kriterij za podjelu bit će broj članova sindikata prema posljednjem popisu 2008. Po tom je popisu SSSH imao 164.732 člana, NHS 113.398, Matica 80.311, HUS 41.584 i URSH 23.739 članova. Središnjice su se dogovorile da se NHS-u naknadno prizna priključenje Sindikata tekstila (10.900 članova), koji je napustio SSSH, a Matici priključenje Sindikata zdravstva s 18.000 članova, koji je također izašao iz SSSH.
Iako je SSSH u međuvremenu pao ispod 100.000 članova, Matica na 60.000, a NHS je preuzeo vodstvo s oko 130.000 članova, sindikati će se u podjeli držati popisa uz dvije korekcije. Po tome bi SSSH-u pripalo 32 posto, NHS-u 29,5 poto, Matici 23 posto, HUS-u 10 posto i URSH-u 5,5 posto nekretnina. Iz Matice sindikata nedavno je izašlo nekoliko sindikata s oko 30.000 članova, a PPDIV je iz SSSH odveo 28.000 članova. Hoće li i ti sindikati, koji su napustili središnjice, a središnjice za njihovo članstvo dobivaju više imovine, dobiti dio imovine, stvar je internog dogovora. I poštenja.
