Zakon o reprezentativnosti (ZORP), koji za koji dan stupa na snagu, Vlada očekuje kao ozebli sunce. U taj propis oko čijeg sadržaja će zasigurno biti još puno prijepora, gleda se kao u velikog spasitelja koji će pripomoći razrješenju situacije u koju se vlast dovela s javnim službama.
Dio sindikata pristao je na odricanja, dio pristanak ili odbijenicu prolongira do jeseni kad o odricanjima ima namjeru pitati članstvo.
Pa, odrekne li se ono bezuvjetno dijela materijalnih dodataka prihvatit će izmjene Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU). Ne odrekne li se, nastupa spor.
Međutim, pitanje je uopće hoće li »neposlušni« sindikati uopće imati što pitati članstvo, jer će im prosvjetni dodatak od 2,3 posto do referenduma biti isplaćen, a TKU o kojem se sada razgovara, vjerojatno više neće postojati.
Hrvatska se prvi puta suočava s tako zbrkanom situacijom u javnim službama. Puno je otvorenih pitanja, puno je nedoumica. I, zapravo se čini kako će Vlada koja u ovom slučaju nastupa kao poslodavac cijelu priču presjeći bez obzira na moguće posljedice njenih odluka. Trenutak reza, međutim, odgađa čekajući da se sa sindikatima državnih službi postigne dogovor oko novog Kolektivnog ugovora. U tom slučaju, poslodavac-Vlada imala bi platformu za novi nastup pred sindikatima javnih službi. Osim što očito čeka mogući dogovor s državnim službama, čeka i ZORP, računajući kako će joj on olakšati pregovarački proces u ovom slučaju u javnim službama.
TKU za javne službe Vlada je već mogla otkazati. Četiri sindikata koje je pozvala da pristupe arbitraži odbila su taj postupak još prije pet dana. No, poslodavcu nije dovoljno to što je svaki od četiri sindikata odbijenicu faksirao, pa se može čuti kako će od sindikata zatražiti da im proslijede originalne dokumente. Sve je to u cilju kupovine vremena dok se s državnim službama ne izbrusi dogovor i dok veliki spasitelj ZORP u subotu ne stupi na snagu.
Pa bi se onda prvog radnog dana idućeg tjedna vjerojatno pristupilo otkazivanju TKU-a u javnim službama, bez obzira što je dio sindikata pristao na privremene izmjene tog dokumenta. U slučaju otkazivanja, svi su u istoj kaši. Odredbe TKU-a se primjenjuju kroz tri mjeseca otkaznog roka, a Vladi je bitno da ga otkaže u srpnju, a ne kasnije kako bi izbjegla isplatu božićnice, odnosno moguće tužbe zbog njene neisplate. Jer bi se moglo dogoditi da sindikati koji nisu pristali na odricanja zatraže isplatu božićnice ili je sudskim putem utuže.
S otkazivanjem TKU-a ide poziv na pregovore o novom TKU-u. Poslodavac je uvjeren kako će mu ta priča glatko proći jer prema ZORP-u više se neće nalaziti u nedoumici što učiniti ako samo dio sindikata potpiše TKU, primjenjuje li se on na sve ili ne. Naprosto, primjenjivat će se na sve. Jednu nedoumicu ZORP tako rješava, ili se čini da rješava. Međutim, i dalje će problematičan ostati postupak formiranja pregovaračkog odbora u javnim službama, jer to pitanje zakon o reprezentativnosti nije raščistio, dapače i dalje će postojati diskrecijsko pravo Povjerenstva za reprezentativnost da odluči tko će to u pregovorima zastupati javne službe.
Povjerenstvo, naravno još nije osnovano, kao što nisu doneseni niti provedbeni akti ZORP-a.
Osim toga, vlast bi rado rascjepkala pregovore u javnim službama po djelatnostima. Ta ideja vjerojatno neće proći, jer se onda postavlja pitanje čemu uopće TKU koji obuhvaća osnovna pitanja dok se detalji ugovaraju granskim kolektivnim ugovorima.
Ideja poslodavca o cjepkanju pregovaračkog odbora zapravo je opasna jer za sobom može povući gubitak granskih kolektivnih ugovora. A u tom slučaju neposlušni neće biti samo sindikati obrazovne vertikale već vjerojatno svi u javnim službama.
Sve u svemu – kaša.
Skuhala ju je Vlada koja bi se na svoje djelo mogla i opeći.
