POBUNA NOVI ZAHTJEVI ZA SUDSKOM PRAVDOM ZBOG NEZAKONITOG OBRAČUNA PLAĆE ZA SRPANJ
Za razliku od učitelja i nastavnika kojima je Vlada ukinula dodatke na koeficijente, a plaće su im umanjene već za srpanj, pa i oni najavljuju tužbu, zdravstvenim radnicima u tromjesečni prosjek plaća za godišnji nisu uračunata dežurstva i prekovremeni sati
Gabrijela GALIĆ
(NOVI LIST) ZAGREB » Nakon što su učitelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola najavili tužbe protiv Vlade jer su im za srpanj isplaćene umanjene plaće, tužbe najavljuju i zdravstveni radnici. Tako bi Vladu uskoro moglo zasuti više desetaka tisuća tužbi zbog nezakonito isplaćene naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora.
Učiteljima i profesorima u osnovnim i srednjim školama, a njih je krajem prošle godine zajedno sa stručnim suradnicima u osnovnom i srednjem obrazovanju, bilo gotovo 54 tisuće, srpanjska plaća umanjena je za tri, pet, sedam ili devet posto s obzirom da je Vlada s kolovozom te dodatke na koeficijente ukinula. No, plaće za srpanj nije im smjela umanjiti zbog čega sindikati pripremaju tužbe ukoliko Vlada radnicima ne isplati razliku.
Mimo Zakona o radu
Situacija je zanimljiva i zbog činjenice da je dio škola srpanjske plaće obračunao kako je trebalo, dok ih je dio nastavnom kadru smanjio i do 800 kuna za one pred mirovinom. U zdravstvu je, pak, pobuna nastala zbog načina obračuna naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, a pogođeno bi moglo biti gotovo 10 tisuća zdravstvenih radnika koji rade prekovremeno i u dežurstvima. Prema podacima Hrvatskog liječničkog sindikata i Samostalnog sindikata sindikata – liječnicima, medicinskim sestrama, laborantima, rendgenskim tehničarima, odnosno zdravstvenim radnicima koji imaju dežurstva i prekovremene radne sate za vrijeme godišnjeg odmora isplaćena je naknada plaće mimo Kolektivnog ugovora i Zakona o radu.
Tako je, umjesto prosjeka plaće za prethodna tri mjeseca veliki broj zdravstvenih radnika primio od tisuću do čak četiri tisuće kuna nižu plaću. Naime, novi niži tromjesječni prosjek mnoge ustanove dobile tako da su primanja radnika stavila u odnos s brojem radnih sati. No, i u zdravstvu sve ustanove nisu postupile jednako, pa je nekima isplaćen klasičan prosjek (zbroj primanja u prethodna tri mjeseca podijeljen s tri), a nekima je zbroj primanja u prethodna tri mjeseca podijeljen s brojem radnih sati.
Sporno pitanje
– Situacija je savršeno jasna. Krenuli smo u proces prikupljanja punomoći i idemo u tužbe – veli Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata. Kojom dinamikom će te tužbe biti pokretane teško je reći, jer svi liječnici nisu u isto vrijeme bili na godišnjem odmoru, a osim toga neke su ustanove za vrijeme godišnjeg odmora isplatile plaću u skladu s propisima. Tužbe najavljuje i Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva koji je sporni kolektivni ugovor pokušao i sudski osporiti. Ali on je na snazi, pa Avberšek ističe kako ga treba provoditi. Svako Sporno pitanje iz kolektivnog, pak, treba razjasniti povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora koje nije osnovano. Umjesto povjerenstva, resorno ministarstvo dalo si je za pravo tumačiti odredbe kolektivnog u koordinaciji s ustanovama u zdravstvu. Liječnicima su plaće, smanjenje tri do četiri tisuće kuna, dok su medicinske sestre, koje primjerice rade u intezivnoj njezi ili instrumentarke, laboratni, rendgenski tehničari uskraćeni za tisuću do dvije tisuće kuna. Kao i u slučaju obrazovnog kadra u osnovim i srednjim školama niti u zdravstvu ne mogu dati precizan podatak o broju radnika koji su oštećeni. Naime, u oba sustava dio ustanova držao se zakonskih odredbi i radnicima isplatio naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u iznosu koji im pripada.
