NIŽA PRIMANJA SINDIKATI NEZADOVOLJNI NOVIM ZAKONOM O PLAĆAMA, ČIJA SE PRIMJENA OČEKUJE OD IDUĆE GODINE
Kolektivnim ugovorima, prije svega javnih službi i tek u manjem dijelu državnih, ugovoreni dodaci na uvjete rada sada se znaju penjati i do šezdesetak posto
(NOVI LIST, 2. listopada 2013.) ZAGREB » Sindikate državnih i javnih službi nije fascinirala najava izrade novog zakona o plaćama koji će, kako se tvrdi, osigurati jednaku plaću za jednak rad.
Teze budućeg zakonskog rješenja predstavljene su sindikatima s očekivanjem da sindikati kako javnih, tako i državnih službi vladi daju »zeleno svjetlo« za izradu zakona. Međutim, takva podrška je izostala. Nekolicina sudionika sastanka u resornom ministarstvu rada na kojem su sindikatima predstavljena načela budućeg zakonskog rješenja, koje bi se trebalo početi primjenjivati od iduće godine, navodi kako sindikate nisu zaslijepile zakonske teze iako će se teško naći sindikalac koji se neće složiti s motom »jednaka plaća za jednak rad«.
– Od nas se očekivalo da podržimo reformu plaća, ali ta je podrška izostala. Teško je podržati nešto za što nemate osnovne parametre. Oni će zakon donijeti s nama ili bez nas, to je jasno – kazao nam je jedan od sudionika sastanka navodeći kako bez konkretnih prijedloga promjena u sustavu plaća nije moguće razgovarati o toj osjetljivoj temi. Tek kada sindikati budu raspolagali s jasnim rješenjima moći će, kako vele naši sugovornici, kalkulirati pluseve i minuse budućeg sustava. No, ono što im na prvu loptu zvoni na uzbunu jest limitiranje mase sredstava po pojedinim resorima, kao i limitiranje dodataka u odnosu na plaću. »Prijenos« zaposlenih u državnim i javnim službama kao i javnim ustanovama i agencijama u budući sustav deset platnih razreda s deset platnih stupnjeva zasigurno će dovesti do toga da će dio zaposlenih imati niža primanja.
Gubitak bi mogli osjetiti oni koji imaju dodatke za posebne uvjete rada. To je jasno iz najave da će se sredstva za dodatke limitirati, ne samo kada je riječ o ukupnoj masi za tu namjenu već i kada je riječ o postotnom iznosu dodataka. Prema nekim razmišljanjima dodaci za posebne uvjete rada ne bi trebali biti viši od 20 posto. Kolektivnim ugovorima, a to se prije svega odnosi na javne službe i tek u manjem dijelu na državne, ugovoreni dodaci na uvjete rada sada se znaju penjati i do šezdesetak posto. Ukratko, dodaci su se u djelovima sustava kumulirali, dok su u drugim djelovima sustava bili obračunavani na osnovnu plaću. Novi sustav plaća, mogao bi dosadašnju praksu prekinuti. Ne bi bilo čudno i da vlada u konačnici predloži da se limitirani dodaci obračunavaju na osnovnu plaću radnika bez uključenog minulog rada.
G. GALIĆ
