DISKRIMINACIJA ZAKONOM KOJI STUPA NA SNAGU 1. SIJEČNJA 2014. PROTIV RADA DO 65. GODINE
Radnicama u državnim i javnim službama uskratilo bi se pravo izbora, već bi ih se slalo u mirovinu danom stupanja na snagu novog propisa. Otpremnina za umirovljene službenike i namještenike iznosila bi 9.978 kuna
Gabrijela GALIĆ
(NOVI LIST) ZAGREB » Vlada priprema Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnoj i javnim službama, kojim će se regulirati prestanak službe službenicima i namještenicima kada navrše 65 godina života. Cilj tog zakona je onemogućiti ženama rad u državnim i javnim službama do 65 godine života, odnosno one bi bile primorane otići u mirovinu čim steknu uvjete umirovljenja po povoljnijim uvjetima. Starosna dob za umirovljenje žena do 2030. godine postupno se izjednačava s mušarcima, koji u mirovinu odlaze sa 65 godina života. U ovoj godini tako žena koja ima 60 godina i devet mjeseci i najmanje 15 godina mirovinskog staža može otići u starosnu mirovinu.
Bez mogućnosti žalbe
Zakon kojeg Vlada priprema, i o kojem je izvijestio Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, na snagu bi stupio s prvim danom iduće godine. A u 2014. godini žena u starosnu mirovinu može ići s napunjenom 61 godinom života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.
No, hoće li aktivirati mirovinu osobna je odluka radnice, jer ona može ako želi nastaviti raditi do 65 godine života. Prijedlogom zakona o prestanku službe i ugovora o radu u državnoj službi, radnicama u državnim i javnim službama uskratilo bi se pravo izbora, a kako to ističe službenički sindikat, »ustavom zagarantiranu jednakost žena i muškaraca Vlada pretvara u diskrecijsku odluku poslodavca o tome hoće li ženi dopustiti rad do 65 godine života«.
U vrlo kratkom zakonskom prijedlogu, jasno se navodi kako službeniku i namješteniku prestaje služba onog dana kada ispuni uvjete za odlazak u mirovinu. Na rješenja o umirovljenju službenici se neće moći žaliti, jer se prijedlogom zakona navodi kako protiv rješenja o prestanku državne službe nije dopuštena žalba. Zakon bi trebao stupiti na snagu iduće godine, ali će njime biti obuhvaćeni i svi službenici i namještenici koji su u ovoj ili prethodnoj godini ostvarili uvjete za odlazak u starosnu mirovinu. Naime, zakonom se predviđa da svima onima koji su stekli uvjete za umirovljenje do stupanja Zakona služba, odnosno ugovor o radu prestaje danom stupanja na snagu novog propisa. Koliko će radnika državnih i javnih službi takvim prisilnim umirovljenjem biti obuhvaćeno, nije sasvim pouzdano. U vladinim ekonomskim smjernicama navodi se brojka od 12 tisuća službenika i namještenika kojima slijedi umirovljene. No, u javnosti se baratalo i brojkom od 20-tak tisuća radnika u državnim i javnim službama te ustanovama za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, koji bi mogli biti umirovljeni po sili zakona.
Prijelazno razdoblje
Zakonom se navodi i kako se službenik ili namještenik koji je stekao uvjete za umirovljenje iznimno može zadržati u službi, odnosno radnom odnosu, radi dovršenja poslova od značaja za rad državnog tijela ili javne službe i to najduže do 65 godina života, ali ne duže od godinu dana. Drugim riječima, radnica koja tijekom iduće godine stekne uvjete za umirovljenje, odnosno ispuni 61 godinu života i ima najmanje 15 godina staža, iznimno će moći ostati raditi najdulje do 62. rođendana. Odluku o zadržavanju službenika u službi donosit će Vlada na prijedlog čelnika državnog tijela ili javne službe koji je upućen najkasnije dva mjeseca prije ispunjenja uvjeta za umirovljenje prema zakonskim odredbama.
Zakonom se predviđaju dvije situacije u kojima službenicima i namještenicima u državnim tijelima i javnim službama prestaje služba odnosno ugovor o radu: to je kad navrše 65 godina života, odnosno kada navrše 35 godina mirovinskog staža i uvjet godina života za starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. »Ova druga mogućnost usmjerena je isključivo prema ženama koje u prijelaznom razdoblju do 2030. godine ostvaruju pravo (ne i obvezu) odlaska u starosnu mirovinu prije navršene 65. godine života, a perfidnost zakonskog prijedloga očituje se u tome što se ona opisuje kao iznimka, a zatim ju se narednim stavkom proglašava obvezujućim pravilom«, ističe službenički sindikat. Zakonom se predviđa i da službeniku kojem služba prestaje slijedom umirovljenja pripada i otpremnina u visini tri proračunske osnovice. Kako je u ovoj godini proračunska osnovica 3.326 kuna, to znači da bi otpremnina za umirovljenike službenika i namještenika iznosila 9.978 kuna.
Prijedlog Zakona o prestanku službe i ugovora o radu u državnoj i javnim službama
