Odbor je u zakonodavnu proceduru poslao i prijedlog novog zakona o referendumu kojim se, između ostaloga, definira novi način prikupljanja potpisa
AUTOR: Tea Romić
(VEČERNJI LIST) Odbor za Ustav odlučio je referendumsko pitanje o outsourcingu poslati na Ustavni sud na ocjenu ustavnosti. Laburist Dragutin Lesar imao je izdvojeno mišljenje jer nije bio zadovoljan predloženim obrazloženjem odluke u kojem stoji zaključak Odbora da je postavljeno referendumsko pitanje protuustavno, a zahtjev za raspisivanje referenduma nedopušten.
– Donese li ovakvu odluku, Sabor od Ustavnog suda ne bi tražio propitivanje ustavnosti referendumskog pitanja, nego zabranu referenduma – primijetio je Lesar kritizirajući obrazloženje u kojem stoji da ovo referendumsko pitanje ograničava poduzetničke slobode, zajamčene Ustavom i pravnim poretkom EU.
– Takva referendumska odluka uvela bi državnu ekonomiju, kakve se ne bi postidjele ni zemlje bivšeg Sovjetskog bloka. Europsko pravo predviđa socijalno osjetljivo tržišno gospodarstvo, ali i jasno govori članicama EU kada mogu ograničiti tržišno natjecanje. Sindikati nisu obrazložili prijedlog kojima traže zabranu bilo kakvog angažiranja vanjskih tvrtki u javnim i državnim službama – objasnio je Peđa Grbin te ustvrdio da upravo zbog svega navedenoga drži da ovo referendumsko pitanje ne udovoljava testu proporcionalnosti između ograničavanja poduzetničkih sloboda i potrebe za takvim ograničenjem.
Pozvao se i na odluku Ustavnog suda koji je prilikom odlučivanja o referendumu o ćirilici zaključio da referendumska inicijativa mora obrazložiti motive i razloge raspisivanja referenduma. Lesar je reagirao na ovo podsjetivši Grbina da su organizatori referenduma potpise Saboru predali 16. srpnja, a spomenuta odluka Ustavnog suda je donesena 12. kolovoza, dakle mjesec dana kasnije.
– Kako možete tražiti od organizacijskog odbora da poštuje odluku koja je donesena tek mjesec dana kasnije. Zato predlažem da se organizatorima da dodatnih osam dana da obrazlože svoj zahtjev za raspisivanje referenduma, kad već to tražite od njih – kazao je Lesar koji se ne slaže ni s tezom da ovako postavljeno pitanje vodi ka ograničavanju poduzetničkih sloboda.
– Onda je i Strategija upravljanja državnom imovinom protuustavna jer zabranjuje privatizaciju 27 tvrtki u državnom vlasništvu – primijetio je Lesar. Grbin mu je odgovorio da se ne poziva na odluku Ustavnog suda iz kolovoza ove godine, već iz lipnja 2009. godine.
– Uvjereni smo da je zahtjev nedopušten, protiv Ustavu i pravnom poretku EU – naglašava Grbin te dodaje i kako za razliku od ovog zahtjeva za raspisivanje referenduma, onaj zahtjev protiv monetizacije sadrži sva potrebna obrazloženja. Riječ je na sjednici Odbora zatražio i šef sindikata Preporod Željko Stipić, no Grbin mu nije dopustio govoriti uz obrazloženje kako nije član odbora.
– Ovo je neko novo shvaćanje demokracije, ja sam se nadao da poslije 24 godine nije u Hrvatskoj ovako nešto moguće. Ako vas netko pozove na sastanak, bilo bi pošteno da vam barem da priliku da u nekoliko riječi objasnite ono što ovdje traži objašnjenje – prigovorio je Stipić kasnije novinarima. Iako su možda danas zaustavili demokraciju, dodaje on, uvjeren je da će “konačan ceh za ovo što su danas napravili stići upravo one koji su to napravili”. Saborski zastupnici će imati dovoljno vremena da se suoče s argumentima, dovoljno vremena da ne donesu pogrešnu odluku, naglašava Stipić.
– Prema našem sudu, na temelju ovakvog obrazloženja pogrešna bi odluka bila uopće naše pitanje slati na Ustavni sud, jer bez sučeljavanja argumenata, a ovdje ga nije bilo, govorila je jedna strana, strana koja misli da je u pravu. Mi smo naravno vjerovali da imamo pravo i mi iznijeti svoje argumente, nažalost, mi smo ušutkani. Danas je u Hrvatskom saboru ušutkana demokracija, a račun za to ušutkavanje demokracije bit će plaćen na izborima, bilo kojim i u bilo koje vrijeme – zaključio je Stipić.
