Sindikat zdravstva protiv izdvajanja nezdravstvenih djelatnosti iz sustava

Po podacima sindikata, trenutno je od 73.000 zaposlenih u zdravstvenom sustavu 16.000 nezdravstvenih radnika, odnosno 23 posto

(Dalmacija News) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi poručio je u utorak da Vladin plan reformi u zdravstvu predstavlja udar na djelatnost zdravstva i na građane, a posebno se protive ponovnoj nakani uvođenja outsourcinga, odnosno izdvajanja nezdravstvenih djelatnosti iz sustava, jer to smatraju načinom da se javni novac prebaci u privatne džepove.

Peticija spriječila outsourcing

“Sindikat će se tome usprotiviti i nećemo dozvoliti da nam se ljudi na taj način otpuštaju, a novac koji uplaćuju građani prebacuje u privatne džepove”, rekao je predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak na konferenciji za novinare.

Pritom je optužio ministra zdravlja Daria Nakića da ne želi razgovarati sa sindikatima. “Bili smo na razgovoru s ministrom samo jednom, i to na upoznavanju, a iako smo četiri puta tražili da pozove sindikate i upozna nas s reformama prije nego budu donesene, ministar je to odbio”, kaže Topolnjak.

Podsjetio je kako je i prethodna Vlada namjeravala uvesti outsourcing u javne službe, što je spriječeno peticijom koju je potpisalo 740.000 građana. Tada su, kaže, napravljene studije koje su pokazale da bi se sa izdvajanjem popratnih službi troškovi poslovanja povećali za 30 posto.

Po podacima sindikata, trenutno je od 73.000 zaposlenih u zdravstvenom sustavu 16.000 nezdravstvenih radnika, odnosno 23 posto.

Troškovi zdravstva nisu nastali na “krpi i metli”

“Nisu troškovi zdravstvenog sustava nastali na ‘krpi i metli’. Ti ljudi koji održavaju sustav, prehranu i higijenu imaju najmanje plaće u zdravstvu, jer se radi o najnižoj kategoriji koeficijanata složenosti poslova”, kazala je tajnica sindikata Tajana Drakulić.

Odlazak nezdravstenih djelatnika iz sustava, upozorava sindikat, mogao bi se negativno odraziti na građane i pacijente jer u bolnicama postoje standardi čišćenja kojih se treba pridržavati kako bi se od bolničkih infekcija zaštitile osjetljive skupine pacijenata poput kirurških pacijenta, kroničnih bolesnika ili novorođenčadi.

Budući da je bolnička prehrana 30 posto terapije, sindikalci pitaju koja je izvanbolnička kuhinja u stanju ispoštovati 50 dijetnih menija koji se spremanju u bolničkih kuhinjama.

“Stalno govorimo o nedostatku liječnika i medicinskih sestara, ali u bolnicama nedostaje i kadar koji obavlja poslove čišćenja, prehrane i tehničkih poslova, a bez kojih sustav također ne može”, kazala je zamjenica predsjednika sindikata Anita Križan.

Navela je primjer pulske Opće bolnice gdje su angažirane tri agencije za čišćenje, ali se unatoč tome stalno zaposlene čistačice uključuje u poslove čišćenja tamo gdje ih ne obave agencije.

U zadarskoj bolnici, iz koje dolazi ministar Nakić, u bolničkoj kuhinji, koja mora raditi u skladu sa standardima sigurnosti hrane, zapošljavaju se studenti, a vanjske agencije za čišćenje angažiraju se da bi stalno zaposlene čistačice mogle iskoristiti godišnji odmor.

Sindikalci neće dozvoliti da se ljude šalje kući

U Samostalnom sindikatu smatraju da zakonski prijedlozi koje je ministar Nakić dosad poslao u javnu raspravu, suprotno njegovim tvrdnjama, ne jačaju socijalnu državu već sav teret prebacuju na zdravstvene djelatnike i građane.

Protive se ministrovom prijedlogu da medicinske sestre obavljaju trijažu pacijenta u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP) i kažu kako neće dozvoliti da se ljude šalje kući, jer to nije humano i etično i suprotno je Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

“Kao netko tko je 35 godina radio u hitnoj medicinskoj službi, a devet godina u OHBP-u, mogu reći da nikada ni jednog pacijenta nisam poslao kući, a da ga nije pregledao liječnik, ili da je liječnik otpustio pacijenta, a da ga nije pregledao. To što se predlaže nije reforma”, rekao je Topolnjak.

Sindikalci se protive i predloženom povećanju godina mirovinskog staža i pitaju kako će netko u zdravstvu sa 65 godina pružati njegu teškim bolesnicima.