Gabrijela Galić
(FAKTOGRAF) Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema zakon koji bi za vrijeme epidemije koronavirusa neka pitanja iz radnih odnosa regulirao drugačije nego Zakon o radu (Radno pravo). Taj zakon, kojim bi se derogirale odredbe Zakona o radu, ima radni naslov Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19, a očekuje se u najkraćem roku.
U ministarstvu rada su nam potvrdili da se priprema poseban zakon. Navode kako se detalji još uvijek pripremaju te da se očekuju razgovori sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – bez kojih se zakon neće donositi. Cilj je pomoći gospodarstvu koliko god je moguće dok traje epidemija i zato bi rješenja bila privremena.
Prema pisanju Radnog prava, zakonom bi se „privremeno, za vrijeme epidemije” poslodavcima omogućilo smanjivanje plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava. Nadalje, praktično bi se ukinuli kolektivni ugovori, odnosno dala bi se mogućnost poslodavcu da jednostrano „isključe” pojedine odredbe kolektivnog ugovora, primjerice kada je riječ o materijalnim pravima koja su dogovorom sindikata i poslodavca ugovorena.
Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašenja epidemije COVID-19 dao bi pravo poslodavcu da ponudi radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme, a time i prvotno ugovorena plaća.
Uvela bi se mogućnost jednostrane odluke poslodavca o radu na izdvojenom mjestu rada. Poslodavci koji to mogu već su prije dva tjedna počeli organizirati rad od kuće, a resorno ministarstvo je dalo i mišljenje o tome. Tako se poslodavce koji su u uvjetima izvanredne situacije radnike poslali da rade od kuće, neće kažnjavati jer radni prostor nisu „sredili” u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.
Među potencijalnim novim zakonskim rješenjima kojima bi se privremeno suspendirale odredbe Zakona o radu je i mogućnost drukčijeg uređenja prava na naknadu plaće zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti proglašene epidemije bolesti COVID-19, odnosno smanjivanje te naknade. Navodi se i mogućnost donošenja odluka o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika, isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća. Privremeno ne bi vrijedila ni primjena povoljnijeg prava, odnosno radnik se ne bi mogao pozivati na propis kojim je određeno pravo bolje regulirano. Poslodavcima bi se omogućilo i da odluku o godišnjem odmoru donose bez roka obavijesti od 15 dana te bi se privremeno ukinula obaveza periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, za vrijeme epidemije bolesti COVID – 19. Izdana uvjerenja radnicima na poslovima s posebnim uvjetima rada vrijedila bi do daljnjeg.
Derogiranje odredbi Zakona o radu drugim zakonom nije novost. To je 2012. godine učinila tadašnja Vlada te je pravilo o produženoj primjeni pravnih pravila nakon što isteknu kolektivni ugovoru derogirala tadašnjim Zakonom o reprezentativnosti. Aktualna Vlada je, pak, na sličan način, planirala osigurati reprezentativnost liječničkog sindikata za sudjelovanje u pregovorima za kolektivni ugovor, pa je planirala Zakonom o zdravstvenoj zaštiti derogirati Zakon o reprezentativnosti (NHS, Novi list).
