(SSZSSH) Prema nedavno objavljenom Registru profesionalnih bolesti koji vodi Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji prati priznate profesionalne bolesti na razini države i tako daje temelj za preventivne akcije u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije, od 264 profesionalnih bolesti registriranih u 2020. godini njih čak 180 ili 68% otpada na COVID-19, dok drugu najveću skupinu čine profesionalne bolesti uzrokovane azbestom, kojih ima 41 ili 15,5%.
Pri tome od 180 slučajeva profesionalnih bolesti uzrokovanih COVIDOM-19, njih čak 148 ili 82% otpada na djelatnost zdravstva i socijalne zaštite, dok od preostalih 18% slučajeva otpada na 15 u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, 6 u prerađivačkoj industriji, 6 u obrazovanju, 3 u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja, 1 u trgovini na malo i veliko i 1 u ostalim uslužnim djelatnostima.
U ukupnom broju oboljelih od profesionalnih bolesti (bez azbesta) ima 157 (70,4%) žena i 66 (29,6%) muškaraca, što je posljedica činjenice kako je u radnoj populaciji veći udio žena u uslužnim djelatnostima, njegovateljica u domovima za starije, medicinskih sestara, liječnica i sličnih zanimanja u velikoj mjeri zaposleno upravo u onim djelatnostima gdje je povećan rizik za nastanak zaraznih profesionalnih bolesti u sklopu pandemije SARS-CoV-2 virusom.
Prema učestalosti u ukupnom broju profesionalnih bolesti na prvom mjestu su zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze, koje su najčešće u djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s obzirom da je to djelatnost opterećena visokim rizikom od izloženosti biološkim štetnostima. Konkretno ove godine budući da se radi o pandemiji virusa SARSCoV-2 za očekivati je bilo da će se i najveći broj profesionalnih bolesti COVID-19 generirati baš u ovoj djelatnosti.
COVID-19 bolest u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi je ujedno i najčešća profesionalna bolest u 2020. godini. Razloge za takvu dinamiku možemo pronaći u globalnoj pandemiji SARS-CoV-2 virusa koja se pojavila u 2020. godini i zauzela enormne razmjere. Kako je zdravstveni sektor taj koji je prvi na udaru zbog dijagnostike i liječenja oboljelih tako je i očekivano da će upravo u toj djelatnosti biti i najveći broj oboljelih. Značajno je to da se oboljeli nakon oporavka vraćaju u sustav rada no kako još ne poznajemo razmjere učinka te bolesti ne možemo znati hoće li biti naknadnih bolovanja zbog posljedica preboljele COVID19 bolesti, navodi se u ovom dokumentu.
Inače, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19) profesionalne bolesti definiraju se kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.
Zakon o Listi profesionalnih bolesti (NN 162/98) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Listi profesionalnih bolesti (NN 107/07) definiraju profesionalnu bolest kao onu bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.
Vjerujemo da se ni nakon objave podataka za 2021. godinu, s obzirom na nastavak i tijek pandemije u tekućoj godini, sigurno neće bitno promijeniti slika profesionalnih bolesti, ali ono što je već sada razvidno jest visok stupanj ugroženosti radnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje stopa odnosno broj profesionalnih bolesti na 100 000 zaposlenih iznosi čak 128.00. Tako ne čudi da najveći broj profesionalnih bolesti, njih 160, nalazimo u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a i najveća stopa prisutna je upravo u toj djelatnosti (128.00), a zatim slijedi javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje s 24 slučajeva.
