Dok smo urušavali javno zdravstvo, prosperiralo je privatno

Photo by CDC on Unsplash

Izvor: VEČERNJI LIST

KOLUMNU PIŠE Romana Kovačević Barišić

Riječ je, naime, o tome da će obiteljski liječnici ubuduće imati obavezu prema dekretu raditi, osim u svojoj ordinaciji, i u zavodima za hitnu medicinsku pomoć i u bolničkim hitnim odjelima (objedinjenim hitnim bolničkim prijmima – OHBP), rasporedi li ih tako netko od ravnatelja – ravnatelj doma zdravlja na području na kojem doktorica radi, ravnatelj bolnice ili Hitne.

Završite li na bolničkoj hitnoj, mogli biste se iznenaditi ugledate li tamo svoju obiteljsku doktoricu. A možda ćete je ugledati kako izlazi iz kola hitne pomoći. Nijedno vam od toga ne želimo, naravno. Riječ je, naime, o tome da će obiteljski liječnici ubuduće imati obavezu prema dekretu raditi, osim u svojoj ordinaciji, i u zavodima za hitnu medicinsku pomoć i u bolničkim hitnim odjelima (objedinjenim hitnim bolničkim prijmima – OHBP), rasporedi li ih tako netko od ravnatelja – ravnatelj doma zdravlja na području na kojem doktorica radi, ravnatelj bolnice ili Hitne.

Obiteljski doktori to ne prihvaćaju. Smatraju da su već dovoljno kadrovski devastirani, preopterećeni administracijom i prevelikim brojem pacijenata jer ih je premalo. U pitanje je dovedena opstojnost njihove struke jer ih je sve manje, a zanavljanje nikakvo. Od 2200 ugovorenih liječničkih timova obiteljske medicine, 103 tima nema doktora. Od preostalih 1100, 190 je starije od 65, a 650 starije od 60 godina. Svejedno je odbijen prijedlog da im se omogući rad do 70. ako to žele, već ostaje opcija produljenja na po jednu godinu uz potrebne suglasnosti. Na specijalizaciji je trenutno 150 budućih obiteljskih liječnika. Nedovoljno, a još gore je što nema ni interesa.

Malo koji student medicine sebe vidi u obiteljskoj. Desetak godina ozbiljnog učenja da bi pisali puste potvrde i ispričnice za nebrojene službe i resore i za manju plaću od bolničkih kolega koji će na njih gledati svisoka?! Zbog svega liječnici izvan velikih gradova i na otocima godinama ne mogu naći zamjenu za godišnji ili bolovanje, a stanje je sve gore. Novim će zakonskim rješenjem baš oni biti zaduženi za hitnu službu tamo gdje je nema. Bez potrebne obuke, s prevelikom odgovornošću. Bude li tako, značit će to da su se donositelji odluka pokrili, a doktore na terenu izložili. Treba li isticati da su u toj kombinaciji pacijenti u najvećem riziku?

Sve je to posljedica totalno nekonzistentnog vođenja zdravstvene politike posljednjih desetljeća. Svaki je ministar imao vlastitu viziju, a svaka vizija poništavala je onu prethodnu i sustav nastojala zaokrenuti iznova.

Prvo se domove zdravlja razbijalo, a sada ih se navodno želi ojačati. Ali, dok smo urušavali javno zdravstvo, prosperiralo je privatno. I kako sada u domove zdravlja dovesti bolničke specijaliste da rade prekovremeno, kad njima privatnik za isti rad plaća barem triput više?!

VEČERNJI LIST: Dok smo urušavali javno zdravstvo, prosperiralo je privatno