Foto: SSZSSH
Izvor: DIREKTNO.HR
‘I MI SMO ZDRAVSTVO’
Oko 1100 liječnika otišlo je iz Hrvatske u posljednjih 10 godina prema podacima Atlasa liječništva, a njih 141 otišlo je samo u 2023. godini. Kada je riječ o medicinskim sestrama, tu je situacija još alarmantnija jer ih, prema nekim procjenama, nedostaje oko 4000.
U zadnjem desetljeću u inozemstvo je otišlo najviše otišlo anesteziologa, psihijatara, radiologa, ginekologa i pedijatara, dok nam je obiteljska medicina devastirana i tu nam nedostaje oko 400 liječnika.
Upravo zbog toga veoma često obiteljski liječnici ostaju raditi i nakon dosegnute dobi za odlazak u mirovinu, a sami liječnici. zbog činjenice da ih je malo, dodatno su zatrpani poslom.
Kao razloge odlaska u inozemstvo često se spominju bolji radni uvjeti i bolja uređenost sustava, dok se plaća često kao razlog odlaska iz zemlje navodi na trećem mjestu.
Zaposleni u hrvatskom zdravstvu preopterećeni
A hrvatskom zdravstvenom sustavu najčešće se prigovaraju velika administrativna opterećenja, tzv. robovlasnički ugovori, veliki broj prekovremenih sati, ali i nedostatak zdravstvenog osoblja koje dodatno opterećuje ljudstvo.
A odlaze i medicinske sestre.
“Nažalost, hrvatskom zdravstvenom sustavu je potrebna kompletna transformacija. Velika većina ljudi koji rade u zdravstvu su nezadovoljni. Od sistema rada, kompletno neorganiziranih smjena, rada prekovremeno, nemogućnosti uzimanja godišnjeg odmora kada to želite, plaća, uvjeti rada, manjak mogućnosti napredovanja, nedostatak mogućnosti dodatne edukacije,..”, komentirala je nedavno jedna medicinska sestra koja je otišla na rad u inozemstvo.
Tom prigodom dala je i zanimljivu konstataciju rekavši kako ne bi nazvala sestrinstvo pozivom s obzirom na to da je sestrinstvo profesija koja zahtijeva godine obrazovanja, obuke i predanosti. “Biti medicinska sestra znači biti kvalificirani profesionalac koji pruža intenzivnu skrb i donosi važne odluke za svoje pacijente”, kazala je.
Isto je poručila još jedna medicinska sestra koja je nakon gotovo 30 godina rada u javnozdravstvenom sustavu, sreću odlučila potražiti u privatnom sektoru.
“Definitivno naš posao nije poziv. Poziv imaju svećenici i časne sestre, a čak ni oni ne volontiraju. Jer ako je medicina poziv, onda je to i svačiji posao, banka ,trgovci, privatnici…. Onda bi svi mi trebali biti uvijek nasmiješeni, nigdje se ne bi smjelo čekati i svi bi trebali raditi besplatno”, kazala je.
Svi rade posao za bar troje ljudi
Problem našeg zdravstvenog sustava je to što su ljudi iscrpljeni i demotivirani, kaže.
“Od spremačica, pa do liječnika. Sestara ima sve manje, a za tu plaću mogu raditi daleko lakši i manje odgovoran posao. Svi rade posao za bar troje ljudi… Jedino se sve čeka duže jer nema dovoljno kadra. Samim time su i pacijenti nezadovoljni i vrlo često verbalno bezobrazni pa uvijek svjedočimo ekcesima, od ponižavanja pa do prijetnji”, kazala je.
Svi godinama izdvajamo za zdravstvo,a odgovarajuću uslugu je teško dobiti, dodala je. Ipak kaže, referirajući se na mnoge kritike u radu liječnika i medicinskih sestara, da nikad u svom radu nije vidjela da je pacijent bio izbačen s odjela zbog nedostatka mjesta. “Dapače duže je i zadržan dok obitelj ne pronađe adekvatno rješenje”.
I dok se čini da je ministar zdravstva s nekim najavama počeo rješavati status liječnika, medicinske sestre i dalje imaju velike razloge za nezadovoljstvo, a alarmantna je činjenica da se s njihovim manjkom bore i svuda u Europi te to nije specifičnost samo za Hrvatsku. Upravo zato trebali smo još ranije brinuti o ovome.
Medicinske sestre se jedine školuju pet godina
“Mi godinama govorimo kako moramo osigurati bolje uvjete rada te da moramo ljude stimulirati kroz plaće i bolje uvjete rada. Strani radnici dobivaju naknade za stan pa bi i mi morali pitati ljude i pomoći im pri rješavanju stambenog pitanja. Moramo stipendirati mlade i privući ih u to zanimanje.
Medicinske sestre se jedine školuju pet godina. Dakle, njihovo bazično srednjoškolsko obrazovanje je pet godina dok se drugi školuju tri ili četiri godine. To nam se nije priznalo kroz nikakve koeficijente ili postotke u odnosu povećanja plaće. No, može se to riješiti, samo treba pogledati zemlje bliske nama poput Slovenije i Austrije i malo kopirajmo od njih.
Vjerujem da ćemo onda biti pametniji i konkretniji”, kazala je za portal Direktno predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak.
Podsjetimo, u svibnju ove godine diljem Hrvatske prosvjedovali su medicinske sestre i tehničari tražeći veće plaće i bolje uvjete rada, uz poruku da su obezvrijeđeni i da ne mogu čekati promjene svoga statusa do iduće godine.
“Sestra u primarnoj ima plaću od 700 eura, a u bolnicama do 900 eura. Zar je to plaća za posao koji rade?”, upitao je tom prigodom Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Prosvjednici na Zrinjevcu nosili su tom prigodom transparentne na kojima je pisalo: “I mi smo zdravstvo!”, “Vratite nam naša prava i naše dostojanstvo!”, “Štednja na sestrama jednaka je štednji na temeljima kuće, jednog dana sve će se urušiti!” i “Sestre zaslužuju više!”.
I za kraj, medicinske sestre čine 50 posto svih zdravstvenih djelatnika u sustavu. Ovime je dovoljno rečeno o tome koliko zapravo zdravstveni sustav ovisi o njima i koliko bi bilo dobro da se nadležni u resornom Ministarstvu više počnu baviti pitanjem ljudstva u zdravstvu.
DIREKTNO.HR: Nedostaje nam oko četiri tisuće medicinskih sestara: ‘Svi rade posao za bar troje ljudi’
