Sindikati bi mogli iskoristiti izbornu godinu i pritisnuti Vladu u pregovorima za kolektivne ugovore

Foto: SSZSSH

Izvor: FAKTOGRAF

Sindikati javnih službi mogli bi zakomplicirati situaciju Vladi koja očekuje da će prelazak na novi sustav plaća relativno glatko teći.

Vlada idući tjedan otvara pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi o izmjenama i dopunama izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, odnosno o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama. Odluke o pokretanju pregovora, kao i imenovanju svojih pregovaračkih odbora Vlada je donijela na ovotjednoj sjednici (Vlada, točka 9.).

Reprezentativni sindikati, članovi pregovaračkih odbora sindikata državnih, odnosno javnih službi, dogovor s Vladom o novim kolektivnim ugovorima trebaju dovršiti do travnja, odnosno do prve isplate plaće po novom propisu.

S prvim danom 2024. godine na snagu je, naime, stupio Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a prve plaće prema tom zakonskom rješenju trebale bi biti isplaćene u travnju za ožujak.

Kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike, odnosno zaposlene u javnim službama ugovorena je klauzula prema kojoj je te dokumente potrebno uskladiti s novim propisom o plaćama, a pregovori o tom usklađivanju trebaju započeti u roku od 15 dana od stupanja novog propisa na snagu.

 

“Povijesni” zakon ipak neće dovesti do “jednake plaće za jednaki rad”

„Izmjene i dopune Kolektivnog ugovora radi usklađenja moraju biti sklopljene do prve isplate plaće prema novom propisu, a koja bi se trebala isplatiti u travnju za mjesec ožujak 2024.“, navodi Vlada u obrazloženju odluke imenovanju svojih pregovaračkih odbora za pregovore sa sindikatima.

Novi jedinstveni zakon o plaćama u državnim i javnim službama, dakle, na snagu je stupio prije nekoliko dana. No, već je i prije njegova donošenja bilo jasno da njime moto „jednake plaće za jednak rad“ neće biti ispunjen, jer je uveden cijeli niz izuzetaka na koje se taj zakon neće odnositi.

Vlada, pritom, nije na vrijeme sindikatima dostavila cjelovit prijedlog novih koeficijenata, takozvanih hibridnih koeficijenata koji su obuhvatili dosadašnje dodatke na plaće koji u novom sustavu nestaju. Dostavljen im je tek dio novih koeficijenata iz kojih se puno nije moglo zaključiti.

Niti danas nema jasne slike o tome kako bi sustav trebao izgledati jer su sindikati u zadnjem tjednu prosinca 2023. godine primili segmente budućih uredbi o koeficijentima. Konkretno, sindikatima su predočeni samo koeficijenti u području njihova djelovanja pa je nemoguće usporediti hoće li doista isto radno mjesto u različitim djelatnostima javnih službi, donosno državnim službama jednako i vrijediti.

Pritom, primjerice u zdravstvu i socijalnoj skrbi, još uvijek nisu dostavljeni koeficijenti za nezdravstvene radnike.

Dvije uredbe o koeficijentima – za javne službe te za državne službe – na snagu trebaju stupiti do kraja veljače. Prema riječima Marina Piletića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, novi pregovori sa sindikatima otvaraju se radi reguliranja pojma i definicije plaće, ali i dodataka na plaću.

“Uredbe će biti donesene do kraja veljače, bit će u primjeni za obračun plaća za ožujak, s isplatom u travnju. Cilj je jednaka plaća za jednak posao, neovisno o tome radi li se o državnoj ili javnoj službi”, kazao je Piletić nakon ovotjedne sjednice Vlade.

 

Sindikati nisu zadovoljni koeficijentima

Sindikati nisu zadovoljni nacrtom predloženih koeficijenata te je većina sindikata već reagirala uputivši svoje primjedbe ministarstvu. Ministar rada, međutim, uvjeren je da će najveći dio sindikata biti načelno suglasan, ali i da će biti dovoljno vremena za donošenje uredbi u konsenzusu sa socijalnim partnerima.

U svim službama, od državnih gdje će oni s najnižim plaćama osjetiti tek neznatne pomake, preko javnih, odnosno zdravstva, školstva, znanosti, visokog obrazovanja, kulture, socijalne skrbi, nema zadovoljnih sindikata predloženim koeficijentima. Nezadovoljni su i suci koji traže jedinstveni zakon koji će odrediti osnovicu za izračun njihovih plaća. Tako se, za sada, stidljivo najavljuju i moguće sindikalne akcije (1, 2, 3, 4, 5, 6).

Kako će se sindikati postaviti prema nadolazećim pregovorima o izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora za državne, odnosno novom TKU-u za javne službe još nije poznato.

U državnim službama pregovori će možda lakše ići jer je riječ samo o usklađivanju postojećeg dokumenta s novim zakonom. No, u javnim službama moglo bi se pokrenuti i pitanje osnovice za izračun plaća, ali i nekih drugih materijalnih prava.

Oba kolektivna ugovora dogovorena su 2022. na rok od četiri godine, a u međuvremenu su dopunjavani aneksima.

 

Javne službe trebale bi pregovarati o posve novom kolektivnom ugovoru

Međutim, javne službe sada ne mogu pregovarati o izmjenama i dopunama postojećeg TKU-a, već trebaju pristupiti pregovorima o posve novom TKU-u.

Naime, u sustavu javnih službi došlo je do promjena na sindikalnoj pregovaračkoj strani. U pregovarački odbor ušao je Sindikat Zajedno koji je u lipnju 2023. godine pokrenuo postupak prebrojavanja članstva u javnim službama. U studenom iste godine tom je sindikatu utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje za TKU, dok je Sindikat KBC-a Rebro izgubio reprezentativnost (1, 2). Ta promjena u sindikalnom pregovaračkom odboru za sobom povlači otvaranje pregovora o novom TKU-u te postojeći TKU koji je važeći ne može biti nadograđen aneksom, odnosno izmjenama i dopunama.

Prema odredbama Zakona o reprezentativnosti, ako se tijekom važenja TKU-a provede postupak utvrđivanja reprezentativnosti te se pritom ne utvrdi reprezentativnost svih sindikata koji su prethodno utvrđeni kao reprezentativni ili su sudjelovali u pregovaračkom odboru ili je utvrđena reprezentativnost jednog ili više drugih sindikata, može se pregovarati samo o sklapanju novog kolektivnog ugovora.

 

Sve odredbe opet na stolu

Pregovori o posve novom TKU-u znače i da su sve njegove odredbe na stolu i sindikati će zasigurno tražiti da se u tim pregovorima otvore i neka druga pitanja, dakle ne samo pitanje usklađivanja odredbi tog dokumenta s novim propisom o plaćama.

Sindikati još uvijek na uvidu imaju tek fragmente novog sustava plaća što će zasigurno utjecati na predstojeće pregovore. Stoga ne čudi kada Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja navodi kako se sindikati nalaze u dosta zanimljivoj situaciji – otvaraju se pregovori o novom TKU-u, a još se ništa ne zna što će biti s novim sustavom plaća.

Ni on, a niti drugi naši sugovornici ne žele prejudicirati kako će se pregovori odvijati. Sindikati javnih službi tek se trebaju sastati i dogovoriti kako će postupiti u budućim pregovorima i mogli bi zakomplicirati situaciju Vladi koja očekuje da će prelazak na novi sustav plaća relativno glatko teći. Osim toga, u izbornoj godini je za očekivati da će sindikati pritiskati Vladu i, kada im se već pruža prilika, nastojati tu priliku iskoristiti.

„Mi se još moramo dogovoriti“, navodi Kroflin. Da javne službe tek trebaju dogovoriti što će tražiti u pregovorima za novi TKU, odnosno kako će pristupiti pregovorima, ističe i Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

„Kada već imamo priliku, sigurno ćemo tražiti reguliranje nekih prava koje sada nemamo“, veli Topolnjak, dodajući kako ne bi želio da novi TKU bude copy paste sadašnjeg dokumenta.

Dio sindikata ranije je najavljivao kako će u novim pregovorima tražiti i višu osnovicu za obračun plaća, ali i to je nešto o tome će sindikati javnih službi tek razgovarati. Kao što će razgovarati i o uvođenju toplog obroka u neoporezivom iznosu kojeg javne i državna služba nemaju, za razliku od dobrog dijela realnog sektora. Topli obrok javne službe su tražile i u ranijim pregovorima oko TKU-a, ali bez uspjeha. No, u izbornoj godini možda i uspiju.

FAKTOGRAF: Sindikati bi mogli iskoristiti izbornu godinu i pritisnuti Vladu u pregovorima za kolektivne ugovore