POD SVIJEĆAMA BURZE RADA
Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava
(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.
Neće pritom primijetiti, primjerice, da se iz dijela državnih službi zaposleni, čim nešto nauče, trude pobjeći u privatni sektor u kojem će više zarađivati. Neće primijetiti da socijala muku muči s kadrovima, da zdravstvo ostaje i bez liječnika i bez medicinskih sestara, da učitelji odlaze, da se u državnoj administraciji teško popunjavanju slobodna radna mjesta...
Do jučer su se, tako, teško mogli naći »uhljebi« za pozicije na kojima se traži visoka stručna sprema - dosta se samo prisjetiti kako je Ministarstvo rada muku mučilo sa zapošljavanjem novih inspektora, jer za plaću koja je u osnovi niža od državnog prosjeka nitko taj posao neće raditi. Danas se, pak, teško nalazi i ona najbrojnija radna snaga sa srednjom stručnom spremom. Jer nitko više ne želi biti »uhljeb« koji će i s pozamašnim stažom iza sebe primati plaću od jedva četiri tisuće kuna.
Da je zapošljavanje u državnoj službi sve manje atraktivno, posebno kada je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, a vjerovali ili ne ti su poslovi i najbrojniji, upozorava i službenički sindikat na primjeru Općinskog suda u Čakovcu. Dakle, taj sud ne može naći zamjenu za sudsku zapisničarku koja koristi rodiljni i roditeljski dopust. Istina, prijavilo se dvoje kandidata, ali na testiranju se nisu pojavili. Isti sud prije nekoliko mjeseci nije uspio zaposliti ni informatičara u stalni radni odnos. Da, javilo se više kandidata, na testiranje ih je došlo dvoje, a odabrani je od posla odustao kada je čuo kolika bi mu bila plaća. Tu negdje kao i zapisničarki, oko 3.800 kuna.
Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava, zapitao se službenički sindikat, zaključujući kako sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi.
Nisu, a u budućnosti će zasigurno biti još i manji mamac. Ne treba zaboraviti da se još od prošle jeseni radi na novom zakonu o plaćama u državnim službama koji će ionako niske plaće najvećeg dijela zaposlenih dodatno smanjiti. Ostat će, naime, bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje, a pri planiranom smještanju službenika u nove platne razrede dodatno bi mogli nastradati svi oni koji su poslodavcu vjerni 20 i više godina jer im se neće uvažiti dodaci na koje imaju pravo. Ono što izgube u prevođenju u novi sustav, teško će nadoknaditi kroz sustav napredovanja koji će mnogima biti nedostupan. Kako li će se tada popunjavati slobodna »uhljebnička« radna mjesta?