Srijeda, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Neće pritom primijetiti, primjerice, da se iz dijela državnih službi zaposleni, čim nešto nauče, trude pobjeći u privatni sektor u kojem će više zarađivati. Neće primijetiti da socijala muku muči s kadrovima, da zdravstvo ostaje i bez liječnika i bez medicinskih sestara, da učitelji odlaze, da se u državnoj administraciji teško popunjavanju slobodna radna mjesta...

Do jučer su se, tako, teško mogli naći »uhljebi« za pozicije na kojima se traži visoka stručna sprema - dosta se samo prisjetiti kako je Ministarstvo rada muku mučilo sa zapošljavanjem novih inspektora, jer za plaću koja je u osnovi niža od državnog prosjeka nitko taj posao neće raditi. Danas se, pak, teško nalazi i ona najbrojnija radna snaga sa srednjom stručnom spremom. Jer nitko više ne želi biti »uhljeb« koji će i s pozamašnim stažom iza sebe primati plaću od jedva četiri tisuće kuna.

Da je zapošljavanje u državnoj službi sve manje atraktivno, posebno kada je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, a vjerovali ili ne ti su poslovi i najbrojniji, upozorava i službenički sindikat na primjeru Općinskog suda u Čakovcu. Dakle, taj sud ne može naći zamjenu za sudsku zapisničarku koja koristi rodiljni i roditeljski dopust. Istina, prijavilo se dvoje kandidata, ali na testiranju se nisu pojavili. Isti sud prije nekoliko mjeseci nije uspio zaposliti ni informatičara u stalni radni odnos. Da, javilo se više kandidata, na testiranje ih je došlo dvoje, a odabrani je od posla odustao kada je čuo kolika bi mu bila plaća. Tu negdje kao i zapisničarki, oko 3.800 kuna.

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava, zapitao se službenički sindikat, zaključujući kako sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi.

Nisu, a u budućnosti će zasigurno biti još i manji mamac. Ne treba zaboraviti da se još od prošle jeseni radi na novom zakonu o plaćama u državnim službama koji će ionako niske plaće najvećeg dijela zaposlenih dodatno smanjiti. Ostat će, naime, bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje, a pri planiranom smještanju službenika u nove platne razrede dodatno bi mogli nastradati svi oni koji su poslodavcu vjerni 20 i više godina jer im se neće uvažiti dodaci na koje imaju pravo. Ono što izgube u prevođenju u novi sustav, teško će nadoknaditi kroz sustav napredovanja koji će mnogima biti nedostupan. Kako li će se tada popunjavati slobodna »uhljebnička« radna mjesta?

Ispis